DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 65     <-- 65 -->        PDF

faktora, pašarenja, sječa raznog intenziteta i karaktera, nakon čega je uslijed erozije
tla, sastojine teško regenerirati.


Rezultati svih ovih istraživanja sabrani su u studijama koje donose svojstva
tipova i nižih stistematskih jedinica semiterestričkih i terestričnih tala ispitivanih
teritorija. Rađene savremenim i naučnim metodama, ove studije, pored već spomenutog,
doprinose temeljitom rješavanju ekoloških i šumsko gospodarskih problema
koji se sve više postavljaju i pred savremenu šumarsku proizvodnju. Uz podatke


o endomorfološkim svojstvima profila tala, njihovim kemijskim i fizikalnim svojstvima
profila tala, njihovim kemijskim i fizikalnim svojstvima, doneseni su podaci
o oblicima i stepenu erozije, načinu korištenja tala, mjerama za poboljšanje ili melioracije
tala i drugo. Rezultati studija daju neophodnu osnovu za privođenje tala
intenzivnoj poljoprivrednoj obradi i korištenju. Oni daju podatke veoma potrebne
kod rješavanja niza problema u šumarskoj proizvodnji kao što su pošumljavanja
golih površina, konverzije, melioracije ili očetinjavanja erodiranih ili devastiranih
sastojina prigorskih područja, podizanje i gnojidba kultura ili plantaža brzoga rasta
i mnogi drugi radovi.
Sva istraživanja praćena su brojnim laboratorijskim rezultatima fizikalnih i kemijskih
svojstava tala. Ispitana je i izučena međusobna ovisnost i uslovljenosti tala
i faktora geomorfologije, klime, hidrologije, vegetacije i čovjeka, zatim proizvodne
sposobnosti tala. Rezultati ovih istraživanja su stoga veoma korisni u provođenju
svih uzgojnih, meliorativnih, protuerozionih i drugih šumarskih radova.


cSimp&sium


DISKUSIONI SASTANAK PO TEMI ISTRAŽIVANJA TIPOVA ČISTIH BUKOVIH
ŠUMA I MJEŠOVITIH ŠUMA BUKVE, JELE I SMRČE U SR BiH


U Sarajevu je 8-og maja o. g. održana U radu koji je dostavljen učesnicima sašira
diskusija po temi istraživanja čistih stanka ukazuje se da se fitocenološka klabukovih
i mješovitih šuma bukve, jele i sifikacija ne može u cijelosti preuzeti u
smrče, u kojoj su uzeli aktivnog učešća tipologiji, jer, kako autori navode, ne mopredstavnici
šumarskih naučnih institucija že u poipunosti poslužiti za podjelu šuma
skoro iz cijele zemlje kao i zainteresirani sa proizvodnog stanovišta. Navedeni su i
stručnjaci iz operative. Sastanak je orga-primjeri i postavljeno stanovište da se ne
nizovao Institut za šumarstvo (odjeljenje bi smjeli miješati kartografski i klasifiza
šumska staništa) sa ciljem da se izmikacioni
kriterijumi. Međutim, u toku dijene
mišljenja, daju primjedbe i određene skusije dato je dokumentovano objašnjesugestije
obrađivačima teme (Dr M. Čirić, nje (Ing. Pelcer i Ing. O. Žunko) ekipnog
dr V. Stefanović i dr P. Drinić), koje bi birada
kod izdvajanja tipova i prikupljanja
le od koristi u daljoj razradi metoda, a podataka u Hrvatskoj, jer se radilo o makoje
bi istovremeno poslužile kao baza za njevažnim klasifikacionim jedinicama, kopokušaje
usaglašavanja stavova i osnovje
sa stanovišta praktične primjene ne
nih koncepcija u ovoj oblasti. igraju neku značajniju ulogu.


Diskusijom je obuhvaćen širok krug piS
obzirom na je najveći dio sastanka
tanja koja se odnose na postupak izdvaprotekao
u analizi metoda izdvajanja
janja osnovnih tipova šuma, zatim na kriglavnih
tipova bukovih šuma, ovdje će se
terije izdvajanja proizvodnih tipova šuma dati podrobniji opis načina izdvajanja prokao
i određivanja proizvodnih ciljeva za izvodnih tipova šuma.
svaki osnovni tip.


