DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 65 <-- 65 --> PDF |
faktora, pašarenja, sječa raznog intenziteta i karaktera, nakon čega je uslijed erozije tla, sastojine teško regenerirati. Rezultati svih ovih istraživanja sabrani su u studijama koje donose svojstva tipova i nižih stistematskih jedinica semiterestričkih i terestričnih tala ispitivanih teritorija. Rađene savremenim i naučnim metodama, ove studije, pored već spomenutog, doprinose temeljitom rješavanju ekoloških i šumsko gospodarskih problema koji se sve više postavljaju i pred savremenu šumarsku proizvodnju. Uz podatke o endomorfološkim svojstvima profila tala, njihovim kemijskim i fizikalnim svojstvima profila tala, njihovim kemijskim i fizikalnim svojstvima, doneseni su podaci o oblicima i stepenu erozije, načinu korištenja tala, mjerama za poboljšanje ili melioracije tala i drugo. Rezultati studija daju neophodnu osnovu za privođenje tala intenzivnoj poljoprivrednoj obradi i korištenju. Oni daju podatke veoma potrebne kod rješavanja niza problema u šumarskoj proizvodnji kao što su pošumljavanja golih površina, konverzije, melioracije ili očetinjavanja erodiranih ili devastiranih sastojina prigorskih područja, podizanje i gnojidba kultura ili plantaža brzoga rasta i mnogi drugi radovi. Sva istraživanja praćena su brojnim laboratorijskim rezultatima fizikalnih i kemijskih svojstava tala. Ispitana je i izučena međusobna ovisnost i uslovljenosti tala i faktora geomorfologije, klime, hidrologije, vegetacije i čovjeka, zatim proizvodne sposobnosti tala. Rezultati ovih istraživanja su stoga veoma korisni u provođenju svih uzgojnih, meliorativnih, protuerozionih i drugih šumarskih radova. cSimp&sium DISKUSIONI SASTANAK PO TEMI ISTRAŽIVANJA TIPOVA ČISTIH BUKOVIH ŠUMA I MJEŠOVITIH ŠUMA BUKVE, JELE I SMRČE U SR BiH U Sarajevu je 8-og maja o. g. održana U radu koji je dostavljen učesnicima sašira diskusija po temi istraživanja čistih stanka ukazuje se da se fitocenološka klabukovih i mješovitih šuma bukve, jele i sifikacija ne može u cijelosti preuzeti u smrče, u kojoj su uzeli aktivnog učešća tipologiji, jer, kako autori navode, ne mopredstavnici šumarskih naučnih institucija že u poipunosti poslužiti za podjelu šuma skoro iz cijele zemlje kao i zainteresirani sa proizvodnog stanovišta. Navedeni su i stručnjaci iz operative. Sastanak je orga-primjeri i postavljeno stanovište da se ne nizovao Institut za šumarstvo (odjeljenje bi smjeli miješati kartografski i klasifiza šumska staništa) sa ciljem da se izmikacioni kriterijumi. Međutim, u toku dijene mišljenja, daju primjedbe i određene skusije dato je dokumentovano objašnjesugestije obrađivačima teme (Dr M. Čirić, nje (Ing. Pelcer i Ing. O. Žunko) ekipnog dr V. Stefanović i dr P. Drinić), koje bi birada kod izdvajanja tipova i prikupljanja le od koristi u daljoj razradi metoda, a podataka u Hrvatskoj, jer se radilo o makoje bi istovremeno poslužile kao baza za njevažnim klasifikacionim jedinicama, kopokušaje usaglašavanja stavova i osnovje sa stanovišta praktične primjene ne nih koncepcija u ovoj oblasti. igraju neku značajniju ulogu. Diskusijom je obuhvaćen širok krug piS obzirom na je najveći dio sastanka tanja koja se odnose na postupak izdvaprotekao u analizi metoda