DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 65 <-- 65 --> PDF |
faktora, pašarenja, sječa raznog intenziteta i karaktera, nakon čega je uslijed erozije tla, sastojine teško regenerirati. Rezultati svih ovih istraživanja sabrani su u studijama koje donose svojstva tipova i nižih stistematskih jedinica semiterestričkih i terestričnih tala ispitivanih teritorija. Rađene savremenim i naučnim metodama, ove studije, pored već spomenutog, doprinose temeljitom rješavanju ekoloških i šumsko gospodarskih problema koji se sve više postavljaju i pred savremenu šumarsku proizvodnju. Uz podatke o endomorfološkim svojstvima profila tala, njihovim kemijskim i fizikalnim svojstvima profila tala, njihovim kemijskim i fizikalnim svojstvima, doneseni su podaci o oblicima i stepenu erozije, načinu korištenja tala, mjerama za poboljšanje ili melioracije tala i drugo. Rezultati studija daju neophodnu osnovu za privođenje tala intenzivnoj poljoprivrednoj obradi i korištenju. Oni daju podatke veoma potrebne kod rješavanja niza problema u šumarskoj proizvodnji kao što su pošumljavanja golih površina, konverzije, melioracije ili očetinjavanja erodiranih ili devastiranih sastojina prigorskih područja, podizanje i gnojidba kultura ili plantaža brzoga rasta i mnogi drugi radovi. Sva istraživanja praćena su brojnim laboratorijskim rezultatima fizikalnih i kemijskih svojstava tala. Ispitana je i izučena međusobna ovisnost i uslovljenosti tala i faktora geomorfologije, klime, hidrologije, vegetacije i čovjeka, zatim proizvodne sposobnosti tala. Rezultati ovih istraživanja su stoga veoma korisni u provođenju svih uzgojnih, meliorativnih, protuerozionih i drugih šumarskih radova. cSimp&sium DISKUSIONI SASTANAK PO TEMI ISTRAŽIVANJA TIPOVA ČISTIH BUKOVIH ŠUMA I MJEŠOVITIH ŠUMA BUKVE, JELE I SMRČE U SR BiH U Sarajevu je 8-og maja o. g. održana U radu koji je dostavljen učesnicima sašira diskusija po temi istraživanja čistih stanka ukazuje se da se fitocenološka klabukovih i mješovitih šuma bukve, jele i sifikacija ne može u cijelosti preuzeti u smrče, u kojoj su uzeli aktivnog učešća tipologiji, jer, kako autori navode, ne mopredstavnici šumarskih naučnih institucija že u poipunosti poslužiti za podjelu šuma skoro iz cijele zemlje kao i zainteresirani sa proizvodnog stanovišta. Navedeni su i stručnjaci iz operative. Sastanak je orga-primjeri i postavljeno stanovište da se ne nizovao Institut za šumarstvo (odjeljenje bi smjeli miješati kartografski i klasifiza šumska staništa) sa ciljem da se izmikacioni kriterijumi. Međutim, u toku dijene mišljenja, daju primjedbe i određene skusije dato je dokumentovano objašnjesugestije obrađivačima teme (Dr M. Čirić, nje (Ing. Pelcer i Ing. O. Žunko) ekipnog dr V. Stefanović i dr P. Drinić), koje bi birada kod izdvajanja tipova i prikupljanja le od koristi u daljoj razradi metoda, a podataka u Hrvatskoj, jer se radilo o makoje bi istovremeno poslužile kao baza za njevažnim klasifikacionim jedinicama, kopokušaje usaglašavanja stavova i osnovje sa stanovišta praktične primjene ne nih koncepcija u ovoj oblasti. igraju neku značajniju ulogu. Diskusijom je obuhvaćen širok krug piS obzirom na je najveći dio sastanka tanja koja se odnose na postupak izdvaprotekao u analizi metoda izdvajanja janja osnovnih tipova šuma, zatim na kriglavnih tipova bukovih šuma, ovdje će se terije izdvajanja proizvodnih tipova šuma dati podrobniji opis načina izdvajanja prokao i određivanja proizvodnih ciljeva za izvodnih tipova šuma. svaki osnovni tip. Kao osnovni cilj koji su postavili obra- Tipološke osnove kao podloga pri uređiđivači teme bio je da se izdvoje glavni tivanju šuma primjenjuju se kod nas od nepovi bukovih šuma u BiH kao i da se dadavno u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje postoju njihove osnovne proizvodne i ekološke je izrađeni kompleksni uređajni elaborati karakteristike. Kao polazna osnova za taj za neke gospodarske jedinice na tim osnorad poslužili su prikupljeni podaci invenvama. ture šuma na velikim površinama u BiH. 315 |