Kao osnovni cilj koji su postavili obra-


Tipološke osnove kao podloga pri uređiđivači
teme bio je da se izdvoje glavni tivanju
šuma primjenjuju se kod nas od nepovi
bukovih šuma u BiH kao i da se dadavno
u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje postoju
njihove osnovne proizvodne i ekološke
je izrađeni kompleksni uređajni elaborati karakteristike. Kao polazna osnova za taj
za neke gospodarske jedinice na tim osnorad
poslužili su prikupljeni podaci invenvama.
ture šuma na velikim površinama u BiH.


315




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Kao podloga izdvajanja proizvodnih tipova
šuma poslužila je fitocenološka klasifikacija.
Kod podjele pri tipološkoj klasifikaciji
uzete su slijedeće kategorije:


a) Regionalna šumska biljna zajednica,
koja ovdje zamjenjuje pojam vegetacijskog
područja i vegetacijskog regiona. To
znači da se geografska kategorija (koja se
koristi kod kartografskih radova) uzima
za sistematsku i daje joj se određeno mjesto
u hijerarhijskom sistemu. Autori smatraju
da se regionalne zajednice okarakterisane
klimatski i jasno definisane fitocenološki,
pa iz tih razloga o´.pada potreba
da se u okviru tipološke klasifikacije
vrše posebna klimatska istraživanja
kao i obavezno kartografsko izdvajanje
areala tih zajednica.


b) U prvoj fazi rada izdvajaju se osnovni
tipovi šuma i to na bazi ekoloških kriterija.
U drugoj fazi rada vrše se taksaciona
ispitivanja u okviru izdvojenih
osnovnih tipova kao i analiza proizvodnih
karakteristika pa se na temelju tih pokazatelja
ovi osnovni tipovi objedinjuju u
proizvodne tipove.


Za razliku od fitocenološke podjele unutar
regionalnih zajednica, koja se temelji
na sastavu vrsta drveća i prizemne vegetacije
,autori su osnovni tip šume definisali
kao: »Skup sastojina u okviru jedne
regionalne zajednice, koje imaju približno
isti sastav drveća i približno jednaka
svojstva zemljišta.« Autori smatraju
da je bolje neposredno utvrditi svojstva
zemljišta nego posredno putem indikatorskog
metoda, koji je nesigurniji.
Dvofazno klasifikovanje prema autorima
ima dobru stranu, jer se na taj način izdvojeni
osnovni tipovi šuma mogu grupisati
prema različitoj namjeni. To znači da
način grupisanja osnovnih tipova u proizvodne,
zavisi od definicije proizvodne
klasifikacione jedinice.


Usvojenu jedinicu proizvodne klasifikacije
pod nazivom proizvodni tip šume, autori
definišu kao skup biogeocenoza (osnovnih
tipova šuma) koje imaju približno
jednake ekološke karakteristike i proizvodnu
sposobnost i koje zahtijevaju jednak
uzgojni tretman. Kod klasifikacije
ovdje je usvojen ruski termin »tip šume«,
jer se smatra da je adekvatniji od »tipa
staništa« koji se uoptrebljava kod nekih
klasifikacija. Autori ističu da i usvojeni
termin ima prigovora, ali je uzet u nedostatku
boljeg termina. Grupisanjem srodnih,
dobile su se krupnije proizvodne jedinice
sa jednakim uzgojnim tretiranjem,


dok će kod realizovanja projekta, osnovni
tipovi poslužiti kao osnov različite primjene
uzgo./ne tehnike.


Taksacioni elementi su snimani kao egzaktni
pokazatelji ocjene proizvodnih karakteristika
osnovnih tipova šuma. Na bazi
navedenih pokazatelja određuju se za
svaki onsovni tip proizvodni ciljevi. Tom
prilikom se vrši analiza sa proizvodnog
stanovišta pa se utvrđuju:


a) mogući proizvodni ciljevi (izbor vrsta
drveća i načina gajenja),


b) potrebne melioracione mjere,


c) opasnosti od erozije, vjetroizvala, požara
i dr.


