DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 76     <-- 76 -->        PDF

cAekc&log.


AKADEMIK DR ING. MILAN ANlC


redovni sveučilišni profesor


Dana 20. VI 1968. g. umro je u Zagrebu
akademik prof, dr Milan Anić. Istoga dana
prije podne izabran je za redovnog člana
Jugoslavenske akademije znanosti i
u.mjetnosli, a navečer nas je zauvijek napustio.
Umro je učenjak, pedagog i neumorni
radnik u naponu stvaralaštva, veliki
šumarski stručnjak, dugogodišnji
predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma,
redovni profesor dendrologije, fitocenologije
i uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu. Čitav je život posvetio
nastojanju da spozna i pokaže koliko
je značen´e šume ne samo za privredu
nego i za rekreaciju tijela i duha čovjeka.
Svim srcem i umom borio se za njezino
održavanje i proširenje.


Dugogodišnjim istraživanjima u šumarstvu,
misiju koju je vjerno i neštedimice
vršio, mnogo je doprinio razvoju šumarske
nauke i obogatio našu struku. Svojim
znanstvenim djelima, predavanjima i neposrednim
kontaktima sa istaknutim šu


marskim stručnjacima i naučnim radnicima
doprinosio je razvoju šumarstva i
biološke nauke.


Uvijek pristupačan, blizak, neposredan
i spontano srdačan sa svojim studentima
i suradnicima bio je od svih cijenjen i
poštovan.


Veličanstveni sprovod na zagrebačkom
groblju Mirogoju kojemu su prisustvovali
njegovi mnogobrojni suradnici, prijatelji,
studenti i pošiovaoci, uz dirljive oproštajne
govore, bila je zadnja počast i priznanje
velikom šumarskom znalcu za njegov
dugogodišnji rad u odgajanju brojnih
stručnjaka koji djeluju širom naše zemlje
i svijeta.


Akademik prof, dr Milan Anić rodio se


8. X 1906. god. u Plitvičkom Ljeskovcu.
Gimnaziju je polazio u Senju i Sušaku.
Studij šumarstva završio je na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu u Zagrebu
1929. god. kada je izabran i postavljen za
asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
i postavljen je za šumarskog vježbenika
Fakuhetskog dobra. Državni stručni ispit
položio je 1931. g., a asistentski 1934.
Godine 1939. promoviran je za doktora
šumarskih nauka, obranivši na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu u Zagrebu
disertaciju »Pitomi kesten u Zagrebačkoj
gori«. Habilitirao je na istom fakultetu
1840. god. na temelju radnje »Sociologija
bilja i njena važnost za naše šumarstvo«.
Iste godine izabran je i postavljen za docenta
iz dendrologije i biljno-socioloških
osnova uzgajanja šuma. 1945. god. postaje
izvanredni profesor, a 1949. izabran je i
postavljen za redovnog profesora iz šumarske
fitocenologije i uzgajanja šuma.
Iste godine postavljen je za predstojnika
Zavoda za uzgajanje šuma, na kojoj ga
je dužnosti zatekla prerana, iznenadna i
neumoljiva smrt.


God. 1934. bio je na studijskom boravku
u Čehoslovačkoj. Učestvovao je na
Sveslavenskom šumarskom kongresu u
Pragu 1948. Sudjelovao je na silvikulturnom
seminaru FAO-a u Čehoslovačkoj
1956. g., Internacionalnom šumarskom
kongresu u Oxfordu 1956., Silvikulturnom
seminaru za kulturu smrče i običnog bora
u ČSR 1956., Internacionalnoj komisiji
FAO-a za kesten u Jugoslaviji i Grčkoj
1958., Radnoj grupi JUFRO-a za primjenu
fitocenologije u Oxfordu 1956. i




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Varšavi 1959. God. 1963. boravio je na studijskom
putovanju po SSSR-u.


