DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 67     <-- 67 -->        PDF

cJ)otnači Sicucni ća6epL6i


ZBORNIK INSTITUTA ZA GOZDNO IN
LESNO GOSPODARSTVO SLOVENIJE.


Svezak 5. Ljubi, ana, 1967. Strana 234.


Ciglar, M.: Goziarski institut na pragu
tretjega đesetletja, str. 1—5. Umjesto uobičajene
proslave, šumarski institut Slovenije
u povodu 20-godišnjice svojeg rada
(osnovan je 26. 4. 1947.) veoma skromno i
bez posebnog izbora objavljuje značajnije
radove svojih suradnika. Bilo bi svakako
korisno, kako kaže autor, da se dade dublji
profilni pregled dosadašnjeg rada. Ali
takvo opsežno djelo zahtijevalo bi širi i
dubl.ii studij. Toplim stilom, oštrim opažanjem
i suzdržljivom kritikom direktor
tog instituta iznosi značenje, probleme i
teškoće instituta. Pridružujemo se toj
skromnoj proslavi i čestitamo na uspjesima
koji su postignuti ne samo u slovenskim
razmjerima, nego i u jugoslavenskim
i izvandržavnim okvirima.


Brinar, M.: Nekatere morfološke značilnosti
bukve in njihova ođvisnost od reliefa
in genetske divergence, str. 7—50. Uporno
i sistematski, kao i svima svojim većim
radovima, Brinar u toj po opsegu razmjerno
maloj a po sadržaju bogatoj studiji na
bazi istraživanja 35 stalnih ploha otkriva
mnoge nepoznatosti naše najrasprostranjenije
vrste drveća: površina horizontalne
projekcije, deformiranost i ekscentričnost
krošanja i njihova ovisnost o reljefu, inklinaciji,
elevaciji i ekspoziciji zemljišta,
zastrtost, veličina horizontalne projekcije
i oblik krošnje po glavnim tipovima odn.
varijetetima bukve (krošnje s malim i velikim
kutom insercije grana) ovisnost dužine
krošnje o činiocima reljefa, razni odnosi
dimenzi.´a debla i krošnje, značajnije
šumsko-uzgojne razlike između navedene
dvije svojte bukve, ovisnost morfoloških
karakteristika o genetskoj pripadnosti, biotskom
položaju i ekotopu, mogućnost genetskog
i proizvodnog poboljšavanja sastojine.


Božič, J.: Organografske raziskave topolov
sekcije Leuce, str. 51—87. Od roda
Populus, bijele i sive topole i trepetljika
(jasika) privlače sve veću pažnju istraživača
u svrhu povećanja proizvodnje drva
na lošijim staništima i zbog primjese u
sastojinama četinjača brzog rasta. U vezi
s time pisac je proučio oblike stabla, izvršio
morfometričke snimke i izradio morfograme.
Determinacija u smislu botaničke
sistematike obavljena je za muške topole
po kvalitativnim i zatim kvantitativ


nim pokazateljima izmjerivih taksonomskih
elemenata. Sve veličine obrađene su
matematsko-statistički i sažete u identifikacijskim
dijagramima koji omogućuju
razvrstavanje drveća po botaničkoj pripadnosti
i orijentaciju o križancima.


Čokl, M.: Stanje in razvoj prebiralnih
gozdov v Lehnu, str. 89—120. Uzorni i ujedno
pokusni šumski objekt (436 ha) na
Pohorju mnogo spominje slovenska literatura,
jer se razvitak šumskih sastojina
po načelima kontrolne metode prati već od


g. 1909. Značajke su mu ovakve: smjesa
69°/o jela, 273/o mreka, lOP/o bor i ariš, 3"/o
bukva i dr.; prosječna drvna zaliha 385
nr´Vha; pretežno preborni oblik sastojina;
godišnji prirast po odjelima 7—15 m3, prosječno
oko 10,7 m´Vha; intenzitet prirasta
u prvom deblj. razredu 3,8´Vi», u drugom
2,6´:/o i trećem 2,lIJ/i». Prof. Čokl u toj studiji
daje sažet opis negdašnjeg gospodarenja,
položaj, ekologiju, oblik, sastav i drvnu
zalihu sastojina, veličinu, strukturu i
dinamiku prirasta te utjecaj visine i
strukture drvne zalihe na prirast.
Pipan, R.: Nastanek in premagovanje
notranjih protislovij na področju urejanja
gozdov, str. 121—149. Svrha je studija da
prikaže kako su se postavljali ciljevi u gospodarenju
šumama, kako su se pojavljivale
suprotnosti između ciljeva i sredstava
te kako su se iz tih suprotnosti rađale
nove težnje i nove metode da bi se uskladile
prirodne okolnosti proizvodnje s ekonomskim
zahtjevima. Sve to u poglavljima:
nastajanje novih šumsko-uzgojnih
oblika; poslijeratni šumsko-gospodarski
razvitak u Sloveniji; oblici organizacije
cdn. reorganizacije, načelo samofinansiranja,
aktuelna gospodarska protuslovlja,
stagniranje etata i porast šumskog fonda,
unutrašnje suprotnosti u šumarskim kolektivima,
suprotnosti među pojedinim činiocima
proizvodnje.


Hočevar, S.: Proučevanja gliv na lesenih
električnih drogovih v Sloveniji, str.
151—200. Autorica (čije vrlo instruktivno
djelo »Bolesti šumskog drveća« baš ovih
dana u riječi i slici izlazi iz štampe u prijevodu
prof, dr J. Kišpatića) bavi se znač.
ajnim problemom slovenske elektroprivrede
koja mora godišnje zamijeniti oko


16.000 stupova što ih razaraju saprofitske
gljive; novčani gubitak iznosi godišnje
oko 5,850.000 Ndin. Determinirano je 18
vrsta saprofita; za masovni je razmnožene
utvrđene su optimalne i maksimalne
317