Na osnovu ovakvih diferencijacija, osnovni
tipovi koji su srodni po proizvodnim
i uzgojnim kriterijumima objedinjuju
se u proizvodni tip šume. Snimanja su vršena
u okviru inventure šuma na velikim
površinama. Primijenjeni su koncentrični
primjerni krugovi koji su sistematski raspoređeni
po mreži traktova na cijeloj teritoriji
BiH.


Izdvojene su ukupno tri regionalne zajednice
bukve, od kojih su dvije obrađene
u navedenom radu, a svi podaci nakon
tehničke obrade pripremljeni su i obrađeni
putem mehanografije.


U diskusiji su pokrenuta još mnoga pitanja
u vezi izdvajanja tipova šuma, načina
određivanja proizvodnih ciljeva i dr.
Istaknuta je potreba većeg respektovanja
rezultata fitocenoloških istraživanja kod
tipoloških kategorizacija (Ing. B. Fabijanić),
kao i jasnije izdvajanje nižih kategorija
unutar istog tipa zemljišta, koje se
znatno razlikuju po nekim važnim osobinama
(Ing. Č. Burlica).


Istaknuto je od strane nekih učesnika
(Dr. Mirković) da je nađen dobar put za
određivanje proizvodnih ciljeva kod izdvojenih
tipova, ali je istovremeno ukazano
na mogućnost simultanog, a ne dvofaznog
rada. Na kraju sastanka istaknuta je
potreba češćih kontakata i razmjene iskustava
između institucija koje se bave istraživanjima
šuma na tipološkim osnovama.
Ing. O. Zunko je obavijestio učesnike
da će Institut za šumarstvo šum. fakulteta
u Zagrebu organizovati ove jeseni sličnu
diskusiju po pitanju tipoloških istraživanja
u SR Hrvatskoj, što je od strane
učesnika prihvaćeno sa odobravanjem.


Ing. Rađoslav ćurić
Sarajevo




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 67     <-- 67 -->        PDF

cJ)otnači Sicucni ća6epL6i


ZBORNIK INSTITUTA ZA GOZDNO IN
LESNO GOSPODARSTVO SLOVENIJE.


Svezak 5. Ljubi, ana, 1967. Strana 234.


Ciglar, M.: Goziarski institut na pragu
tretjega đesetletja, str. 1—5. Umjesto uobičajene
proslave, šumarski institut Slovenije
u povodu 20-godišnjice svojeg rada
(osnovan je 26. 4. 1947.) veoma skromno i
bez posebnog izbora objavljuje značajnije
radove svojih suradnika. Bilo bi svakako
korisno, kako kaže autor, da se dade dublji
profilni pregled dosadašnjeg rada. Ali
takvo opsežno djelo zahtijevalo bi širi i
dubl.ii studij. Toplim stilom, oštrim opažanjem
i suzdržljivom kritikom direktor
tog instituta iznosi značenje, probleme i
teškoće instituta. Pridružujemo se toj
skromnoj proslavi i čestitamo na uspjesima
koji su postignuti ne samo u slovenskim
razmjerima, nego i u jugoslavenskim
i izvandržavnim okvirima.


Brinar, M.: Nekatere morfološke značilnosti
bukve in njihova ođvisnost od reliefa
in genetske divergence, str. 7—50. Uporno
i sistematski, kao i svima svojim većim
radovima, Brinar u toj po opsegu razmjerno
maloj a po sadržaju bogatoj studiji na
bazi istraživanja 35 stalnih ploha otkriva
mnoge nepoznatosti naše najrasprostranjenije
vrste drveća: površina horizontalne
projekcije, deformiranost i ekscentričnost
krošanja i njihova ovisnost o reljefu, inklinaciji,
elevaciji i ekspoziciji zemljišta,
zastrtost, veličina horizontalne projekcije
i oblik krošnje po glavnim tipovima odn.
varijetetima bukve (krošnje s malim i velikim
kutom insercije grana) ovisnost dužine
krošnje o činiocima reljefa, razni odnosi
dimenzi.´a debla i krošnje, značajnije
šumsko-uzgojne razlike između navedene
dvije svojte bukve, ovisnost morfoloških
karakteristika o genetskoj pripadnosti, biotskom
položaju i ekotopu, mogućnost genetskog
i proizvodnog poboljšavanja sastojine.


