DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Varšavi 1959. God. 1963. boravio je na studijskom putovanju po SSSR-u. Akademik prof, dr Milan Anić bio je u vezi s većim brojem šumarskih ustanova u raznim zemljama. Od 1956. god. bio je član Radne grupe za tipologiju šuma i još nekoliko radnih grupa u sekcijama za ekologiju i silvikulturu Internacionalne unije za šumarska istraživanja pri FAO. Öd 1958. g. dopisni je član Talijanske akademije šumarskih nauka u Firen ci. God. 1965. postao je član Istočno-alpsko- dinarske* isekcije Internacionalnog društva za proučavanje vegetacije. Dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta bio je u školskoj godini 1951/52,, a prodekan 1952/53. g. Urednik Šumarskog lista je bio 1945. i 1948. g., a predsjednik Šumarske sekcije Društva inženjera i tehničara 1946. Bio je urednik »Glasnika za šumske pokuse«. Od 1935. g. sve do kraja života bio je upravitelj Nastavnih i pokusnih šumskih objekata Šumarskog fakulteta, gdje je osnovao mnogobrojne pokuse s prirodnom obnovom i introdukcijom četinjača u sastojinama listača. Kao upravitelj tih objekata, zaslužan je što je za prošloga rata ostao pošteđen naš najljepši i najstariji park Maksimir, kada su okupatori htjeli da posijeku divne stare hrastove. Više godina je bi očlan Nacionalnog komiteta za šumarska istraživanja Jugoslavije, preds´ednik Savjeta za nacionalne parkove SRH, član Savjeta Jugoslavenskog instituta za četinjače, predsjednik Naučnog savjeta Instituta za šumarska istraživanja, član Savjeta Zavoda za kontrolu šumskog sjemenja i dr. Od 1958. bio je član Savjeta Geološko-mineraloške zbirke i laboratorija za Krš, član Savjeta Arboretuma »Trsteno« i član komisije za naučno istraživanje Krša . Za dopisnog člana Jugoslavenske aka demije znanosti i umjetnosti izabran je u lipnju 1963. god. Prije izbora bio je više godina naučni suradnik Odjela za prirod ne nauke JAZU, a 20. lipnja 1968. g. iza bran je za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Za vrijeme 39>-godišnjeg neumornog, predanog i plodnog rada, odgojio je ple jadu vrsnih stručnjaka, napisao brojna naučna i stručna d.jela, mnoge recenzije, nekrologe i nova izdanja skripata iz »Mor fologije šuma«, 1963, »Geografije šumskog drveća i šuma«, 1966, Šumarske fitoceno logije, I dio, 1967. i »Šumarske fitoceno logije«, II dio, 1968. Uvid u obimnost i specijalnosti iz oblasti šumarstva kojima se posvetio u svom radu najbolje će nam ilustrirati objavljeni Naučni i stručni radovi Ekskurzija zagrebačkih apsolvenata šumarstva u Čehoslovačku, Šum. List, Zagreb, 1929, str. 438—449; Pojava gusjenica gubara i četnjaka u istočnom dijelu zagrebačke okolice, Šum. List, 1930; str. 383—384; Šumarsko-lovačka izložba u Ljubljani, Šum. List, 1930, str. 458—463; Paša koza i šume na otoku Cipru, Šum. List, 1930, str. 510; Oko revizije dugoročnih ugovora, Šum. List, 1931, str. 73—75; O šumarstvu Rumunjske, Šum. List, 1931, str.230—236; Anketa o krizi drvne industrije, Šum. List, 1931, str. 237—241; Poljaci o našim šumama, Šum. List, 1931. str. 242; O prorjeđivanju šuma u državnoj šumskoj upravi Draganac, Šum. List, 1931, str. 319; Još nešto o paši koza u šumama, Šum. Lisi, 1953, str. 207—208; Čuvajmo naše hrastove šume, Narodno kolo, Zagreb, 1933, br. 34; O zelenoj i plavoj duglaziji s naročitim obzirom na bolest Rhabdocline, Šum. List, Zagreb 1933, str. 592—600, sadržaj na franc, jeziku; O niskim prebornim bukovim šumama, Šum. List 1933, str. 697—703, sadržaj na franc, jeziku; Upliv šume na zdravlje naroda, Narodno kolo, 1934, br. 15; O pridizanju šumske privrede u Lici, Lički kalendar, 1935; Zaslužni pokojnici: Cieslar, Weber, Jedlinski, Klimesch i Hickel, Šum. List, 1935, str. 489—493; . Vapaj naroda za vodom, Lička sloga, 1935, br. 16, str. 2 i Novosti 13. VIII 1935; Čuvajmo i njegujmo naše šume, Lički kalendar, 1936, str. 39—44; Postupak sa šumama na Zagrebačkoj Gori, Jutarnji list, Zagreb, 1936, od 20. XI; Talijanski profesor dr F. Palazzo o na šim šumama, Šum. List, 1937, str. 673— 674; Hrvatski planinar i šuma, Hrvatski pla ninar, Zagreb, 1937, str. 165—170; Zuka (Spartium junceum L.) kao indu strijska biljka, Šum. List, 1937, str. 240— 249, sadržaj na franc, jeziku; Šume naše korijen su snage naše, Ka lendar Gospodarske sloge, 1939, str. 148— 151; Povodom katastrofalnih poplava u Sa moborskoj Gori, Jutarnji list, Zagreb, 1939, od 31. V; |