DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 73     <-- 73 -->        PDF

za šumsko-uzgojne zahvate, za ekonomske
kalkulacije kao i za utvrđivanje smjernica
šumske politike«. U tom smislu Pro da
n obrađuje kvalitetno utvrđivanje
drvne mase sastojine po sortimentima bazirajući
se na pravnosti debla, punodrvnosti,
granatosti, truleži i ostalim greškama
drveta. Između različitih istraživačkih
radova u toj oblasti, autor spominje SSSR,
Rumunjsku i Cehoslovačku. Sam donosi
primjere iz svoje zemlje koji se uglavnom
odnose na smreku.


Deveto poglavlje posvetio je Proda n
fotogrametriji (398—413 str.) ili bolje reći
osnovama te discipline. Pored skala o gustoći
krošanja i ostalih vrijednih podataka
autor se također služi poznatim korelacijama
između prsnog promjera (d) i promjera
projekcije krošnje (D):
za smreku:


d = — 33,6 + 26,6 D — 2,5 D2
za bukvu
d = — 6,4 + 8,7 D — 0,4 D2
za jelu
d = — 5,2 + 6,8 D
za bor
d = — 3,5 + 8,1 D + 0,31 D2


Deseto poglavlje obrađuje prirast- To je
najopširnije poglavlje. Ima 190 strana.
Proda n vrlo jasno razlikuje i obrađuje
rast (»Wachstum«) i prirast (»Zuwachs)
te objašnjava najprije elementarne
po´move o krivuljama rasta i prirasta
te o postotku prirasta Najprije obrađuje
prirast jednog stabla te navodi pogreške
uz koje je vezan obračun tog prirasta.
Specijalno se osvrće na pogreške koje nastaju
pri utvrđivanju prirasta na bazi izvrtaka,
izbušenih Presslerovim
svrdlom. Vrlo je zanimljivo poglavlje o
debljinskom prirastu sastojine, koji se u
jednodobnim sastojinama može izravnati
pravcem i u prebornim šumama parabolom.
Autor nije zaboravio ni vrijeme prijelaza
koga naziva »Zugangszeit« (»temps
de passage«) no u svakom slučaju preferira
debljinski prirast. Specijalno je obrađena
diferencijalna metoda određivanja
prirasta u autorovoj interpretaciji. Pro da
n također računa poput Meyer a
prirast kore, te računa s koeficijentima
kore pa za pojedine vrste drveća navodi
te vrijednosti. Kontrolnoj metodi posvetio
je autor posebnu pažnju te i on razlikuje
priliv (»Einwuchs«) od prirasta. No svakako
najvrednije je u tom poglavlju razmatranje
o primjeni kontrolne metode u jednodobnim
sastojinama odnosno u visokoj
regularnoj šumi, gdje dolazi do izražaja
takozvani »pomak visinske krivulje« što
će reći da pri obračunu drvne mase ne
smijemo upotrijebiti pri svim inventura


ma uvijek istu tarifu kao što je to slučaj
u uravnoteženoj prebornoj šumi. Vrlo dobro
su također obrađene pogreške koje
nastaju pri određivanju prirasta. Konačno
autor obrađuje prirasno-prihodne tablice,
tretira funkcije rastenja i navodi praktičnu
primjenu tih tabela za ocjenjivanje
prirasta.


Na kraju je naveden popis literature. U
svemu je citirano 775 radova iz različitih
evropskih i vanevropskih zemalja. Od jugoslovenskih
autora Proda n citira Emrovića,
Klepca, Levakovića i
M i h a j 1 o v a. Sve u svemu, Prodanova
»Holzmesslehre« je vrlo
kompletna i moderna dendrometrija koja
se preporuča jugoslovenskim šumarima.


Prof. dr Dušan Klepac


W e n k G.: Kontrola rasta u okviru uređivanja
šuma (Leistungskontrolle im
Rahmen der Forsteinrichtung) Wiss. ZTU
Dresden 16/1967/4 1309—1312. 1 grafikon.


U DDR se mnogo pažnje poklanja kontroli
rasta i tačnom ustanovljivanju drvnih
zaliha. U toku 1966. godine započeo_ je
Odjel za kontrolu rasta i inventuru, Šumarskog
instituta Potsdam s provođenjem
kontrole prirasta. To se provađa prikupljanjem
podataka na primjernim plohama
u izabranim primjernim sastojinama. Plohe
imaju oblik kruga. Veličina plohe određuje
se na samom objektu i to tako da
obuhvati približno 100 stabala. Granice su
određene optički malim tahimetarteodolitom.
M;esta za plohe su u primjernim sastojinama
izabrana objektivno pomoću
metode slučajnih brojeva. Osnivane su
plohe s oborenim i sa stojećim modelnim
stablima. Plohe s oborenim modelnim stablima
ograničene su uglavnom na čiste
sastojine četinjača. Obarano je približno
50 modelnih stabala u jednoj primjernoj
sastojim. Mođelna stabla su jednolično
podijeljena po primjernim plohama. Mjerenje
prirasta i drvne mase na oborenim
modelnim stablima načinjeno je prema
ideji koju je dao Plonski. Polazi se od toga,
da svako stablo ima jedan poprečni
presjek, čija površina pomnožena s visinom
daje volumen debla. Ova površina
označena je kao srednja površina poprečnog
presjeka (g). Njoj odsovara raromjerd„. a on se nalazi na mjestu hn. Relativni
položaj ovog poprečnog presjeka u odnosu
na dužinu stabla označen je s q. Plonski
dalje tvrdi, da je relativni položaj
srednjeg poprečnog presjeka imao isto
mjesto i pred 10 godina odnosno da je
q = q-io. Na temelju ovih istraživanja


323