DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 73 <-- 73 --> PDF |
za šumsko-uzgojne zahvate, za ekonomske kalkulacije kao i za utvrđivanje smjernica šumske politike«. U tom smislu Pro da n obrađuje kvalitetno utvrđivanje drvne mase sastojine po sortimentima bazirajući se na pravnosti debla, punodrvnosti, granatosti, truleži i ostalim greškama drveta. Između različitih istraživačkih radova u toj oblasti, autor spominje SSSR, Rumunjsku i Cehoslovačku. Sam donosi primjere iz svoje zemlje koji se uglavnom odnose na smreku. Deveto poglavlje posvetio je Proda n fotogrametriji (398—413 str.) ili bolje reći osnovama te discipline. Pored skala o gustoći krošanja i ostalih vrijednih podataka autor se također služi poznatim korelacijama između prsnog promjera (d) i promjera projekcije krošnje (D): za smreku: d = — 33,6 + 26,6 D — 2,5 D2 za bukvu d = — 6,4 + 8,7 D — 0,4 D2 za jelu d = — 5,2 + 6,8 D za bor d = — 3,5 + 8,1 D + 0,31 D2 Deseto poglavlje obrađuje prirast- To je najopširnije poglavlje. Ima 190 strana. Proda n vrlo jasno razlikuje i obrađuje rast (»Wachstum«) i prirast (»Zuwachs) te objašnjava najprije elementarne po´move o krivuljama rasta i prirasta te o postotku prirasta Najprije obrađuje prirast jednog stabla te navodi pogreške uz koje je vezan obračun tog prirasta. Specijalno se osvrće na pogreške koje nastaju pri utvrđivanju prirasta na bazi izvrtaka, izbušenih Presslerovim svrdlom. Vrlo je zanimljivo poglavlje o debljinskom prirastu sastojine, koji se u jednodobnim sastojinama može izravnati pravcem i u prebornim šumama parabolom. Autor nije zaboravio ni vrijeme prijelaza koga naziva »Zugangszeit« (»temps de passage«) no u svakom slučaju preferira debljinski prirast. Specijalno je obrađena diferencijalna metoda određivanja prirasta u autorovoj interpretaciji. Pro da n također računa poput Meyer a prirast kore, te računa s koeficijentima kore pa za pojedine vrste drveća navodi te vrijednosti. Kontrolnoj metodi posvetio je autor posebnu pažnju te i on razlikuje priliv (»Einwuchs«) od prirasta. No svakako najvrednije je u tom poglavlju razmatranje o primjeni kontrolne metode u jednodobnim sastojinama odnosno u visokoj regularnoj šumi, gdje dolazi do izražaja takozvani »pomak visinske krivulje« što će reći da pri obračunu drvne mase ne smijemo upotrijebiti pri svim inventura ma uvijek istu tarifu kao što je to slučaj u uravnoteženoj prebornoj šumi. Vrlo dobro su također obrađene pogreške koje nastaju pri određivanju prirasta. Konačno autor obrađuje prirasno-prihodne tablice, tretira funkcije rastenja i navodi praktičnu primjenu tih tabela za ocjenjivanje prirasta. Na kraju je naveden popis literature. U svemu je citirano 775 radova iz različitih evropskih i vanevropskih zemalja. Od jugoslovenskih autora Proda n citira Emrovića, Klepca, Levakovića i M i h a j 1 o v a. Sve u svemu, Prodanova »Holzmesslehre« je vrlo kompletna i moderna dendrometrija koja se preporuča jugoslovenskim šumarima. Prof. dr Dušan Klepac W e n k G.: Kontrola rasta u okviru uređivanja šuma (Leistungskontrolle im Rahmen der Forsteinrichtung) Wiss. ZTU Dresden 16/1967/4 1309—1312. 1 grafikon. U DDR se mnogo pažnje poklanja kontroli rasta i tačnom ustanovljivanju drvnih zaliha. U toku 1966. godine započeo_ je Odjel za kontrolu rasta i inventuru, Šumarskog instituta Potsdam s provođenjem kontrole prirasta. To se provađa prikupljanjem podataka na primjernim plohama u izabranim primjernim sastojinama. Plohe imaju oblik kruga. Veličina plohe određuje se na samom objektu i to tako da obuhvati približno 100 stabala. Granice su određene optički malim tahimetarteodolitom. M;esta za plohe su u primjernim sastojinama izabrana objektivno pomoću metode slučajnih brojeva. Osnivane su plohe s oborenim i sa stojećim modelnim stablima. Plohe s oborenim modelnim stablima ograničene su uglavnom na čiste sastojine četinjača. Obarano je približno 50 modelnih stabala u jednoj primjernoj sastojim. Mođelna stabla su jednolično podijeljena po primjernim plohama. Mjerenje prirasta i drvne mase na oborenim modelnim stablima načinjeno je prema ideji koju je dao Plonski. Polazi se od toga, da svako stablo ima jedan poprečni presjek, čija površina pomnožena s visinom daje volumen debla. Ova površina označena je kao srednja površina poprečnog presjeka (g). Njoj odsovara raromjerd„. a on se nalazi na mjestu hn. Relativni položaj ovog poprečnog presjeka u odnosu na dužinu stabla označen je s q. Plonski dalje tvrdi, da je relativni položaj srednjeg poprečnog presjeka imao isto mjesto i pred 10 godina odnosno da je q = q-io. Na temelju ovih istraživanja 323 |