Akademik prof, dr Milan Anić bio je
u vezi s većim brojem šumarskih ustanova
u raznim zemljama. Od 1956. god. bio
je član Radne grupe za tipologiju šuma
i još nekoliko radnih grupa u sekcijama
za ekologiju i silvikulturu Internacionalne
unije za šumarska istraživanja pri
FAO. Öd 1958. g. dopisni je član Talijanske
akademije šumarskih nauka u Firen


ci. God. 1965. postao je član Istočno-alpsko-
dinarske* isekcije Internacionalnog
društva za proučavanje vegetacije.
Dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
bio je u školskoj godini 1951/52,, a
prodekan 1952/53. g. Urednik Šumarskog
lista je bio 1945. i 1948. g., a predsjednik
Šumarske sekcije Društva inženjera i tehničara
1946. Bio je urednik »Glasnika za
šumske pokuse«. Od 1935. g. sve do kraja
života bio je upravitelj Nastavnih i pokusnih
šumskih objekata Šumarskog fakulteta,
gdje je osnovao mnogobrojne pokuse
s prirodnom obnovom i introdukcijom
četinjača u sastojinama listača. Kao
upravitelj tih objekata, zaslužan je što je
za prošloga rata ostao pošteđen naš najljepši
i najstariji park Maksimir, kada su
okupatori htjeli da posijeku divne stare
hrastove.


Više godina je bi očlan Nacionalnog komiteta
za šumarska istraživanja Jugoslavije,
preds´ednik Savjeta za nacionalne
parkove SRH, član Savjeta Jugoslavenskog
instituta za četinjače, predsjednik
Naučnog savjeta Instituta za šumarska
istraživanja, član Savjeta Zavoda za kontrolu
šumskog sjemenja i dr. Od 1958. bio
je član Savjeta Geološko-mineraloške
zbirke i laboratorija za Krš, član Savjeta
Arboretuma »Trsteno« i član komisije za
naučno istraživanje Krša .


Za dopisnog člana Jugoslavenske aka


demije znanosti i umjetnosti izabran je u


lipnju 1963. god. Prije izbora bio je više


godina naučni suradnik Odjela za prirod


ne nauke JAZU, a 20. lipnja 1968. g. iza


bran je za redovnog člana Jugoslavenske


akademije znanosti i umjetnosti.


Za vrijeme 39>-godišnjeg neumornog,


predanog i plodnog rada, odgojio je ple


jadu vrsnih stručnjaka, napisao brojna


naučna i stručna d.jela, mnoge recenzije,


nekrologe i nova izdanja skripata iz »Mor


fologije šuma«, 1963, »Geografije šumskog


drveća i šuma«, 1966, Šumarske fitoceno


logije, I dio, 1967. i »Šumarske fitoceno


logije«, II dio, 1968.


Uvid u obimnost i specijalnosti iz oblasti
šumarstva kojima se posvetio u
svom radu najbolje će nam ilustrirati objavljeni


Naučni i stručni radovi


Ekskurzija zagrebačkih apsolvenata šumarstva
u Čehoslovačku, Šum. List, Zagreb,
1929, str. 438—449;


Pojava gusjenica gubara i četnjaka u
istočnom dijelu zagrebačke okolice, Šum.
List, 1930; str. 383—384;


Šumarsko-lovačka izložba u Ljubljani,
Šum. List, 1930, str. 458—463;
Paša koza i šume na otoku Cipru, Šum.
List, 1930, str. 510;
Oko revizije dugoročnih ugovora, Šum.
List, 1931, str. 73—75;
O šumarstvu Rumunjske, Šum. List,
1931, str.230—236;
Anketa o krizi drvne industrije, Šum.
List, 1931, str. 237—241;
Poljaci o našim šumama, Šum. List,
1931. str. 242;


O prorjeđivanju šuma u državnoj šumskoj
upravi Draganac, Šum. List, 1931,
str. 319;


Još nešto o paši koza u šumama, Šum.
Lisi, 1953, str. 207—208;
Čuvajmo naše hrastove šume, Narodno
kolo, Zagreb, 1933, br. 34;


O zelenoj i plavoj duglaziji s naročitim
obzirom na bolest Rhabdocline, Šum. List,
Zagreb 1933, str. 592—600, sadržaj na
franc, jeziku;


O niskim prebornim bukovim šumama,
Šum. List 1933, str. 697—703, sadržaj na
franc, jeziku;


Upliv šume na zdravlje naroda, Narodno
kolo, 1934, br. 15;
O pridizanju šumske privrede u Lici,
Lički kalendar, 1935;


Zaslužni pokojnici: Cieslar, Weber, Jedlinski,
Klimesch i Hickel, Šum. List, 1935,
str. 489—493; .