izdvajanja janja osnovnih tipova šuma, zatim na kriglavnih tipova bukovih šuma, ovdje će se terije izdvajanja proizvodnih tipova šuma dati podrobniji opis načina izdvajanja prokao i određivanja proizvodnih ciljeva za izvodnih tipova šuma. svaki osnovni tip. Kao osnovni cilj koji su postavili obra- Tipološke osnove kao podloga pri uređiđivači teme bio je da se izdvoje glavni tivanju šuma primjenjuju se kod nas od nepovi bukovih šuma u BiH kao i da se dadavno u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje postoju njihove osnovne proizvodne i ekološke je izrađeni kompleksni uređajni elaborati karakteristike. Kao polazna osnova za taj za neke gospodarske jedinice na tim osnorad poslužili su prikupljeni podaci invenvama. ture šuma na velikim površinama u BiH. 315 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Kao podloga izdvajanja proizvodnih tipova šuma poslužila je fitocenološka klasifikacija. Kod podjele pri tipološkoj klasifikaciji uzete su slijedeće kategorije: a) Regionalna šumska biljna zajednica, koja ovdje zamjenjuje pojam vegetacijskog područja i vegetacijskog regiona. To znači da se geografska kategorija (koja se koristi kod kartografskih radova) uzima za sistematsku i daje joj se određeno mjesto u hijerarhijskom sistemu. Autori smatraju da se regionalne zajednice okarakterisane klimatski i jasno definisane fitocenološki, pa iz tih razloga o´.pada potreba da se u okviru tipološke klasifikacije vrše posebna klimatska istraživanja kao i obavezno kartografsko izdvajanje areala tih zajednica. b) U prvoj fazi rada izdvajaju se osnovni tipovi šuma i to na bazi ekoloških kriterija. U drugoj fazi rada vrše se taksaciona ispitivanja u okviru izdvojenih osnovnih tipova kao i analiza proizvodnih karakteristika pa se na temelju tih pokazatelja ovi osnovni tipovi objedinjuju u proizvodne tipove. Za razliku od fitocenološke podjele unutar regionalnih zajednica, koja se temelji na sastavu vrsta drveća i prizemne vegetacije ,autori su osnovni tip šume definisali kao: »Skup sastojina u okviru jedne regionalne zajednice, koje imaju približno isti sastav drveća i približno jednaka svojstva zemljišta.« Autori smatraju da je bolje neposredno utvrditi svojstva zemljišta nego posredno putem indikatorskog metoda, koji je nesigurniji. Dvofazno klasifikovanje prema autorima ima dobru stranu, jer se na taj način izdvojeni osnovni tipovi šuma mogu grupisati prema različitoj namjeni. To znači da način grupisanja osnovnih tipova u proizvodne, zavisi od definicije proizvodne klasifikacione jedinice. Usvojenu jedinicu proizvodne klasifikacije pod nazivom proizvodni tip šume, autori definišu kao skup biogeocenoza (osnovnih tipova šuma) koje imaju približno jednake ekološke karakteristike i proizvodnu sposobnost i koje zahtijevaju jednak uzgojni tretman. Kod klasifikacije ovdje je usvojen ruski termin »tip šume«, jer se smatra da je adekvatniji od »tipa staništa« koji se uoptrebljava kod nekih klasifikacija. Autori ističu da i usvojeni termin ima prigovora, ali je uzet u nedostatku boljeg termina. Grupisanjem srodnih, dobile su se krupnije proizvodne jedinice sa jednakim uzgojnim tretiranjem, dok će kod realizovanja projekta, osnovni tipovi poslužiti kao osnov različite primjene uzgo./ne