DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 6     <-- 6 -->        PDF

kao apscisi nanesena je kao ordinata dvostruka aritmetička sredina 5 posljed


njih i 5 budućih godova (vidi graf. 1—4).
4) U prirodnoj jednodobnoj šumi stabla istog prsnog promjera imaju vrlo
različite širine zadnjeg goda (ili prosjek nekoliko zadnjih godova) a iste
su starosti. U prebornoj šumi stabala istog prsnog promjera različite su
starosti, a širina zadnjeg goda također im je vrlo različita. I u jednom i u
drugom slučaju ta razlika u širini zadnjeg goda posljedica je nejednolikog
razvitka tih stabala u prošlosti (tj. stabala koja danas imaju određeni prsni
promjer) pa se može očekivati različiti razvitak i u budućnosti. Rasipanje
veličina zadnjeg goda kod nekog određenog prsnog promjera (ili debljinskog
stepena) u sastojinama jednodobne i preborne šume vrlo je veliko i
iznosi do 60´% srednje vrijednosti (standardna devijacija u procentu srednje
vrijednosti = koeficijent varijacije). Prema tome raznolikost toka razvitka
pojedinih stabala u prirodnoj šumi je pravilo. (Kod plantaža koje
su nastale sadnjom biljaka u jednolikim razmacima, a biljke su vegetativno
razmnožene i pripadaju istom klonu, situacija je drugačija).


5) Prosječni debljinski prirast (u debljinskom stepenu) različit je kod različitih
debljinskih stepena iste sastojine. (Funkcija je prsnog promjera i to
dakako stohastička). Linija izjednačenja može biti pravac (kod jednodobne
šume) ili krivulja (preborne šume) (apscisa: prsni promjer, ordinata: debljinski
prirast). Vrijeme prelaza je proporcionalno recipročnoj vrijednosti
debljinskog prirasta, a konstanta proporcionalnosti ovisi o širini debljinskog
stepena. Prema tome linija prosječnog vremena prelaza može se
konstruirati, ako je poznata linija debljinskog prirasta, i obratno (kod toga
treba držati na umu da aritmetičkoj sredini debljinskog prirasta odgovara
harmonijska sredina vremena prelaza).


Može li se održati hipoteza da su te krivulje ujedno i krivulje razvitka


debljinskog prirasta (odnosno vremena prelaza), ako se uzme u obzir da je


prsni promjer funkcija vremena? Može li se pomoću tih krivulja predvidjeti


budući debljinski prirast odnosno buduće vrijeme prelaza? (Bourgenot).
6) U Šumariji Zalesina izabrana je na vapnenačkoj podlozi pokusna ploha
veličine 1,36 ha. Pokusna ploha iskolčena je u odjelu III-7-d i e. Ploha
je izabrana na granici dvaju odsjeka ,jer se po ocjeni iskusnog taksatora
ing. J. Radošević a baš tu nalazio dio šume koji ima preborni oblik.
Na plohi je izvršeno klupiranje te je dobiven broj stabala po ha (vidi tabela)


prsni promjer jela ostalo ukupno
10— 20 108 173 281
20— 30 50 91 141
30— 40 51 40 91
40— 50 46 13 59
50— 60 33 — 33
60— 70 13 — 13
70— 80 4 —. 4
80— 90 1 — 1
90—100 1 — 1


Ukupno 307 317 624