DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 60 <-- 60 --> PDF |
više što je to povećanje palo u doba smanjenja proizvodnje ugljena u rudnicima uglja i to se je odrazilo na prodajnim cijenama toga sortimenta i preorijentaciji na druge potrošače. Preorijentacija potrošača na druge izvore toplotne energije — struja, lož. ulje, osim na proizvodnju ugljena utjecalo je i na proizvodnju ogrjevnog drveta tako da je proizvodnja prostornog drva od 120.000 prm pala na 50.000 prm. Izdvajanje u celulozno drvo kreće se oko 10% od ukupne proizvodnje, što ovisi o cijeni celul. drveta na domaćem i stranom tržištu. Uslijed prestanka rada Tvornice tanina u Sisku, došlo je do zastoja u plasmanu hrastovog ogrijevnog drveta, tako da je to jedan od velikih problema ovog i ostalih »hrastovih« šum. gospodarstava. Lokalna potražnja žiteljstva nije tako velika da može progutati sve količine, pa dobar dio te drvne mose propada u šumama. Glavni potrošač ogrijevnog drveta ovog gospodarstva je Zagreb, ali samo za grabov i bukov ogrijev, dok za ostale vrste nije zainteresiran. Šumsko gospodarstvo »Garjevica« za sve Sortimente koji se ne mogu ili se teže plasiraju na domaćem tržištu traži izlaz u izvozu. Godišnje se izveze za oko 1,300.000 do 1,800.000 ND, odnosno 104.000—144.000 dolara. Na ovaj način dolazi se do devizmh sredstava neophodnih za rad gospodarstva. Prema dugoročnom planu gospodarstva »Garjevica« je trebala godišnje podizati oko 600 ha plantaža i intenzivnih kultura brzorastućih lišćara i četinjara. Međutim uslijed pomanjkanja financijskih sredstava do sada je podignuto 1.681 ha, od toga 323 ha četinjara, 698 ha plantaža i 660 ha kultura mekih lišćara. Osim toga sušenje je izazvalo novu situaciju i gospodarstvo se je preorijentiralo na brzo popunjavanje čistina nastalih sušenjem. Unašanjem topola na te čistine želi se postići obraslost površine, jer na istima postoji podmladak koji treba zaštititi od insolacije. Cijela rasadnička proizvodnja usmjerena je na proizvodnju topolovih i vrbovih sadnica, dok se četinjarske sadnice kupuju od drugih proizvođača, osim jednog manjeg dijela koji se proizvede u rasadniku u Popovači. * Ekonomsko-financijski pokazatelji poslovanja gospodarstva u periodu od 1960. g. do danas ne mogu pružiti objektivnu sliku razvoja i rezultata koji su posljedica same organizacije i rada radnih ljudi, jer su razni zakonski propisi i instrumenti imali ne malog utjecaja na te pokazatelje. Želimo ipak istaći neke elemente koji nesumnjivo pokazuju utjecaj i nastojanja radne organizacije za što bolje i uspješnije gospodarenje. Ukupni prihod Gospodarstva rastao je iz godine u godinu, tako, da ako bazu uzmemo 1961. g. sa indeksom 100 u 1962. dobijemo indeks 103, 1963. — 132, 1964. — 152, 1965. — 220, 1966. — 282 i 1967. godine sa indeksom 241. Ukupni prihod po jednom zaposlenom pak iznosi 1961. — indeks 100, 1962. — 96, 1963. — 138, 1964. — 172, 1965. — 276, 1966. — 418 i 1967. — 436. Akumulacija po jednom zaposlenom (fondovi iz dohotka i amortizacija za regeneraciju šuma) pokazuje slijedeće kretanje: 1961. indeks 100, 1962. — 192, 1963. — 215, 1964. — 248, 1965. — 418, 1966. — 1038 i 1967. indeks 868. 310 |