tehnike. Taksacioni elementi su snimani kao egzaktni pokazatelji ocjene proizvodnih karakteristika osnovnih tipova šuma. Na bazi navedenih pokazatelja određuju se za svaki onsovni tip proizvodni ciljevi. Tom prilikom se vrši analiza sa proizvodnog stanovišta pa se utvrđuju: a) mogući proizvodni ciljevi (izbor vrsta drveća i načina gajenja), b) potrebne melioracione mjere, c) opasnosti od erozije, vjetroizvala, požara i dr. Na osnovu ovakvih diferencijacija, osnovni tipovi koji su srodni po proizvodnim i uzgojnim kriterijumima objedinjuju se u proizvodni tip šume. Snimanja su vršena u okviru inventure šuma na velikim površinama. Primijenjeni su koncentrični primjerni krugovi koji su sistematski raspoređeni po mreži traktova na cijeloj teritoriji BiH. Izdvojene su ukupno tri regionalne zajednice bukve, od kojih su dvije obrađene u navedenom radu, a svi podaci nakon tehničke obrade pripremljeni su i obrađeni putem mehanografije. U diskusiji su pokrenuta još mnoga pitanja u vezi izdvajanja tipova šuma, načina određivanja proizvodnih ciljeva i dr. Istaknuta je potreba većeg respektovanja rezultata fitocenoloških istraživanja kod tipoloških kategorizacija (Ing. B. Fabijanić), kao i jasnije izdvajanje nižih kategorija unutar istog tipa zemljišta, koje se znatno razlikuju po nekim važnim osobinama (Ing. Č. Burlica). Istaknuto je od strane nekih učesnika (Dr. Mirković) da je nađen dobar put za određivanje proizvodnih ciljeva kod izdvojenih tipova, ali je istovremeno ukazano na mogućnost simultanog, a ne dvofaznog rada. Na kraju sastanka istaknuta je potreba češćih kontakata i razmjene iskustava između institucija koje se bave istraživanjima šuma na tipološkim osnovama. Ing. O. Zunko je obavijestio učesnike da će Institut za šumarstvo šum. fakulteta u Zagrebu organizovati ove jeseni sličnu diskusiju po pitanju tipoloških istraživanja u SR Hrvatskoj, što je od strane učesnika prihvaćeno sa odobravanjem. Ing. Rađoslav ćurić Sarajevo |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 67 <-- 67 --> PDF |
cJ)otnači Sicucni ća6epL6i ZBORNIK INSTITUTA ZA GOZDNO IN LESNO GOSPODARSTVO SLOVENIJE. Svezak 5. Ljubi, ana, 1967. Strana 234. Ciglar, M.: Goziarski institut na pragu tretjega đesetletja, str. 1—5. Umjesto uobičajene proslave, šumarski institut Slovenije u povodu 20-godišnjice svojeg rada (osnovan je 26. 4. 1947.) veoma skromno i bez posebnog izbora objavljuje značajnije radove svojih suradnika. Bilo bi svakako korisno, kako kaže autor, da se dade dublji profilni pregled dosadašnjeg rada. Ali takvo opsežno djelo zahtijevalo bi širi i dubl.ii studij. Toplim stilom, oštrim opažanjem i suzdržljivom kritikom direktor tog instituta iznosi značenje, probleme i teškoće instituta. Pridružujemo se toj skromnoj proslavi i čestitamo na uspjesima koji su postignuti ne samo u slovenskim razmjerima, nego i u jugoslavenskim i izvandržavnim okvirima. Brinar, M.: Nekatere morfološke značilnosti bukve in njihova ođvisnost od reliefa in genetske divergence, str. 7—50. Uporno i sistematski, kao i svima svojim većim radovima, Brinar u toj po opsegu razmjerno maloj a po sadržaju bogatoj studiji na bazi istraživanja 35 stalnih ploha otkriva mnoge nepoznatosti naše najrasprostranjenije vrste drveća: površina horizontalne projekcije, deformiranost i ekscentričnost krošanja i njihova ovisnost o reljefu, inklinaciji, elevaciji i ekspoziciji zemljišta, zastrtost, veličina horizontalne projekcije i oblik krošnje po glavnim tipovima odn. varijetetima bukve (krošnje s malim i velikim kutom insercije grana) ovisnost dužine krošnje o činiocima reljefa, razni odnosi dimenzi.