DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 8     <-- 8 -->        PDF

prsnim promjerom, što znači da su linije prosječnih vremena prelaza tih
stabala (koja danas pripadaju određenom debljinskom stepenu) prošla svoj
minimum (vidi graf. 5). Analogno linije prosječnih debljinskih prirasta
padaju, što znači da je prosječni debljinski prirast stabala koja danas pripadaju
određenom i promatranom debljinskom stepenu, prošao svoju kulminaciju.


Obračunom rezultata mjerenja pomoću vremena prelaza nije se moglo za
svaki podkolektiv (tj. za stabla koja su u času mjerenja bila u pojedinom debljinskom
stepenu) precizno odrediti kod kojeg je prsnog promjera (u prosjeku
bio minimum vremena prelaza odnosno maksimum debljinskog prirasta. Ipak


i


1,2


1,0


0,8


0,6


0,4


0,2


10 20 30 40 50 60 d. 13


graf 4


je bilo moguće približno ocijeniti, da ti minimumi vremena prelaza (odnosno
maksimumi debljinskih prirasta) padaju kod tankih debljinskih stepenova u
prethodni debljinski stepen, kod srednjih 1—2 debljinska stepena prije, a kod
debljih 2—4 debljinska stepena prije. (Kod promatrane sastojine može se reći
da je kulminacija debljinskog prirasta nastupala u prosjeku za neki određeni
stepen — kad su stabla tog stepena imala cea 20—25´% manji prsni promjer).


8) Zaključci:


8.1.
Raznolikost razvitka pojedinih stabala u prirodnoj šumi je pravilo. Ta
raznolikost je tolika da je uopće deplasirano govoriti »o prosječnom raz