Vapaj naroda za vodom, Lička sloga,


1935, br. 16, str. 2 i Novosti 13. VIII 1935;


Čuvajmo i njegujmo naše šume, Lički


kalendar, 1936, str. 39—44;


Postupak sa šumama na Zagrebačkoj


Gori, Jutarnji list, Zagreb, 1936, od 20. XI;


Talijanski profesor dr F. Palazzo o na


šim šumama, Šum. List, 1937, str. 673—


674;


Hrvatski planinar i šuma, Hrvatski pla


ninar, Zagreb, 1937, str. 165—170;


Zuka (Spartium junceum L.) kao indu


strijska biljka, Šum. List, 1937, str. 240—


249, sadržaj na franc, jeziku;


Šume naše korijen su snage naše, Ka


lendar Gospodarske sloge, 1939, str. 148—


151;


Povodom katastrofalnih poplava u Sa


moborskoj Gori, Jutarnji list, Zagreb,


1939, od 31. V;




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 78     <-- 78 -->        PDF

O šumskim požarima kod nas u ljeti
1939. g., Hrvatski dnevnik, Zagreb, 1939.
od 27. VII;


Čuvajmo šume, jer su one izvor narodnog
blagostanja, Narodno kolo, 1940, str.
111—115;


Sto se u budućnosti Hrvatske očekuje
ed ličkih šuma, Lički kalendar, 1940, str.
106—109;


Cuva´mo naše šume, jer nas one štite
od poplava i drugih vremenskih nepogoda.
Kalendar Gospodarske sloge, Zagreb
1940, str. 106—109;


Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori, Glasnik
za šumske pokuse br. 7, Zagreb 1940,
str. 103—312, sadržaj na njem. jeziku;


Metlica (Osyris alba L.) kao polunametnica
na vinovoj lozi, te voćnom i šumskom
mediteranskom drveću, Poljodjelska
znanstvena smotra br. 4, Zagreb 1941, str.
75—82, sadržaj na njem. jeziku;


Spomena vrijedni ipokojnici: HufM,
Flahault, Wagner, Kalitsch, Biollcy i dr.
Šum. List, 1941, str. 108—11;


Osobit nakit naših šuma: božikovinu i
veprinac treba sačuvati, Novosti. Zagreb,
1940, od 30. X, Zagreb 1941, od 1. XI;


Kakva nas čeka budućnost, ako se i dalje
produži naglom s.´ečom naših šuma,
Narodno kolo, Zagreb 1941, str. 98—101;


Općenito o našim šumama, Narodni napredak,
Zagreb 1940, str. 246—252;


Kakve nam koristi daju naše šume i
kako treba da u njima gospodarimo? Narodni
napredak, Zagreb 1941, sr. 5—8 i
22—27;


O imovnim općinama i njihovom šumskom
gospodarstvu, Gospodarski list, Zagreb,
br. 17, str. 2 i 3;


Kako ćemo sačuvati naše šume i promicati
naše šumsko gospodarstvo, Gospodarski
list, 1941, br. 9, str. 3;


Čuvajmo i gajimo pitomi kesten, Gospodarski
list, 1941, str. 5;


Iskoristimo ovogodišnji urod žira za obnovu
naših hrastovih šuma i šumica, Gospodarski
list, 1941, br .12, str. 5 i Hrvatski
narod od 1. X 1941, br. 229, str. 10;


Čuvajmo naše šume od požara, Hrvatski
narod, Zagreb 1941, str. 10—21;
O uzgoju pitomog kestena u Lici, Vila
Velebita, Zbornik za 1942, str. 78 i 79;


Starost šumskog drveća, Enciklop. zbornik
Znanje i radost, Zagreb 1942, str. 235—
237;


Dendroflora otoka Brača, Glasnik za
šumske pokuse br. 8, Zagreb 1942, str.
239—290, u prilogu 8 stranica fotografija,
sadržaj na njem. jeziku;