´a debla i krošnje, značajnije šumsko-uzgojne razlike između navedene dvije svojte bukve, ovisnost morfoloških karakteristika o genetskoj pripadnosti, biotskom položaju i ekotopu, mogućnost genetskog i proizvodnog poboljšavanja sastojine. Božič, J.: Organografske raziskave topolov sekcije Leuce, str. 51—87. Od roda Populus, bijele i sive topole i trepetljika (jasika) privlače sve veću pažnju istraživača u svrhu povećanja proizvodnje drva na lošijim staništima i zbog primjese u sastojinama četinjača brzog rasta. U vezi s time pisac je proučio oblike stabla, izvršio morfometričke snimke i izradio morfograme. Determinacija u smislu botaničke sistematike obavljena je za muške topole po kvalitativnim i zatim kvantitativ nim pokazateljima izmjerivih taksonomskih elemenata. Sve veličine obrađene su matematsko-statistički i sažete u identifikacijskim dijagramima koji omogućuju razvrstavanje drveća po botaničkoj pripadnosti i orijentaciju o križancima. Čokl, M.: Stanje in razvoj prebiralnih gozdov v Lehnu, str. 89—120. Uzorni i ujedno pokusni šumski objekt (436 ha) na Pohorju mnogo spominje slovenska literatura, jer se razvitak šumskih sastojina po načelima kontrolne metode prati već od g. 1909. Značajke su mu ovakve: smjesa 69°/o jela, 273/o mreka, lOP/o bor i ariš, 3"/o bukva i dr.; prosječna drvna zaliha 385 nr´Vha; pretežno preborni oblik sastojina; godišnji prirast po odjelima 7—15 m3, prosječno oko 10,7 m´Vha; intenzitet prirasta u prvom deblj. razredu 3,8´Vi», u drugom 2,6´:/o i trećem 2,lIJ/i». Prof. Čokl u toj studiji daje sažet opis negdašnjeg gospodarenja, položaj, ekologiju, oblik, sastav i drvnu zalihu sastojina, veličinu, strukturu i dinamiku prirasta te utjecaj visine i strukture drvne zalihe na prirast. Pipan, R.: Nastanek in premagovanje notranjih protislovij na področju urejanja gozdov, str. 121—149. Svrha je studija da prikaže kako su se postavljali ciljevi u gospodarenju šumama, kako su se pojavljivale suprotnosti između ciljeva i sredstava te kako su se iz tih suprotnosti rađale nove težnje i nove metode da bi se uskladile prirodne okolnosti proizvodnje s ekonomskim zahtjevima. Sve to u poglavljima: nastajanje novih šumsko-uzgojnih oblika; poslijeratni šumsko-gospodarski razvitak u Sloveniji; oblici organizacije cdn. reorganizacije, načelo samofinansiranja, aktuelna gospodarska protuslovlja, stagniranje etata i porast šumskog fonda, unutrašnje suprotnosti u šumarskim kolektivima, suprotnosti među pojedinim činiocima proizvodnje. Hočevar, S.: Proučevanja gliv na lesenih električnih drogovih v Sloveniji, str. 151—200. Autorica (čije vrlo instruktivno djelo »Bolesti šumskog drveća« baš ovih dana u riječi i slici izlazi iz štampe u prijevodu prof, dr J. Kišpatića) bavi se znač. ajnim problemom slovenske elektroprivrede koja mora godišnje zamijeniti oko 16.000 stupova što ih razaraju saprofitske gljive; novčani gubitak iznosi godišnje