DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 65     <-- 65 -->        PDF

faktora, pašarenja, sječa raznog intenziteta i karaktera, nakon čega je uslijed erozije
tla, sastojine teško regenerirati.


Rezultati svih ovih istraživanja sabrani su u studijama koje donose svojstva
tipova i nižih stistematskih jedinica semiterestričkih i terestričnih tala ispitivanih
teritorija. Rađene savremenim i naučnim metodama, ove studije, pored već spomenutog,
doprinose temeljitom rješavanju ekoloških i šumsko gospodarskih problema
koji se sve više postavljaju i pred savremenu šumarsku proizvodnju. Uz podatke


o endomorfološkim svojstvima profila tala, njihovim kemijskim i fizikalnim svojstvima
profila tala, njihovim kemijskim i fizikalnim svojstvima, doneseni su podaci
o oblicima i stepenu erozije, načinu korištenja tala, mjerama za poboljšanje ili melioracije
tala i drugo. Rezultati studija daju neophodnu osnovu za privođenje tala
intenzivnoj poljoprivrednoj obradi i korištenju. Oni daju podatke veoma potrebne
kod rješavanja niza problema u šumarskoj proizvodnji kao što su pošumljavanja
golih površina, konverzije, melioracije ili očetinjavanja erodiranih ili devastiranih
sastojina prigorskih područja, podizanje i gnojidba kultura ili plantaža brzoga rasta
i mnogi drugi radovi.
Sva istraživanja praćena su brojnim laboratorijskim rezultatima fizikalnih i kemijskih
svojstava tala. Ispitana je i izučena međusobna ovisnost i uslovljenosti tala
i faktora geomorfologije, klime, hidrologije, vegetacije i čovjeka, zatim proizvodne
sposobnosti tala. Rezultati ovih istraživanja su stoga veoma korisni u provođenju
svih uzgojnih, meliorativnih, protuerozionih i drugih šumarskih radova.


cSimp&sium


DISKUSIONI SASTANAK PO TEMI ISTRAŽIVANJA TIPOVA ČISTIH BUKOVIH
ŠUMA I MJEŠOVITIH ŠUMA BUKVE, JELE I SMRČE U SR BiH


U Sarajevu je 8-og maja o. g. održana U radu koji je dostavljen učesnicima sašira
diskusija po temi istraživanja čistih stanka ukazuje se da se fitocenološka klabukovih
i mješovitih šuma bukve, jele i sifikacija ne može u cijelosti preuzeti u
smrče, u kojoj su uzeli aktivnog učešća tipologiji, jer, kako autori navode, ne mopredstavnici
šumarskih naučnih institucija že u poipunosti poslužiti za podjelu šuma
skoro iz cijele zemlje kao i zainteresirani sa proizvodnog stanovišta. Navedeni su i
stručnjaci iz operative. Sastanak je orga-primjeri i postavljeno stanovište da se ne
nizovao Institut za šumarstvo (odjeljenje bi smjeli miješati kartografski i klasifiza
šumska staništa) sa ciljem da se izmikacioni
kriterijumi. Međutim, u toku dijene
mišljenja, daju primjedbe i određene skusije dato je dokumentovano objašnjesugestije
obrađivačima teme (Dr M. Čirić, nje (Ing. Pelcer i Ing. O. Žunko) ekipnog
dr V. Stefanović i dr P. Drinić), koje bi birada
kod izdvajanja tipova i prikupljanja
le od koristi u daljoj razradi metoda, a podataka u Hrvatskoj, jer se radilo o makoje
bi istovremeno poslužile kao baza za njevažnim klasifikacionim jedinicama, kopokušaje
usaglašavanja stavova i osnovje
sa stanovišta praktične primjene ne
nih koncepcija u ovoj oblasti. igraju neku značajniju ulogu.


Diskusijom je obuhvaćen širok krug piS
obzirom na je najveći dio sastanka
tanja koja se odnose na postupak izdvaprotekao
u analizi metoda izdvajanja
janja osnovnih tipova šuma, zatim na kriglavnih
tipova bukovih šuma, ovdje će se
terije izdvajanja proizvodnih tipova šuma dati podrobniji opis načina izdvajanja prokao
i određivanja proizvodnih ciljeva za izvodnih tipova šuma.
svaki osnovni tip.


Kao osnovni cilj koji su postavili obra-


Tipološke osnove kao podloga pri uređiđivači
teme bio je da se izdvoje glavni tivanju
šuma primjenjuju se kod nas od nepovi
bukovih šuma u BiH kao i da se dadavno
u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje postoju
njihove osnovne proizvodne i ekološke
je izrađeni kompleksni uređajni elaborati karakteristike. Kao polazna osnova za taj
za neke gospodarske jedinice na tim osnorad
poslužili su prikupljeni podaci invenvama.
ture šuma na velikim površinama u BiH.


315