DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 59 <-- 59 --> PDF |
to naročito jasenovih, koje smo ranije potpuno pogrešno uzgajali u gustom sklopu, sa malim prirastom, finom strukturom, a to je potpuno pogrešno. Za 1968. god. određen je etat sa 152.621 ma od toga 73.809 m3 glavnog prihoda i 78.812 m3 prethodnog prihoda. Otvorenost šuma ovog Gospoadrstva danas je ta´kva da na 1000 ha imade prosječno 3,8 km komunikacija fcroz šumu (2,0—6,8 km) i 8,0 km od šume do glavnih stovarišta (7,2—8,8 km). Srednja udaljenost izvlačenja — šlajsa kreće se od 600—2000 m prosječno 1340 m a srednja relacija transporta kreće se od 10—15 km prosječno 11,9 km. Šumsko gospodarstvo »Garjevica« svoje proizvode plasira na domaćem tržištu. Pilanske trupce kupuje prvenstveno drvna industrija ovog područja a to je DIP Novcselec, DIK Gar. Brestovac, DIK »Stjepan Sekulić«, Nova Gradiška, te »Slavonija«, SI. Brod. Odnosi sa drvnom industrijom su dobri, jer zajednički sagledavamo potrebu što boljeg poslovnog povezivanja jer poznajemo tešku situaciju u kojoj se nalaze obje grane. U pogledu oblovine za Ijuštenje i izradu furnira stav ovog gospodarstva je da tu oblovinu treba da prerađuju tvornice furnira i šper-ploea, iako postoji težnja lokalne drvne industrije da se takva oblovina proreze na pilani i popravi struktura rezane građe. Ovo smatramo da ide na uštrb samih pilana, jer odnos kvalitetnih razreda sirovine koju daje ovo gospodarstvo drvnoj industriji je dobar. Kod hrastovih pilanskih trupaca otpada prosječno na: kladarke 3,5% od toga 3 dr. 25%; 4 dr. 50%; 5 i 6 dr. 23% i 7 dr. 2% I klasu 17,5% od toga 3 dr. 53%; 4 dr. 36%; 5 i 6 dr. 10% i 7 dr. 1% II „ 31,0% „ 2b. dr. 15%; 3 dr. 50´%; 4 dr. 23%; 5 dr. 8% i 6 dr. 4% III „ 47,0% „ 2b. dr. 3 dr. 71%; 4 dr. 19%; 5 dr. 10% Učešće furnirskih trupaca hrasta kreće se od 5—8% oblovine za drv. ind. preradu. Kod bukovine učešće se kreće: F — 5%; L — 15%; I — 5%; II — 32%; III — 42% i PO — 1%, što u potpunosti zadovoljava. Kod jasenov. učešće se kreće: F — 5%; I kl. — 18% i II kl. 76´% Kod brijestov. učešće se kreće: F — 1%; I kl. — 7% i II kl. 92%. Ovaj vrlo maleni napad kvalitetne oblovine kod ove dvije vrste rezultat je kako je već ranije spomenuto kod jasena loš uzgoj i duga oplodnja u kojima umjesto furnirske oblovine proizvodimo ogrjevno drvo, jer sa starošću raste i procent osržavanja, dok kod brijesta razlog je sušenje i brzo propadanje sušaca, tako da i svježi šušci ako se ne posijeku odmah po sušenju kroz kratko vrijeme propadnu i nisu sposobni niti za ogrijev. Vrijedno je napomenuti da je zapaženo da kod sušaca brijesta i hrasta koji se pri zemlji podbijele — tj. oguli im se kora ostaje bjelika duže vremena zdrava nego što je to slučaj kod sušaca koji ostanu pod korom u stojećem stanju. Obzirom da je na području gospodarstva veliki dio etata iz prethodnog prihoda to je napad rudnog drveta znatan. Prosječno se godišnje izradi oko 17.000 m3, no uslijed sušenja hrasta i brijesta došlo je do osjetnog povećanja proizvodnje toga sortimenta tako da se 1965. i 1966. godine proizvodnja povećala na 25.000 m3 — i to je izazvalo probleme plasmana na tržištu tim 309 |