Divuza ili diviza (Styrax officinalis L)
na otoku Braču, Glasnik za šumske pokuse
br. 8, 1942, str. 291—305, sadržaj na
talijanskom jeziku;


Pogledi na dendrosociološke odnošaje
državnih šuma na otoku Mljetu, Glasnik
za šumske pokuse br. 8, 1942, str. 307—
340, sadržaj na talijanskom jeziku;


0 rasprostranjenosti evropskog nitomog
kestena s naročitim obzirom na Hrvatsku
i susjedne zemlje, Zagreb 1942, posebna
knjiga, sadržaj na njem. i tal. jeziku;


Šume Hrvatske, Zemljopis Hrvatske,
Zagreb 1942, str. 539—558;
Dendrologija, Zbornik Naša domovina,
Zagreb, 1943, str. 431—432;
Biljna sociologija u šumarstvu, Zbornik
Naša domovina, i943, str. 434;


Članci s dendrološkim podacima za:
amorfu, araukariju, ariš, bagrem, borovice,
brekinju, breze, brijestove, bukvu, cedrove,
čemprese i cugu u Hrvatskoj enciklopediji,
sv. I, II, III i IV, te člančić:
Dendrologija u sv. IV;


Naše šume i njihova gospodarska važnost,
Gospodarski list, 1943, br. 4, str. 1—3;


Članci s dendrološkim podacima za:
dragun ,diviza (divuza), dud, dudovac i
duglazija, te članci: drveće šumsko, drveće
ukrasno, drvenjak, dvored i drvosjek
u Hrv. enciklopediji, sv. V;


Šumska paša, Gospodarski list, 1943, br.
35„ str. 7;
Čuvajmo naše šume od požara, Gospodarski
list, 1943, br. 41, str. 2;


Šumsko-gospodarski pogledi o uootrebi
brsii i suhog lišća za stočnu hranu, Gospodarski
list, 1943, br. 45, str. 4;


01 upotrebi šušnja za nastor. Osvrt s
obzirom na čuvanje šuma, Gospodarski
list, 1943, br. 47, str. 5;


O 50-godišnjici smrti hrvatskog učenjaka
Ljudevita Vukotinovića, Šum. List,
1943, str. 273—275;


Hrvatske i južnošvicarske šume pitomog
kestena sa biljno-sociološkog gledišla,
Šum. List, 1943, str. 257—260, sadržaj na
njem. jeziku;


O klravosti amorfija sjemena, Šum.
List 1943, str. 261—263;´


Sociologija bilja i njena važnost za hrvatsko
šumarstvo, Šum. List 1943, str.
297—309, sadržaj na n´em. jeziku;


Važnost šuma u okolici Zagreba, Nova
Hrvatska 28. IV 1944, str. 5; 11. V 1944,
str. 3; Gospodarstvo 28. IV 1944, str. 4;


Kakve bi trebale biti šume u okolici


Zagreba, Gospodarstvo, Zagreb, 7. V 1944,


str. 9;


Narodno-gospodarska važnost naših nizinskih
šuma, Gospodarski list 1944, br. 15,
str. 3 i 4;




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 79     <-- 79 -->        PDF

O obnovi i njezi šumskih sastojina na
području Maksimira, Nova Hrvatska, 11.
I 1945, str. 5;


Šuma i poljodjelstvo, Gospodarski list
1944, br. 37, str. 6;
Šuma u vjekovnoj borbi naših naroda
za slobodu, Šum. List, 1945, str. 4—12;
Pojava zlatokraja i gubara u okolici Zagreba,
Šum. List, 1945, str. 68—70;


O 22-godišnjici opstanka Šumskog vrta
Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu,
Šum. List, 1945, str. 73—74;


Proljetni radovi na pošumljavanju, Gospodarski
list, 1947. (travanj);
Corylus colurna — krupnije drvo u Vuhredu
na Dravi, Šum. List, 1948, str. 185;


Pseudolarix Kaempferii — 2 stabla u
mariborskom parku, Šum. List, 1948, str.
186;


Iz novije literlure o kultiviranim tonolama
(Osvrt na 6 radova), Šum. List 1948,
str. 192—195;