Božič, J.: Organografske raziskave topolov
sekcije Leuce, str. 51—87. Od roda
Populus, bijele i sive topole i trepetljika
(jasika) privlače sve veću pažnju istraživača
u svrhu povećanja proizvodnje drva
na lošijim staništima i zbog primjese u
sastojinama četinjača brzog rasta. U vezi
s time pisac je proučio oblike stabla, izvršio
morfometričke snimke i izradio morfograme.
Determinacija u smislu botaničke
sistematike obavljena je za muške topole
po kvalitativnim i zatim kvantitativ


nim pokazateljima izmjerivih taksonomskih
elemenata. Sve veličine obrađene su
matematsko-statistički i sažete u identifikacijskim
dijagramima koji omogućuju
razvrstavanje drveća po botaničkoj pripadnosti
i orijentaciju o križancima.


Čokl, M.: Stanje in razvoj prebiralnih
gozdov v Lehnu, str. 89—120. Uzorni i ujedno
pokusni šumski objekt (436 ha) na
Pohorju mnogo spominje slovenska literatura,
jer se razvitak šumskih sastojina
po načelima kontrolne metode prati već od


g. 1909. Značajke su mu ovakve: smjesa
69°/o jela, 273/o mreka, lOP/o bor i ariš, 3"/o
bukva i dr.; prosječna drvna zaliha 385
nr´Vha; pretežno preborni oblik sastojina;
godišnji prirast po odjelima 7—15 m3, prosječno
oko 10,7 m´Vha; intenzitet prirasta
u prvom deblj. razredu 3,8´Vi», u drugom
2,6´:/o i trećem 2,lIJ/i». Prof. Čokl u toj studiji
daje sažet opis negdašnjeg gospodarenja,
položaj, ekologiju, oblik, sastav i drvnu
zalihu sastojina, veličinu, strukturu i
dinamiku prirasta te utjecaj visine i
strukture drvne zalihe na prirast.
Pipan, R.: Nastanek in premagovanje
notranjih protislovij na področju urejanja
gozdov, str. 121—149. Svrha je studija da
prikaže kako su se postavljali ciljevi u gospodarenju
šumama, kako su se pojavljivale
suprotnosti između ciljeva i sredstava
te kako su se iz tih suprotnosti rađale
nove težnje i nove metode da bi se uskladile
prirodne okolnosti proizvodnje s ekonomskim
zahtjevima. Sve to u poglavljima:
nastajanje novih šumsko-uzgojnih
oblika; poslijeratni šumsko-gospodarski
razvitak u Sloveniji; oblici organizacije
cdn. reorganizacije, načelo samofinansiranja,
aktuelna gospodarska protuslovlja,
stagniranje etata i porast šumskog fonda,
unutrašnje suprotnosti u šumarskim kolektivima,
suprotnosti među pojedinim činiocima
proizvodnje.


Hočevar, S.: Proučevanja gliv na lesenih
električnih drogovih v Sloveniji, str.
151—200. Autorica (čije vrlo instruktivno
djelo »Bolesti šumskog drveća« baš ovih
dana u riječi i slici izlazi iz štampe u prijevodu
prof, dr J. Kišpatića) bavi se znač.
ajnim problemom slovenske elektroprivrede
koja mora godišnje zamijeniti oko


16.000 stupova što ih razaraju saprofitske
gljive; novčani gubitak iznosi godišnje
oko 5,850.000 Ndin. Determinirano je 18
vrsta saprofita; za masovni je razmnožene
utvrđene su optimalne i maksimalne
317




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 68     <-- 68 -->        PDF

temperature i vlaga te vrste drveća u kojima
je doti&na gljiva pronađena (smreka,
jela, bor, kesten, hrast i bagrem).


