DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Kotarskim FUŠ-em upravljao je Upravni odbor FUS-a, kojeg su sačinjavali delegirani članovi skupštine kotara i predstavnici šumarije. Trošenje sredstava FUŠ-a kotara Kutina kroz sve vrijeme postojanja bilo je strogo i u potpunosti namjensko, zahvaljujući pravilno rukovođenoj politici Upravnog odbora FUŠ-a i razumijevanju skupština kotara, što u velikoj većini drugih kotareva nije bio slučaj. Zahvaljujući tome uložena su znatna sredstva naročito u gradnju šumskih komunikacija, što je imalo naročiti značaj u startu kod formiranja ovog Gospodarstva u odnosu na druga gospodarstva. Ovakva organizacija šumarstva imala je niz zamjerki gledajući sa današnjih shvaćanja privređivanja i gospodarenja šumama: 1. Izdvojena eksploatacija šuma iz jedinstvenog procesa uzgajanja šuma dovodila je često do kršenja uzgojno-zaštitnih propisa i normativa; 2. Akumulacija eksploatacije šuma, koja se stvarala i zbog niske šumske takse, nije vraćena šumi; 3. Sredstva republičkog FUŠ-a stvorenih na ovom području gotovo u cijelosti ulagana su na drugim područjima; 4. Sredstvima kotarskog FUŠ-a nisu upravljali radnici koji su ta sredstva stvorili; 5. Sredstva FUŠ-a ostvarena u pojedinim šumarijama ulagana su u druge šumarije bez obaveze vraćanja; 6. Šumarstvo kao privreda poslovalo je bez radničkog samoupravljanja. Osnivanjem šumskih gospodarstava 1960. godine trebalo je riješiti ove probleme uz niz drugih, postaviti šumarstvo kao privrednu organizaciju sa svim atributima samoupravljanja i privređivanja. Za nas je to bio težak zadatak, jer je trebalo mijenjati shvaćanja o šumarstvu i šumskoj privredi ne samo u radnoj organizaciji, nego još više i izvan nje. Uporan rad dao je rezultate i današnje kvalitetnije gospodarenje šumama samo potvrđuje kako je bilo potrebno i šumarstvu dati status privredne organizacije. Za period od osnivanja gospodarstva, dakle od 1960. godine pa do 1963. godine organizacija samoupravljanja i raspodjele bila je u svom početnom obliku, kako je pri samom osnivanju gospodarstva i postavljena. Sastav gospodarstva od radnih jedinica imao je mnogo više organizacionotehnološki značaj, a ne ekonomsko-društveni, gdje bi jedinica imala određene ekonomske i samoupravne oznake. Također ni oblici upravljanja nisu imali svoj znatniji sadržaj, osim organizacione podjele tih oblika. U ovakvim uslovima su plan, završni račun, opći akti, sredstva i njihovo korištenje, obračuni i drugo bili u nadležnosti centralnih organa upravljanja gospodarstva. Svakako da su u tim prilikama objektivno i stručne službe (uprava gospodarstva) imale poseban utjecaj. Ova konstatacija je to uočljivija ako se dopuni samo sa nekim elementima, tako da u tom periodu nije postojalo periodično praćenje i informiranje o rezultatima poslovanja posebno za radne jedinice, nisu se pripremile sjednice organa upravljanja, nisu bili izgrađeni postupci donošenja općih akata i drugih značajnih odluka. Što je najhitnije, najutjecajnije, to je vrijeme bilo početak samoupravijačke prakse u djelatnosti šumarstva. Raspodjela je bila adekvatna stepenu organizacije samoupravljanju. Dakle i raspodjela se vršila na nivou gospodarstva. |