Putevima modernog uzgajanja šuma,
Šum. List, 1948, str. 345—363;


O nekoliko vrijednih, a manje poznatih
egzota prikladnih za parkiranje u Sjev.
Primorju (Sterculia platanifolia, Lagerstroemia
indica, Osmanthus ilicifolius i
Choisya ternata; Šum. List, 1948, str. 382—
384;


Smokva penjačica (Ficus stipulata),
Šum. List, 1948, str. 246;


Rhynchospermum jasminoides kao vrlo
vrijedna penjačica za naše Primorje, Šum.
List, 1948, str. 427;


Najotpornije palme na našem sjev. Primorju,
Šum. List, 1948, str. 427—429; _
Thuja oceidentalis var. Malonyana, Šum.
List, 1948, str. 430;


Dendrologija, Udžbenik i priručnik, Šumarski
priručnik I, Zagreb, 1946, str. 457—
582;


O izbojnoj snazi prikraćenih jasenovih
biljaka, Glasnik za šumske pokuse br. 9,
1948, str. 19—41, sadržaj na engleskom jeziku;


O uzgoju sadnica kanadske topole iz
reznica, Glasnik za šumske pokuse br. 9,
1948, str. 121—156, sadržaj na engleskom
jeziku;


Iz uzgoja veza i bukve zbog lika, Šum.
List, 1949, str. 240—241;
O suzbijanju šteta od krtice u šumskim
rasadnicima, Šum. List 1949, str. 241—242;


O ekonomskoj važnosti kultiviranih topola
u nekim evropskim i američkim državama,
Šum. List 1950, str. 418—419;


Nagrada za sadnju topola u Engleskoj,
Šum. List, 1950, str. 419—420;
Rad Internacionalne komisije za topole,
Šum. List, 1950, str. 420;


Dvije nove četinjače (Abies tazaotana i
Metasequoia glyptostroboides), Šum. List,
1950, str. 420;


Populus Eugenii kao najbolja topola u
engl, pokrajini Norfolku, Šum. List, 1950,
str. 419;


Najveća duglazija na svijetu, Šum. List,
1950, str. 420;


Nekoliko misli u prilog unapređenja nače
šumske produkcije, Šum. List, 1951,
str. 51—61;


Internacionalni tjedan piiomog kestena,
Šum. List, 1951, str. 209—210;


Podkomisija FAO za probleme mediteranskog
područja, Šum. List, 1951, str.
240;


Obični jasen (Fraxinus excelsior L.) u
Zagrebačkoj Gori, s prof, dr A. Petračićem,
Glasnik za šumske pokuse br. 10,
1952. str. 25—62, sadržaj na franc, jeziku;


Pitomi kesten na Cresu, Glasnik za
šumske pokuse br. 11, 1953, str. 321—356,
sadržaj na engleskom jeziku;


Osvrt na »ekspresne šume« na Sedreniku,
Šum. List, 1953, str. 155—169, sadržaj
na engl, jeziku;


Dendrološka i uzgojna važnost nekoliko
jstarih parkova u području Varaždina,
Šum. List 1954, str. 413—433, sadržaj na
engl, jeziku;


Pogledi na šumsku vegetaciju Istre 1
susjednik zemalja, Šum. List 1954, str. 13—
23, sadržaj na engleskom jeziku;


Žuti koprivić (Celtis Tournefortii) na litoralnim
padinama Velebita, Anali Instituta
za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske
akademije, Zagreb, 1955, str.
221—281, sadržaj na engl, jeziku;


Šumsko-vegetacijski odnosi Istre. Referat
na I. Kongresu za ispitivanje tla u
Portorožu 1955, Zemljište i biljke VII, Beograd
1955, str. 83—95;


Internacionalni silvikulturni studijski
put po ČSR, Referat za Drž. sekretarijat
za poslove nar. privrede, Tehnička pomoć,
Zagreb 1956. Rukopis, 48 str.


