DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 74     <-- 74 -->        PDF

volumni prirast prethodnog desetgodišta
obračunavan je jednadžbom:
zv = gh — g-io h-io


Srednja površina poprečnog presjeka može
se prema Radonic-u ustanoviti sekcioniranjem.
Ona je jednaka aritmetičkoj
sredini površine poprečnog presjeka u 1/8,
1/2 i 7/8 visine stabla. Prema istraživanju
autora potrebno je ovu aritmetičku sredinu
množiti korekturnim faktorom 1,025.


Pomoću ovih vrijednosti određen je
srednji poprečni presjek oborenih modelnih
stabala i na tom mjestu uziman je
kolut za analizu rasta.


Na pokusnim plohama na kojima nisu
obarana stabla izabrano je 14 stojećih
modelnih stabala. Izabrana su stabla na
koje je pala vizurna zraka tahimetarteodoli´la
postavljenog pod kutom 0, 308,
60s 3908. Stabla su mogla stajati i
izvan kruga primjerne plohe. Na modelnim
stablima mjereni su prsni promjeri i
visine. Na ovim plohama prvi rezultati
prirasinih istraživanja očekuju se tek nakon
10 godina.


Sva mjerenja na modelnim stablima su
obavljena 2 puta i po različitim osobama
zbog uklanjanja mogućnosti grubih grešaka.


Hren Vladimir


K r e i b i g H.: Iskorištavanje terestriekih
fotogrametrijskih snimaka stabala pomoću
točkasto - brojčane metode (Die
punktweise-numerische Auswertung terrestrisch-
photogrammetrischer Baumaufnahmen),
Vermessungstechnik, 15 Jg.
(1967), Heft 4, 154—157, 2 slike, 4 literature.


Ovaj rad sadrži izbor rezultata istraživanja,
koje je autor proveo u Institutu za
šumarsku geodeziju i fotogrametriju Šumarskog
fakulteta Tharandt, Sveučilišta
Dresden.


Uvjeti produkcije u šumarstvu otežavaju
opažanja na stojećim stablima. Pomoću
terestričkih mjernih i amaterskih slika
mogu se točkasto-brojčanom metodom
ustanoviti dimenzije i tehnička svojstva
stabala. Izvedene su najvažnije jednadžbe
za ispravljanje grešaka na slici. Točnost
mjerenja ovisi od izabranih postupaka
snimanja. Kod mjerenja promjera postignuta
je odgovarajuća tačnost od ± 5 mm.
Sistematske greške mogu se kompenzirati
računski. Postupak je olakšan automatskim
registriranjem i obradom primarnih
podataka. Kod rada je upotrebljen Stecometar
VEB Carl Zeiss Jena povezan s malim
računskim automatom Cellatron SER
2b.


Hren Vladimir


Günther Wolf: Boja, novi elemenat
kod dešifriranja zračnih snimaka intenzivno
gospodarenih šuma (Die Farbe
als neues Element bei der Luftbilderkundung
intensiv bewirtschafteter Wälder).


Prilog za XIV kongres IUFRO u povodu
75. godišnjice konstituiranja saveza u
Eberswalde-u. Arch. Forstwes. Bd 16.
(1967) H 6/9, strana 923—92Ö; 5 citirane
literature i 4 slike u boji u prilogu.


Ovaj i za našu šumarsku praksu interesan
ni rad, prikazuje današnja dostignuća
i mogućnosti upotrebe filma u boji
i spektrozonalnog filma za snimanje šuma
iz zraka. Panhromatske crnobijele snimke
iako vrlo dobre za kvantitativnu interpretaciju
u uvjetima intenzivnog evropskog
šumarstva, ostaju samo pomoćno
sredstvo, a nikada primarni izvor informacija.
U zadnje vrijeme upotreba filmova
u boji daje nove mogućnosti korištenja
zračnih snimaka. Međutim uobičajeni
film u boji ne daje ništa tačnije obavijest


o šum-i od mnogo jeftinijeg i jednostavnijeg
crno bijelog filma. Mnogo bolji je lažni
film u boji ili tzv. spektrozonalni film,
koji ujedinjuje u 2 sloja širinu informacija
panhromatskog i infracrvenog filma (500—
780 nm). Snimke pomoću spektrozonalnog
filma daju obilje tonova boja i omogućuju
potpuno kvalitativne informacije. Pomoću
ovih snimaka mogu se prema boji
razlikovati četinjače od listača, a prema
tonovima boja pojedine vrste drveća. Dijagnoza
šteta pomoću ovih snimaka je objektivnija
i sigurnija. Na snimkama se
jasno mogu prepoznati zdrava stabla od
bolesnih, a mogu se tačno odrediti granice
i ocijeniti intenzitet oštećenja (npr.
mrtva smrokova stabla na tim snimcima
su plavo zelene bo.je; jako oštećena svjetlozelene;
slabije oštećena žutozelene; i
zdrava stabla su žute do žutosmeđe boje").
Tako tačno razdvajanje nije moguće kod
terestričkih radova. Pomoću spektrozonalnih
snimaka mogu se odrediti stadiji i vitalnost
stabala i sastojina i izvršiti planiranje
i kontrola šumsko-uzgojnih mjera.
Svim ovim mogućnostima je zajedničko,
da pretpostavljaju intenzivno šumsko
gospodarstvo, u kojem su zaštita i uzgoj
šuma na najvišem stupnju.
Rizik kod snimanja i razvijanja filma


u boji je daleko veći nego kod crno bije


log materijala, ali nagli razvoj tehnologi


je filma u boji će taj riziko posve sma


njiti.


Cijena jednog zračnog snimka u boji se


za sada ocijenjuje. Prema sovjetskim is


kustvima cijena leta i cijena crno-bijele


snimke (film, razvijanje, kopiranje) od


nose se kao 85:15. Snimka u boji je 3 pu


ta skuplja od crno bijele snimke. Iz toga