DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 74 <-- 74 --> PDF |
volumni prirast prethodnog desetgodišta obračunavan je jednadžbom: zv = gh — g-io h-io Srednja površina poprečnog presjeka može se prema Radonic-u ustanoviti sekcioniranjem. Ona je jednaka aritmetičkoj sredini površine poprečnog presjeka u 1/8, 1/2 i 7/8 visine stabla. Prema istraživanju autora potrebno je ovu aritmetičku sredinu množiti korekturnim faktorom 1,025. Pomoću ovih vrijednosti određen je srednji poprečni presjek oborenih modelnih stabala i na tom mjestu uziman je kolut za analizu rasta. Na pokusnim plohama na kojima nisu obarana stabla izabrano je 14 stojećih modelnih stabala. Izabrana su stabla na koje je pala vizurna zraka tahimetarteodoli´la postavljenog pod kutom 0, 308, 60s 3908. Stabla su mogla stajati i izvan kruga primjerne plohe. Na modelnim stablima mjereni su prsni promjeri i visine. Na ovim plohama prvi rezultati prirasinih istraživanja očekuju se tek nakon 10 godina. Sva mjerenja na modelnim stablima su obavljena 2 puta i po različitim osobama zbog uklanjanja mogućnosti grubih grešaka. Hren Vladimir K r e i b i g H.: Iskorištavanje terestriekih fotogrametrijskih snimaka stabala pomoću točkasto - brojčane metode (Die punktweise-numerische Auswertung terrestrisch- photogrammetrischer Baumaufnahmen), Vermessungstechnik, 15 Jg. (1967), Heft 4, 154—157, 2 slike, 4 literature. Ovaj rad sadrži izbor rezultata istraživanja, koje je autor proveo u Institutu za šumarsku geodeziju i fotogrametriju Šumarskog fakulteta Tharandt, Sveučilišta Dresden. Uvjeti produkcije u šumarstvu otežavaju opažanja na stojećim stablima. Pomoću terestričkih mjernih i amaterskih slika mogu se točkasto-brojčanom metodom ustanoviti dimenzije i tehnička svojstva stabala. Izvedene su najvažnije jednadžbe za ispravljanje grešaka na slici. Točnost mjerenja ovisi od izabranih postupaka snimanja. Kod mjerenja promjera postignuta je odgovarajuća tačnost od ± 5 mm. Sistematske greške mogu se kompenzirati računski. Postupak je olakšan automatskim registriranjem i obradom primarnih podataka. Kod rada je upotrebljen Stecometar VEB Carl Zeiss Jena povezan s malim računskim automatom Cellatron SER 2b. Hren Vladimir Günther Wolf: Boja, novi elemenat kod dešifriranja zračnih snimaka intenzivno gospodarenih šuma (Die Farbe als neues Element bei der Luftbilderkundung intensiv bewirtschafteter Wälder). Prilog za XIV kongres IUFRO u povodu 75. godišnjice konstituiranja saveza u Eberswalde-u. Arch. Forstwes. Bd 16. (1967) H 6/9, strana 923—92Ö; 5 citirane literature i 4 slike u boji u prilogu. Ovaj i za našu šumarsku praksu interesan ni rad, prikazuje današnja dostignuća i mogućnosti upotrebe filma u boji i spektrozonalnog filma za snimanje šuma iz zraka. Panhromatske crnobijele snimke iako vrlo dobre za kvantitativnu interpretaciju u uvjetima intenzivnog evropskog šumarstva, ostaju samo pomoćno sredstvo, a nikada primarni izvor informacija. U zadnje vrijeme upotreba filmova u boji daje nove mogućnosti korištenja zračnih snimaka. Međutim uobičajeni film u boji ne daje ništa tačnije obavijest o šum-i od mnogo jeftinijeg i jednostavnijeg crno bijelog filma. Mnogo bolji je lažni film u boji ili tzv. spektrozonalni film, koji ujedinjuje u 2 sloja širinu informacija panhromatskog i infracrvenog filma (500— 780 nm). Snimke pomoću spektrozonalnog filma daju obilje tonova boja i omogućuju potpuno kvalitativne informacije. Pomoću ovih snimaka mogu se prema boji razlikovati četinjače od listača, a prema tonovima boja pojedine vrste drveća. Dijagnoza šteta pomoću ovih snimaka je objektivnija i sigurnija. Na snimkama se jasno mogu prepoznati zdrava stabla od bolesnih, a mogu se tačno odrediti granice i ocijeniti intenzitet oštećenja (npr. mrtva smrokova stabla na tim snimcima su plavo zelene bo.je; jako oštećena svjetlozelene; slabije oštećena žutozelene; i zdrava stabla su žute do žutosmeđe boje"). Tako tačno razdvajanje nije moguće kod terestričkih radova. Pomoću spektrozonalnih snimaka mogu se odrediti stadiji i vitalnost stabala i sastojina i izvršiti planiranje i kontrola šumsko-uzgojnih mjera. Svim ovim mogućnostima je zajedničko, da pretpostavljaju intenzivno šumsko gospodarstvo, u kojem su zaštita i uzgoj šuma na najvišem stupnju. Rizik kod snimanja i razvijanja filma u boji je daleko veći nego kod crno bije log materijala, ali nagli razvoj tehnologi je filma u boji će taj riziko posve sma njiti. Cijena jednog zračnog snimka u boji se za sada ocijenjuje. Prema sovjetskim is kustvima cijena leta i cijena crno-bijele snimke (film, razvijanje, kopiranje) od nose se kao 85:15. Snimka u boji je 3 pu ta skuplja od crno bijele snimke. Iz toga |