oko 5,850.000 Ndin. Determinirano je 18 vrsta saprofita; za masovni je razmnožene utvrđene su optimalne i maksimalne 317 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Kocijančič i Kotnik: Metodologija prvih i periodičnih pregleda šumskih radnika. — Pečni k F.: Klaštrenje četinjača motornim pilama. — Kocijančič M.: Nastava o zaštiti pri radu u šumarskim školama. LES — Ljubljana 1/2 1968. — Prijatelj T.: Zdravstvena zaštita pri radu sa strojevima za preradu drva. — Bujandrić V.: Moderna zaštita od požara. — Sgerrn F.: Ustanovljivanje količine potrebnog drva pomoću bruto- i atrotežine. ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo 1/3 1968. — Ćemalović M.: Poremećena biološka ravnoteža. — Kosa ć S.: Neka zapažanja o radu sa ljekobiljem i šumskiiim plodovima 1967. g. — Ćema lovi ć M.: Potencijalna opasnost od gubara znatno je oslabila. — Žilenkov N.: Organizacija i izvođenje radova na izgradnji i održavanju šumskih kamionskih putova. ŠUMAR — Beograd 1/2 1968. — Zivojinović D.: Prilog poznavanju života riđe borove zolje. — Ljuji ć M.: Problemi gazđovanja šumama na kojima postoji pravo svojine. — Šimunović N.: Uloga i namena šuma mekih lišćara na poloj ima duž regulisanih rečnih tokova. — Knežević S.: Kanjon Tare veličanstveni spomenik prirode. — Kalibarda M.: Naše lekovite biljke. — Brevinac M.: Prevlačenje i prenošenje drveta iz šume. 3/4 1968. — In memoriam M. Ljujiću. — Mari ć B.: Ugaona sadnja šumskih sadnica. — Pani ć Đ.: Hidrološka uloga šume. — Zivojinović D.: Suzbijanje gundeljevih grčica. — Đori ć M.: Biljne vaši. — Popović B.: Nova bolest kod motornih sekača (vazoneuroza). — Lju ji ć M.: Sprovođenje propisa o zabrani držanja koza. PRIRODA — Zagreb 9 — 1967. — Kovačević J.: Herbicidi mijenjanju korovsku floru. — Ono fr i I.: Vegetacija poluotoka Pelješca. — A n i ć M.: O uzgoju srebrne smrče. 10 — 1967. — Mirko vić D.: Nacionalni parkovi u Poljskoj. — Tadi ć A.: Neprestana borba oko očuvanja šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 68 <-- 68 --> PDF |
temperature i vlaga te vrste drveća u kojima je doti&na gljiva pronađena (smreka, jela, bor, kesten, hrast i bagrem). Ditrich, B. i Kervina, Lj.: Prispevek k rešavanju problematike zaščite lesenih drogov v Sloveniji, str. 201—212. Iznesen je tok razvitka impregnacije i kvalitet postupaka g. 1906—1940, 1941—1952, 1952. do danas. Opisana je kontrola kvalitete sredstava i načina zaštite E-stupova mjerenjem penetracije i kvantitetnom analizom fluora. Zemljič, M.: Hudourniške pregrade racionalnih dimenzij, str. 213—234. Pisac razmatra dosadašnja opća načela dimenzioniranja i gradnje bujičnih pregrada u pojedinim državama — članicama FAO/ TORR radne skupine; iznosi rezultate ankete FAO/TORR o pregradama tanjima nego to dopuštaju teoretska načela. Za područje Jugoslavije, pisac prikazuje istraživanja koja su veoma skromnim sredstvima provedena samo u Sloveniji u vezi s temom (koja zbog malog interesa stručnjaka drugih republika nije mogla imati savezni značaj) »Racionalne konstrukcije i dimenzije objekata u bujičnim tokovima«. J. Šafar Šumarstvo — Beograd 1/2 1968. — Jovi ć N.: Vertikalni raspored zemljišnih tvorevina na Kopaoniku. — Nikolić S.: Naprava za obeležavanje elemenata podseka i definitivnog