Ditrich, B. i Kervina, Lj.: Prispevek k
rešavanju problematike zaščite lesenih
drogov v Sloveniji, str. 201—212. Iznesen
je tok razvitka impregnacije i kvalitet postupaka
g. 1906—1940, 1941—1952, 1952. do
danas. Opisana je kontrola kvalitete sredstava
i načina zaštite E-stupova mjerenjem
penetracije i kvantitetnom analizom
fluora.


Zemljič, M.: Hudourniške pregrade racionalnih
dimenzij, str. 213—234. Pisac
razmatra dosadašnja opća načela dimenzioniranja
i gradnje bujičnih pregrada u
pojedinim državama — članicama FAO/
TORR radne skupine; iznosi rezultate ankete
FAO/TORR o pregradama tanjima
nego to dopuštaju teoretska načela. Za
područje Jugoslavije, pisac prikazuje istraživanja
koja su veoma skromnim sredstvima
provedena samo u Sloveniji u vezi
s temom (koja zbog malog interesa
stručnjaka drugih republika nije mogla
imati savezni značaj) »Racionalne konstrukcije
i dimenzije objekata u bujičnim
tokovima«.


J. Šafar
Šumarstvo — Beograd


1/2 1968. — Jovi ć N.: Vertikalni raspored
zemljišnih tvorevina na Kopaoniku.
— Nikolić S.: Naprava za obeležavanje
elemenata podseka i definitivnog
prereza. — Koli ć B.: O dinamici topljenja
snega. — Martinović M.: Uvenuće
petunije. — Bi kic k i M.: Udruživanje
sredstava šumskoprivrednih organizacija
za naučna istraživanja. — Suc e vi ć
M.: Neka zapažanja eksperata FAO o šumarstvu
BiH i Crne Gore. — Tošić B.:
Tehnička rešenja i ekonomska efektivnost
mehanizacije u šumarstvu. — Top a lovi
ć M.: ŠumskO´kulturni radovi u porastu
u 1966. g., a u padu u I polugodištu
1967. g. — G a j i ć M.: Prilog građi flore
Srbije. — VI ad is a v 1 j e v i ć S.: Neka
zapažanja u vezi sa proizvodnjom šumskih
sadnica u SR Srbiji. — Luki ć R.:
Radovi na melioraciji peskova u SSSR.


3/4 1968. — Popović V.: Optimalni
broj dislokacija žičano^užetne naprave
Lasso-cabel. — Vukićevi ć E.: Sibljaci
jorgovana na planini Goču. — Tomani ć
L.: Uporedna istraživanja produktivnosti
jele u subasocijacijarna Abieto-fageitum
galietosum i Abieto-fagetum drymetosum
bukovo-jelovih šuma na Goču. — Sime unovi
ć D.: Stanje i problemi šumarskih


fakulteta Jugoslavije. — Tošovi ć N.:
Investicijska ulaganja i njihov uticaj na
uslove privređivanja u šumarstvu. —
Stamen ković V.: Šumarstvo SR Njemačke.


NARODNI ŠUMAR — Sarajevo


1/2 1968. — Poslovna integracija šumarstva
i drvarske industrije BiH. — K ola ko
vić R.: Važnost uzgojnih radova i njihovog
planiranja na principima intenzivnih
metoda gazdovanja. — Petrović
M.: Oksidaeiono-redukcione reakcije različitih
izolata kućnih gljiva. — Reba c I.:
Mehanizacija privlačenja šumskih sortimenata.
— P i n t a r i ć K.: Uzgoj pitomog
oraha. — Suli ć P.: Spajanje širokih
pilnih traka na električnim aparatima.