Utisci sa Šumarskog kongresa o Oxfordu
1956, Šum. List, 1957, str. 452—462;


Posjeta prof, dr A. Pavarija Šumarskom
fakultetu u Zagrebu, Sveučilišni vjesnik,
Zagreb, 1958;


Rapport sur le voyage, d´etudes en Yougoslavie,
sa E. Debazac-om i R. Morandini-
em; Rapport de la Quaterieme de la
Commission internationale du Chataignier
1958; Organisation des Nations Unies pour
l´alimentation et l´agriculture, Rome, FAO,
59/9 6966, str. 47—50;


Rhythmus des Höhenwachstums bei
Pflanzen verschiedener Holzarten im Laufe
ihrer Vegetationsperiode, Union internationale
des Instituts des recherches fo


329




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 80     <-- 80 -->        PDF

festleres, 12-eme Congree, Oxford 1956,
London 1958, str. 90—103;


Present conditions and more important
problems occurring in Yugoslavien silviculture
,s ing. A. Lovrićem, Referat za
Internacionalni silvikulturni seminar održan
u Pragu 1956;


Nekoliko misli u prilog domaćih topola,
Topola — Bilten Jugosl. nacionalne komisije
za topolu, Beograd 1957, str. 289—294,
sadržaj na engl, jeziku;


Crni bor u sjevernom Velebitu, Glasnik
za šumske pokuse br. 13, Zagreb 1957, str.
461—507, sadržaj na engl, jeziku;


Chataigneraies en Croatie, 10 str. Referat
za IV zasjedanje Internacionalne komisije
za pitomi kesten održano od 21.
IX—5. X 1958. u Jugoslaviji i Grčkoj;


Anwendung der Waldtypologie in Forstpraxis
Jugoslawiens, 8 str. Referat za sastanak
Fitocenološke grupe stručnjaka
IUFRO u Varšavi 1959;


Oko 300 dendroloških člančića i članaka
objavljenih u Šumarskoj enciklopediji, I
dio, Zagreb, 1959;


Dva stoljeća stara akcija na uzgoju vrba
i drugih vrsta brzoga rasta u našim krajevima,
Šum. List, 1959, str. 229;


Internacionalna konferencija o njezi
šuma u Budimpešti 1959, Šum. List, 1960,
str. 40;


Kongres čehoslovačkih šumara 1958. g.,
Šum. List, Zagreb, 1960, str. 55—56;


Tip šume kao osnovna ekonomska jedinica,
Referat na Savjetovanju šumarskih
stručnjaka povodom proslave stogodišnjice
šumarske nastave u Hrvatskoj, 19. XI
1960, str. 7;


Očetinjavanje u svijetlu potrajnosti, Referat
na Savjetovanju šumarskih stručnjaka
povodom proslave stogodišnjice šumarske
nastave u Hrvatskoj, 19. XI 1960,
str. 8;


Zbornik naučnih radova Šumarskog fakulteta
u Pragu, Šum. List, 1960, str. 57;
Dekorativni oblici raznog drveća i grmlja,
Šum. List, 1960, str. 60—61;


Centar za poljoprivredna i šumarska
istraživanja u Rimu, Šum. List, 1960, str.
62—63;


Sjećanje na dva glasovita Cehoslovaka


— prof, dr Konšela i dr Nemeca, Šum.
List, 1960, str. 333—334;
Anali Akademije šumarskih nauka u
Firenci, Šum. List, 1960, str. 342—343;
Talijanski Nacionalni savjet za naučni
rad (Centar za proučavanje pitomog kestena),
Šum. List, 1960, str. 343—344;


O javoru gluhaću (Acer obtusatum Kit.),
Šum. List, 1962, str. 207—210;


Mađarski stručn;ak dr A. Majer o srašćivanju
korijenja šumskog drveća, Šum.
List, 1962, str. 253—254;


Pokusi u Mađarskoj o utjecaju auksina
na zakorjenjivanje rožnica topola iz sekcije
Leuce, Šum. List, 1962, str. 254;


Mjesto i uloga fitocenologije u šumskoj
privredi, Referat na Savjetovanju o primjeni
fitocenologije u šumskoj privredi,
održanom 20. XII 1960. u Zagrebu. Materijali
savjetovanja, Sarajevo, 1961, str.
7—17;


