DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Kotarskim FUŠ-em upravljao je Upravni odbor FUS-a, kojeg su sačinjavali
delegirani članovi skupštine kotara i predstavnici šumarije. Trošenje
sredstava FUŠ-a kotara Kutina kroz sve vrijeme postojanja bilo je strogo i
u potpunosti namjensko, zahvaljujući pravilno rukovođenoj politici Upravnog
odbora FUŠ-a i razumijevanju skupština kotara, što u velikoj većini drugih
kotareva nije bio slučaj.


Zahvaljujući tome uložena su znatna sredstva naročito u gradnju šumskih
komunikacija, što je imalo naročiti značaj u startu kod formiranja ovog
Gospodarstva u odnosu na druga gospodarstva. Ovakva organizacija šumarstva
imala je niz zamjerki gledajući sa današnjih shvaćanja privređivanja
i gospodarenja šumama:


1.
Izdvojena eksploatacija šuma iz jedinstvenog procesa uzgajanja šuma dovodila
je često do kršenja uzgojno-zaštitnih propisa i normativa;
2.
Akumulacija eksploatacije šuma, koja se stvarala i zbog niske šumske
takse, nije vraćena šumi;
3.
Sredstva republičkog FUŠ-a stvorenih na ovom području gotovo u cijelosti
ulagana su na drugim područjima;
4.
Sredstvima kotarskog FUŠ-a nisu upravljali radnici koji su ta sredstva
stvorili;
5.
Sredstva FUŠ-a ostvarena u pojedinim šumarijama ulagana su u druge
šumarije bez obaveze vraćanja;
6.
Šumarstvo kao privreda poslovalo je bez radničkog samoupravljanja.
Osnivanjem šumskih gospodarstava 1960. godine trebalo je riješiti ove
probleme uz niz drugih, postaviti šumarstvo kao privrednu organizaciju sa
svim atributima samoupravljanja i privređivanja. Za nas je to bio težak zadatak,
jer je trebalo mijenjati shvaćanja o šumarstvu i šumskoj privredi ne
samo u radnoj organizaciji, nego još više i izvan nje. Uporan rad dao je
rezultate i današnje kvalitetnije gospodarenje šumama samo potvrđuje kako
je bilo potrebno i šumarstvu dati status privredne organizacije.
Za period od osnivanja gospodarstva, dakle od 1960. godine pa do 1963.
godine organizacija samoupravljanja i raspodjele bila je u svom početnom
obliku, kako je pri samom osnivanju gospodarstva i postavljena.
Sastav gospodarstva od radnih jedinica imao je mnogo više organizacionotehnološki
značaj, a ne ekonomsko-društveni, gdje bi jedinica imala određene
ekonomske i samoupravne oznake. Također ni oblici upravljanja nisu imali
svoj znatniji sadržaj, osim organizacione podjele tih oblika.
U ovakvim uslovima su plan, završni račun, opći akti, sredstva i njihovo
korištenje, obračuni i drugo bili u nadležnosti centralnih organa upravljanja
gospodarstva. Svakako da su u tim prilikama objektivno i stručne
službe (uprava gospodarstva) imale poseban utjecaj. Ova konstatacija je to
uočljivija ako se dopuni samo sa nekim elementima, tako da u tom periodu
nije postojalo periodično praćenje i informiranje o rezultatima poslovanja
posebno za radne jedinice, nisu se pripremile sjednice organa upravljanja,
nisu bili izgrađeni postupci donošenja općih akata i drugih značajnih odluka.
Što je najhitnije, najutjecajnije, to je vrijeme bilo početak samoupravijačke
prakse u djelatnosti šumarstva.
Raspodjela je bila adekvatna stepenu organizacije samoupravljanju. Dakle
i raspodjela se vršila na nivou gospodarstva.