— Durevi ć J.: Tresetna zemljišta Ždralovca
i njihova pogodnost za uzgoj topola.
— O inventarizaciji šuma u Bosni u 1966.
g. — Vuković S.: O radu Instituta za
šumarstvo u Sarajevu 1967. god. — Krsti
ć R.: Tabelar za određivanje normi i
normativa u sječi stabala i izradi sortimenata
jednoručnim motornim testerama.
— Radovanović 2.: O nekim aspektima
integracijskih procesa u šumskoj privredi
BiH. — Z e k i ć N.: Iskustva u primjeni
herbicida u šumarstvu Poljske. —
— Pejoski B.: Institut za bor u Bordou.
— Jovan čević M. Genetika na
XIV Kongresu međunarodnog udruženja
šumarskih naučnih organizacija - JUFRO.
— Jovkovi ć B.: Savjetovanje o plantažnoj
proizvodnji topola i vrba.
3/4 1968. — S t o j a n o v i ć N.: Položaj
privrede BIH u reformi. — P e 1 i z z i G.:
Doprinos poljoprivredne mehanizacije u
radovima na pripremanju terena i uzgoju
biljaka kod plantažiranja vrsta drveća
brzog rasta. — Jovančević M.: Prirodni
rast i mogućnost proširenja tile (zanovijeti).
— Pintarić K.: Uzgoj sadnica
jele u šumskim rasadnicima. — G eorgijević
E.: O miševima i voluharicama
kao šumskim štetočinama. — C urić
R. i Jovković B.: Postignuti prinosi
na nasadima topola na raznim terenima
BiH. — Sučevi ć M.: Integraciona
kretanja na području proizvodnje i
prerade đrveta. — Žit a V.: Zdravstvena
kontrola objekata za proizvodnju sadnog
materijala na području BiH 1967. g. —
Midži ć S.: Savjetovanje o uzročnicima
raka kestenove kore.


GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana


3/4 1968. — Keli h I.: Privlačenje drva
traktorom gusjeničarom pomoću prikolice
na dva točka. — Jug D.: Traktorska mehanička
dizalica za tovarenje drva. —




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Kocijančič i Kotnik: Metodologija
prvih i periodičnih pregleda šumskih radnika.
— Pečni k F.: Klaštrenje četinjača
motornim pilama. — Kocijančič
M.: Nastava o zaštiti pri radu u šumarskim
školama.


LES — Ljubljana
1/2 1968. — Prijatelj T.: Zdravstvena
zaštita pri radu sa strojevima za preradu
drva. — Bujandrić V.: Moderna
zaštita od požara. — Sgerrn F.: Ustanovljivanje
količine potrebnog drva pomoću
bruto- i atrotežine.


ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo


1/3 1968. — Ćemalović M.: Poremećena
biološka ravnoteža. — Kosa ć S.:
Neka zapažanja o radu sa ljekobiljem i
šumskiiim plodovima 1967. g. — Ćema lovi
ć M.: Potencijalna opasnost od gubara
znatno je oslabila. — Žilenkov
N.: Organizacija i izvođenje radova na izgradnji
i održavanju šumskih kamionskih
putova.


ŠUMAR — Beograd


1/2 1968. — Zivojinović D.: Prilog
poznavanju života riđe borove zolje. —


Ljuji ć M.: Problemi gazđovanja šumama
na kojima postoji pravo svojine. —
Šimunović N.: Uloga i namena šuma
mekih lišćara na poloj ima duž regulisanih
rečnih tokova. — Knežević S.: Kanjon
Tare veličanstveni spomenik prirode.


— Kalibarda M.: Naše lekovite biljke.
— Brevinac M.: Prevlačenje i prenošenje
drveta iz šume.
3/4 1968. — In memoriam M. Ljujiću. —
Mari ć B.: Ugaona sadnja šumskih sadnica.
— Pani ć Đ.: Hidrološka uloga šume.
— Zivojinović D.: Suzbijanje
gundeljevih grčica. — Đori ć M.: Biljne
vaši. — Popović B.: Nova bolest kod
motornih sekača (vazoneuroza). — Lju ji
ć M.: Sprovođenje propisa o zabrani
držanja koza.


PRIRODA — Zagreb


9 — 1967. — Kovačević J.: Herbicidi
mijenjanju korovsku floru. — Ono fr
i I.: Vegetacija poluotoka Pelješca. —
A n i ć M.: O uzgoju srebrne smrče.


10 — 1967. — Mirko vić D.: Nacionalni
parkovi u Poljskoj. — Tadi ć A.:
Neprestana borba oko očuvanja šuma.