Perućica — naš najveći prašumski rezervat,
Hortikultura, Zagreb, 1960. No 3—
4, str. 1—13;


Jubilej jedne prastare, ali vrlo interesantne
botanike, Šum. List, 1962, str. 254—
255;


Kuningamija kod nas, Šum. List, 1962,
str. 445—446;


Savjetovanje profesora uzgajanja šuma
periaipskih zemalja u Sloveniji 1962. g.,
uŠm. List, 1962, str. 447—448;


Weitere Erfahrungen über den Rhytmus
des Höhenwachstums bei verschliedenen
Holzarten im Laufe ihrer Vegetationsperiode,
Internationaler Verband
forstlicher Forschungsanstalten, Berichte
des 13. Kongresses in Wien 1961. Bd 1, 2.
Teil Wien, 1962. No 23—29, 14 str., sadržaj
na engl, jeziku;


Prilog proučavanju kultiviranih topola
kod nas (Beitrag zur Untersuchung der bei
uns kultivierten Pappelsorten), Radovi na
istraživanju topola, Jugoslavenska nacionalna
komisija za topolu, Beograd, 1962,
str. 1—23, sadržaj na njem. jeziku;


Kotiledoni i klijanci, Šumarska enciklopedija,
II dio, Zagreb, 1963, str. 1—12´


Utjecaj stajskog gnoja na razvitak kultura
hrasta lužnjaka, Šum. List, 1963, str.
296—304, Sadržaj na engl, jeziku;


II dinamismo di crescita logituđinale di
alcuni specie arboree durante il periodo
vegetativo, Annali dell´ Accademia Italiana
di Scienze Forestall, Vol. XII, Firence,
1964, p. 317—354, sadržaj na franc, jeziku;
Šeboj (Cheiranthus cheiri) kao kultivirana
i naturalizirana biljka, Priroda, Zagreb,
1964, p. 140—142;


Žuti koprivić (Celtis tournefortii Lam.)
u Jugoslaviji, Krš Jugoslavije, 4, Zagreb,
1964, p. 65—102. Sadržaj na engl, jeziku;


Iz novije fitocenološke nomenklature,
Šum. List, Zagreb, 1965, p. 305—315. Sadržaj
na engl, jeziku;


Povodom 150-godišnjice rođenja Josipa
Pančića, Šum. List, Zagreb, 1965, p. 185—


197. Sadržaj na engl, jeziku;
Savjetovanje profesora uzgajanja šuma
periaipskih zemalja u Bavarskoj i Austriji
1965. g., Šum. List, 1966, p. 258—259;




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Orijaška stabla pitomog kestena kod
nas i drugdje u Evropi, Priroda, Zagreb,
1966, p. 102—104;


Bijeli jablan (Populus thevestina Dođe)
na području Butišnice i Radljevca kod
Knina, Ljetopis JAZU, 71, Zagreb, 1966,


p.
255—262;
Eumediterrane Holzgewächse, besonders
Quercus ilex und Phillyrea latifolia, im
submediterranen Küstengebiet Jugoslawiens,
München, 1967., XIV IUFRO-kongres,
III., p. 815—830;
Povodom pretvorbe qrnikove šume u
borovu kulturu na otoku Rabu, Vjesnik,
Zagreb, 18. IV 1967;
Utjecaj čehoslovačkog šumarstva na
razvoj šumarske nastave u Jugoslaviji,
napose u Hrvatskoj. Referat na proslavi
150-gođišnjice visokoäkiolske nastave na
Poljoprivrednoj školi u Brnu, novembra
1966; Sbornik Vysoke skoly zemedelske a
lesnicke, Brno, 1967, p. 309—316. Sadržaj
na češkom;
Iz historijata šumarske nastave u Čehoslovačkoj,
Šum. List, 1967, p. 426—428;
Pored objavljenih radova akademik prof,
dr Milan Anić napisao je još slijedeće radove:
Bijeli jablan (Populus thevestina Dođe)
u iskorišćavanju prirodnih rezerva vode
na našem primorskom kršu, Krš Jugoslavije,
17 str. priređeno za tisak 1966;
Pitomi kesten u Boki Kotorskoj i kod
Budve, Ljetopis JAZU, 7 str., predano za
tisak 1966;
Die Edelkasitaniö im submediterranen
Gebiet Jugoslawiens, Arboretum Mlynany