prereza. — Koli ć B.: O dinamici topljenja snega. — Martinović M.: Uvenuće petunije. — Bi kic k i M.: Udruživanje sredstava šumskoprivrednih organizacija za naučna istraživanja. — Suc e vi ć M.: Neka zapažanja eksperata FAO o šumarstvu BiH i Crne Gore. — Tošić B.: Tehnička rešenja i ekonomska efektivnost mehanizacije u šumarstvu. — Top a lovi ć M.: ŠumskO´kulturni radovi u porastu u 1966. g., a u padu u I polugodištu 1967. g. — G a j i ć M.: Prilog građi flore Srbije. — VI ad is a v 1 j e v i ć S.: Neka zapažanja u vezi sa proizvodnjom šumskih sadnica u SR Srbiji. — Luki ć R.: Radovi na melioraciji peskova u SSSR. 3/4 1968. — Popović V.: Optimalni broj dislokacija žičano^užetne naprave Lasso-cabel. — Vukićevi ć E.: Sibljaci jorgovana na planini Goču. — Tomani ć L.: Uporedna istraživanja produktivnosti jele u subasocijacijarna Abieto-fageitum galietosum i Abieto-fagetum drymetosum bukovo-jelovih šuma na Goču. — Sime unovi ć D.: Stanje i problemi šumarskih fakulteta Jugoslavije. — Tošovi ć N.: Investicijska ulaganja i njihov uticaj na uslove privređivanja u šumarstvu. — Stamen ković V.: Šumarstvo SR Njemačke. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 1/2 1968. — Poslovna integracija šumarstva i drvarske industrije BiH. — K ola ko vić R.: Važnost uzgojnih radova i njihovog planiranja na principima intenzivnih metoda gazdovanja. — Petrović M.: Oksidaeiono-redukcione reakcije različitih izolata kućnih gljiva. — Reba c I.: Mehanizacija privlačenja šumskih sortimenata. — P i n t a r i ć K.: Uzgoj pitomog oraha. — Suli ć P.: Spajanje širokih pilnih traka na električnim aparatima. — Durevi ć J.: Tresetna zemljišta Ždralovca i njihova pogodnost za uzgoj topola. — O inventarizaciji šuma u Bosni u 1966. g. — Vuković S.: O radu Instituta za šumarstvo u Sarajevu 1967. god. — Krsti ć R.: Tabelar za određivanje normi i normativa u sječi stabala i izradi sortimenata jednoručnim motornim testerama. — Radovanović 2.: O nekim aspektima integracijskih procesa u šumskoj privredi BiH. — Z e k i ć N.: Iskustva u primjeni herbicida u šumarstvu Poljske. — — Pejoski B.: Institut za bor u Bordou. — Jovan čević M. Genetika na XIV Kongresu međunarodnog udruženja šumarskih naučnih organizacija - JUFRO. — Jovkovi ć B.: Savjetovanje o plantažnoj proizvodnji topola i vrba. 3/4 1968. — S t o j a n o v i ć N.: Položaj privrede BIH u reformi. — P e 1 i z z i G.: Doprinos poljoprivredne mehanizacije u radovima na pripremanju terena i uzgoju biljaka kod plantažiranja vrsta drveća brzog rasta. — Jovančević M.: Prirodni rast i mogućnost proširenja tile (zanovijeti). — Pintarić K.: Uzgoj sadnica jele u šumskim rasadnicima. — G eorgijević E.: O miševima i voluharicama kao šumskim štetočinama. — C urić R. i Jovković B.: Postignuti prinosi na nasadima topola na raznim terenima BiH. — Sučevi ć M.: Integraciona kretanja na području proizvodnje i prerade đrveta. — Žit a V.: Zdravstvena kontrola objekata za proizvodnju sadnog materijala na području BiH 1967. g. — Midži ć S.: Savjetovanje o uzročnicima raka kestenove kore. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 3/4 1968. — Keli h I.: Privlačenje drva traktorom gusjeničarom pomoću prikolice na dva točka. — Jug D.: Traktorska mehanička dizalica za tovarenje drva. — |