DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 67 <-- 67 --> PDF |
cJ)otnači Sicucni ća6epL6i ZBORNIK INSTITUTA ZA GOZDNO IN LESNO GOSPODARSTVO SLOVENIJE. Svezak 5. Ljubi, ana, 1967. Strana 234. Ciglar, M.: Goziarski institut na pragu tretjega đesetletja, str. 1—5. Umjesto uobičajene proslave, šumarski institut Slovenije u povodu 20-godišnjice svojeg rada (osnovan je 26. 4. 1947.) veoma skromno i bez posebnog izbora objavljuje značajnije radove svojih suradnika. Bilo bi svakako korisno, kako kaže autor, da se dade dublji profilni pregled dosadašnjeg rada. Ali takvo opsežno djelo zahtijevalo bi širi i dubl.ii studij. Toplim stilom, oštrim opažanjem i suzdržljivom kritikom direktor tog instituta iznosi značenje, probleme i teškoće instituta. Pridružujemo se toj skromnoj proslavi i čestitamo na uspjesima koji su postignuti ne samo u slovenskim razmjerima, nego i u jugoslavenskim i izvandržavnim okvirima. Brinar, M.: Nekatere morfološke značilnosti bukve in njihova ođvisnost od reliefa in genetske divergence, str. 7—50. Uporno i sistematski, kao i svima svojim većim radovima, Brinar u toj po opsegu razmjerno maloj a po sadržaju bogatoj studiji na bazi istraživanja 35 stalnih ploha otkriva mnoge nepoznatosti naše najrasprostranjenije vrste drveća: površina horizontalne projekcije, deformiranost i ekscentričnost krošanja i njihova ovisnost o reljefu, inklinaciji, elevaciji i ekspoziciji zemljišta, zastrtost, veličina horizontalne projekcije i oblik krošnje po glavnim tipovima odn. varijetetima bukve (krošnje s malim i velikim kutom insercije grana) ovisnost dužine krošnje o činiocima reljefa, razni odnosi dimenzi.´a debla i krošnje, značajnije šumsko-uzgojne razlike između navedene dvije svojte bukve, ovisnost morfoloških karakteristika o genetskoj pripadnosti, biotskom položaju i ekotopu, mogućnost genetskog i proizvodnog poboljšavanja sastojine. Božič, J.: Organografske raziskave topolov sekcije Leuce, str. 51—87. Od roda Populus, bijele i sive topole i trepetljika (jasika) privlače sve veću pažnju istraživača u svrhu povećanja proizvodnje drva na lošijim staništima i zbog primjese u sastojinama četinjača brzog rasta. U vezi s time pisac je proučio oblike stabla, izvršio morfometričke snimke i izradio morfograme. Determinacija u smislu botaničke sistematike obavljena je za muške topole po kvalitativnim i zatim kvantitativ nim pokazateljima izmjerivih taksonomskih elemenata. Sve veličine obrađene su matematsko-statistički i sažete u identifikacijskim dijagramima koji omogućuju razvrstavanje drveća po botaničkoj pripadnosti i orijentaciju o križancima. Čokl, M.: Stanje in razvoj prebiralnih gozdov v Lehnu, str. 89—120. Uzorni i ujedno pokusni šumski objekt (436 ha) na Pohorju mnogo spominje slovenska literatura, jer se razvitak šumskih sastojina po načelima kontrolne metode prati već od g. 1909. Značajke su mu ovakve: smjesa 69°/o jela, 273/o mreka, lOP/o bor i ariš, 3"/o bukva i dr.; prosječna drvna zaliha 385 nr´Vha; pretežno preborni oblik sastojina; godišnji prirast po odjelima 7—15 m3, prosječno oko 10,7 m´Vha; intenzitet prirasta u prvom deblj. razredu 3,8´Vi», u drugom 2,6´:/o i trećem 2,lIJ/i». Prof. Čokl u toj studiji daje sažet opis negdašnjeg gospodarenja, položaj, ekologiju, oblik, sastav i drvnu zalihu sastojina, veličinu, strukturu i dinamiku prirasta te utjecaj visine i strukture drvne zalihe na prirast. Pipan, R.: Nastanek in premagovanje notranjih protislovij na področju urejanja gozdov, str. 121—149. Svrha je studija da prikaže kako su se postavljali ciljevi u gospodarenju šumama, kako su se pojavljivale suprotnosti između ciljeva i sredstava te kako su se iz tih suprotnosti rađale nove težnje i nove metode da bi se uskladile prirodne okolnosti proizvodnje s ekonomskim zahtjevima. Sve to u poglavljima: nastajanje novih šumsko-uzgojnih oblika; poslijeratni šumsko-gospodarski razvitak u Sloveniji; oblici organizacije cdn. reorganizacije, načelo samofinansiranja, aktuelna gospodarska protuslovlja, stagniranje etata i porast šumskog fonda, unutrašnje suprotnosti u šumarskim kolektivima, suprotnosti među pojedinim činiocima proizvodnje. Hočevar, S.: Proučevanja gliv na lesenih električnih drogovih v Sloveniji, str. 151—200. Autorica (čije vrlo instruktivno djelo »Bolesti šumskog drveća« baš ovih dana u riječi i slici izlazi iz štampe u prijevodu prof, dr J. Kišpatića) bavi se znač. ajnim problemom slovenske elektroprivrede koja mora godišnje zamijeniti oko 16.000 stupova što ih razaraju saprofitske gljive; novčani gubitak iznosi godišnje oko 5,850.000 Ndin. Determinirano je 18 vrsta saprofita; za masovni je razmnožene utvrđene su optimalne i maksimalne 317 |