Slovačke akademije nauka, Nitra, 15 str.
Nalazi se u tisku;


Sftyrax officinalis in Dalmatien, Osta(
lpin,-dinarisehe Sektion der Internationalen
Vereinigung für Vegetationskunde,
Wien, 10 str. Predano za tisak 1967;


Proučavanje crnog koprivića i ekstremnih
nalazišta česmine i zelenike, Ljetopis
JAZU, 69, 1963, p, 301—302. Nekoliko ekstremnih
nalazišta zelenike i česmine na
području Krke i Cetine, Ljetopis JAZU.
Predano za tisak 1966;


Šume i šumarstvo na području slavonskog
dijela Vojne Krajine, 20 str. Priređeno
za tisak.


Akademik prof, dr Milan Anić volio je
prirodu i bio njezin veliki zaštitnik. Stabilni
prirodni elementi šume bili su mu
uvijek pokazatelji za stremljenja u istraživalačkim
radovima. Bio je veliki dendrograf
i tu svoju ljubav prenosio je na
brojne doktorante.


Za svoj naučni rad odlikovan je 1966.


g. ordenom rada sa crvenom zastavom.
Njegovi brojni radovi, snažan radni elan,
upornost u radu i ljubav prema rodnoj
grudi ostat će uzor budućim pokoljenjima
šumarskih stručnjaka.


Suradnici akademika prof, dr Milana
Anića i šumarski stručnjaci koji su poznavali
njegova djela, njega kao čovjeka,
kao naučenjaka i velikog ljubitelja našeg
najvećeg prirodnog bogatstva: šume, sačuvat
će prema njemu divljenje i zadržat
ga u trajnoj uspomeni.


Prof. đr I. Dekanić




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 82     <-- 82 -->        PDF

SIMPOSIUM POVODOM 130-GODIŠNJICE (1839—1969)
OTKRIVANJA PINUS PEUCE NA PELISTERU
(2—6. septembar 1969)


Poznati nemački botaničar GRISEBACH otkrio je Pinus peuce na planini
Pelisteru kod Bitola u Makedoniji poslednjih dana meseca juna 1839 godine.


Poslednjih decenija, a naročito iza drugog svetskog rata, molika (Pinus
peuce), pretstavlja interes ne samo za šumsku privredu Jugoslavije, kao i ostalih
balkanskih zemalja (Bugarske i Albanije), već i za ostalu stručnu i naučnu
javnost evropskih i ostalih zemalja sveta.


Intenzivna naučna istraživanja koja su vršena specijalno na Pelisteru, od
strane šumara Makedonije i drugih stručnjaka naše zemlje ,daju realnu bazu
da se povodom 130-godišnjice otkrivanja molike organizuje Simpozium koji će
se održati od 2—6 septembra 1969 godine, na samom Pelisteru.


Zainteresovani za daljne informacije mogu se obratiti na adresu:


Simpozium za moliku


Zemjodelsko-šumarski fakultet


Skopje


B. Pejoski
NATJEČAJ


ZA UPIS U I RAZRED DOPISNE ŠUMARSKE ŠKOLE
»JOSIP KOZARAC« KARLOVAC


1.
Molba za upis u I razred škol. god. 1968/69 biregovana sa 50 st. dinara
2.
Izvod iz matične knjige rođenih
3.
Svjedodžba original o završenom 8 razredu osmogodišnje škole
4.
Potvrda o zaposlenju u šumarstvu
5.
Garancija poduzeća u kome je kandidat zaposlen, da će snositi troškove
školovanja
6.
Ukoliko poduzeće nije voljno snositi troškove školovanja, potrebna je
izjava kandidata da će ih sam plaćati
7.
Dvije fotografije vel. 4X 6 cm
Šumarska škola »Josip Kozarac« Karlovac


ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske


Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i


urecJništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 —


Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 100,00 N. din. Poje


dinci 20,00 N. din., stud«nti i učenici 5,00 N. din. Inozemstvo 10$ USA. — Tisak: Izda


vačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor.