DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 6 <-- 6 --> PDF |
kao apscisi nanesena je kao ordinata dvostruka aritmetička sredina 5 posljed njih i 5 budućih godova (vidi graf. 1—4). 4) U prirodnoj jednodobnoj šumi stabla istog prsnog promjera imaju vrlo različite širine zadnjeg goda (ili prosjek nekoliko zadnjih godova) a iste su starosti. U prebornoj šumi stabala istog prsnog promjera različite su starosti, a širina zadnjeg goda također im je vrlo različita. I u jednom i u drugom slučaju ta razlika u širini zadnjeg goda posljedica je nejednolikog razvitka tih stabala u prošlosti (tj. stabala koja danas imaju određeni prsni promjer) pa se može očekivati različiti razvitak i u budućnosti. Rasipanje veličina zadnjeg goda kod nekog određenog prsnog promjera (ili debljinskog stepena) u sastojinama jednodobne i preborne šume vrlo je veliko i iznosi do 60´% srednje vrijednosti (standardna devijacija u procentu srednje vrijednosti = koeficijent varijacije). Prema tome raznolikost toka razvitka pojedinih stabala u prirodnoj šumi je pravilo. (Kod plantaža koje su nastale sadnjom biljaka u jednolikim razmacima, a biljke su vegetativno razmnožene i pripadaju istom klonu, situacija je drugačija). 5) Prosječni debljinski prirast (u debljinskom stepenu) različit je kod različitih debljinskih stepena iste sastojine. (Funkcija je prsnog promjera i to dakako stohastička). Linija izjednačenja može biti pravac (kod jednodobne šume) ili krivulja (preborne šume) (apscisa: prsni promjer, ordinata: debljinski prirast). Vrijeme prelaza je proporcionalno recipročnoj vrijednosti debljinskog prirasta, a konstanta proporcionalnosti ovisi o širini debljinskog stepena. Prema tome linija prosječnog vremena prelaza može se konstruirati, ako je poznata linija debljinskog prirasta, i obratno (kod toga treba držati na umu da aritmetičkoj sredini debljinskog prirasta odgovara harmonijska sredina vremena prelaza). Može li se održati hipoteza da su te krivulje ujedno i krivulje razvitka debljinskog prirasta (odnosno vremena prelaza), ako se uzme u obzir da je prsni promjer funkcija vremena? Može li se pomoću tih krivulja predvidjeti budući debljinski prirast odnosno buduće vrijeme prelaza? (Bourgenot). 6) U Šumariji Zalesina izabrana je na vapnenačkoj podlozi pokusna ploha veličine 1,36 ha. Pokusna ploha iskolčena je u odjelu III-7-d i e. Ploha je izabrana na granici dvaju odsjeka ,jer se po ocjeni iskusnog taksatora ing. J. Radošević a baš tu nalazio dio šume koji ima preborni oblik. Na plohi je izvršeno klupiranje te je dobiven broj stabala po ha (vidi tabela) prsni promjer jela ostalo ukupno 10— 20 108 173 281 20— 30 50 91 141 30— 40 51 40 91 40— 50 46 13 59 50— 60 33 — 33 60— 70 13 — 13 70— 80 4 —. 4 80— 90 1 — 1 90—100 1 — 1 Ukupno 307 317 624 |