DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 52 <-- 52 --> PDF |
veza ITH-e o stručnim ispitima, elabora tima i dr. b) Blagajnik Saveza ing. A. Tomaševic izvještava da se U. O. treba sastati zbog odobrenja završnog računa Saveza za 1967. god. Tajnik: Predsjednik: Dr Branimir Prpić Inž. Vid Fašaić ZAPISNIK 16. sjednice U. O.-a Saveza ITŠIDH-e održaie dana 4. 4. 1968. god. Prisutni: Inž. V. Fašaić, inž. S. Vanjković, dr Z. Potočić, inž. S. Bertović, inž. Z. Petković, mr ing. A. Krstinić i dr B. Prpić. Dnevni red: 1. Saopćenje 2. Izvještaj o dosadašnjem radu 3. Završni račun 4. Održavanje Plenuma 5. Pripreme za god. skupštinu R. Razno Ad 1. a) U vezi dopisa Saveza ITŠIDJ-e o aktuelnim temama naše struke koje će postaviti i o kojima će raspravljati komisija u kojoj se nalaze predstavnici svih republičkih saveza zaključeno je da našem predstavniku inž. B. Čopu damo materijale o stanovištima do kojih smo došli za vrijeme rasprava za okruglim stolom (privredna politika šumarstva i drvne industrije). Ad 1. b) Zaključeno je da godišnjoj skupštini šumara Slovenije prisustvuju inž. Vid Fašaić i dr B. Prpić. Ad 1. c) Povodom dopisa Saveza ITŠIDJ- e o uplati doprinosa za izgradnju doma u Beogradu zaključeno je da se o tome raspravi na narednom Plenumu našeg Saveza. Ad 1. d) Na osnovu dopisa Saveza ITH-e u kojem mole da naš predstavnik prisustvuje zajedničkom sastanku sindikata i Saveza ITH-e zaključeno je da se za to zamoli inž. D. Brkanović. Ad 1. e) Zaključeno je da prof, dr Z. Potočić prouči materijale o razvoju šumarstva i drvne industrije u uslovima reforme koje smo dobili od Saveznog Sekretarijata za privredu i da o njegovom sadržaju obavjesti U. O. na slijedećoj sjednici. Ad 1. f) Povodom molbe inž. Hermana za štampanje njegove Dendrologije zaključuje se da Savez u ovim uvjetima ne može preuzeti taj zadatak. Ad 2.) Izvještaj o dosadašnjem radu U. O.-a podnio je tajnik dr B. Prpić. Ad 3.) Izvještaj o završnom računu za 1967. god. podnosi Z. Vojvodić. Plan pri hoda izvršen sa 90"/» dok je plan rashoda izvršen sa 82"/o. Tako je poslovanje u 1967. god. završilo sa pozitivnim saldom zahvaljujući maksimalnoj štednji. U. O. usvaja izvještaj, s tim da se plenumu predloži prihvaćanje završnog računa U. O. donosi odluku da se izvrši raspodjela viška prihoda po završnom računu za 1967. god. koji iznosi 13.397,32 Ndin i to: — da se vrijednost boda radnika zapolenih u Savezu (3 službenika) za 1967. god. poveća tako da se od viška prihoda po bilanci za 1967. god. odvoji suma od 3.399,39 Ndin i preračuna za svakog službenika nova vrijednost boda na teret 1967. god.; — da se u fond zajedničke potrošnje izdvoji 1.500,— Ndin te da se službenicima (3 službenika) isplati naknada troškova prilikom korištenja god. odmora; — da se u fond za investicije odvoji 8.497,93 Ndin. Od toga iznosa odobrava se kupovina računskog stroja u vrijednosti od 5.237,— Ndin dok ostatak od 3.260,93 Ndin ostaje za uređenje dvorane. Ad 4. i 5.) Održavanje Plenuma odnosno godišnje skupštine. Prevladava mišljenje da sadašnji U. O. provede do kraja u djelo zaključke dobivene na jesenskom plenumu u Jastrebarskom. Da bi se svi zadaci izvršili smatra se potrebnim mandat U. O.-a produžiti do 1969. god. Zaključuje se da se proljetni Plenum održi početkom juna u Vinkovcima. U vezi toga potrebno je pisati Š. D. Vinkovci i Šum. gospodarstvu »Spačva« Vinkovci, a inž. Fašaić će također o tome usmeno razgovarati sa inž. Horvatinovićem. Ad 6.) Stalno osoblje zaposleno u Savezu ubuduće neće raditi više subotom, već ponedjeljkom od 8 do 18 sati. Na tiskanicama je Savez do sada zarađivao do 30°/o. Iako su neka gospodarstva prešla na samostalno štampanje tiskanica Savez bi i dalje ostao kod stare cijene s tim, da bi samo kod većih narudžbi davao popust od cea 10"/o. Inž. Vanjković napominje, da bi sve dužnike Saveza trebalo čim prije upozoriti na plaćanje. Tajnik: Dr Branimir Prpić, v. r. ZAPISNIK sa plenuma Saveza ITŠIDH-e, koji je održan dne 8. 6. 1968. god. u Kutini, šumski predjel »Vilenjak«. Dnevni red: 1. Pozdravni govor predsjednika Saveza ITŠIDH-e ing. V. Fašaića. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 53 <-- 53 --> PDF |
2. Izvjesxaj tajnika Upravnog odbora Saveza ITŠIDH-e o radu Saveza između dva Plenuma — Dr. B. Prpić. 3. Izvještaj blagajnika za 1967. god. — ing. A. Tomašević. 4. Izvještaj Nadzornog odbora — ing. D. Kirasić. Prof. dr. Z. Potočić apelira na prisutne predsjednike i tajnike lokalnih šumarskih društava da pretplate svoje članove na Šumarski list odnosno Drvnu industriju, pošto su to jedina glasila šumarstva odnosno drvne industrije u SR Hrvatskoj. Dr. B. Prpić je upoznao prisutne sa štampanjem »lugarske knjige«. Zaključeno je da će se među šumskim gospodarstvima u vezi toga provesti anketa u obliku upitnika, što se tiče tehničke opremljenosti i naziva priručnika. Učesnici Plenuma su uputili telegram drugu Titu slijedećeg sadržaja: Dragi druže Tito! Okupljeni na Plenumu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Kutini, rješavajući probleme koje pred nas postavlja društvo, pozdravljamo Vaše plemenite napore u očuvanju bratstva i jedinstva naših naroda i Vaša velika nastojanja za dosljedno sprovođenje privredne i društvene reforme. Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske učinit će sve da Vaše velike zamisli postanu jugoslavenska stvarnost. Ing. S. Vanjković je zatim podnio referat pod naslovom: Prihvaćanje i usavršavanje stručnih kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji SR Hrvatske. Ing. K. Tabaković je pozdravio učesnike Plenuma u ime Centralnog odbora Saveza ITŠIDJ-e. U situaciji kada nastaje zatvaranje šumarskih stručnjaka unutar gospodarstava, komuna odnosno republika apelira na živi kontakt. Osvrnimo se ukratko i na podneseni referat ing. S. Vanjkovića. U vezi zaoštrenog problema zapošljavanja mladih kadrova, potrebno je da se pristupi planiranju kadrova, da se uvede obavezno stažiranje od dvije godine, nagrade za rad pripravnika da budu ujednačene, treba obnoviti stručne ispite i ujednačiti njihov program po republikama. Spomenute probleme treba da zajednički rješavaju asocijacija privrede i Savez. Kako bi se riješila spomenuta pitanja potrebno je da Savez ITŠIDH-e surađuje sa Savezom inž. i lehn, i industr. za preradu drva Jugoslavije. Prof. dr. Z. Potočić napominje da su se o kadrovima nastavnim planovima i programima, kvalifikacionim ispitima za upis na fakultet do sada brinuli samo fakulteti i srednje škole, a što je zapravo dužnost čitave struke. Treba napraviti planove u kojima će biti usklađen broj upisanih odnosno diplomiranih sa potrebama privrede na stručnim kadrovima. U vezi rješavanja ovog problema potrebno je da postoji čvrsta koordinacija među republikama. Ing. Ž. Sekalec smatra da problem zapošljavanja stručnih kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji moraju zajednički rješavati Savez, komora i Poslovno udruženje. Ing. M. Novaković smatra da bi program na šumarskim fakultetima i srednjim stručnim školama trebalo prilagoditi potrebama prakse. Kada su u pitanju srednje stručne škole često puta se javljaju otpori na nivou općine kao što je to slučaj u Delnicama. Jedna srednja stručna škola sa 30—40 polaznika bi zadovoljila potrebe na stručnim kadrovima. No kod nas još ne postoji organ, koji bi se bavio problemima planiranja kadrova. Ing. I. Mrzljak — u šumskom gospodarstvu Karlovac 70 tehničara i inženjera rade kao poslovođe na terenu. Na svakom radnom mjestu u gospodarstvu nalazi se stručnjak. Kod nas ne posto ii problem zapošljavanja mladih stručnih kadrova, jer je nezaposlenost rezultat otpora koji pojedinci bez potrebnih kvalifikacija pružaju bojeći se konkurencije. Ing. V. Husjak smatra da ne treba čekati da probleme struke riješi zakon, već te probleme mora riješiti sama struka. Dr. B. Prpić apelira u ime diplomiranih mladih inženjera i onih studenata koji će uskoro diplomirati da se nešto poduzme kako bi ti mladi stručnjaci dobili mjesto u svojoj struci. Ing. B. Hruška — Problem planiranja kadrova treba rješavati na jugoslavenskom nivou u okviru Saveza ITŠIDH-e i asocijacija privrede. Ing. 2. Arpaš je podnio referat: »Aktuelni problemi šumskog gospodarstva »Garjevica« Kutina. Ing. D. Kapec je u kraćem referatu upoznao učesnike Plenuma o aktuelnostima Šumarskog društva Kutina—Novoselec. Ing. M. Sučević je upoznao prisutne sa teškoćama u šumarstvu i drvnoj industriji te sa mjerama koje se na jugoslavenskom |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 54 <-- 54 --> PDF |
nivou poduzimaju da bi se teškoće otklo- Ing. V. Fašaić predlaže Plenumu da se nile. održavanje godišnje skupštine Saveza od, , TT1 , . , ., ,. , , „.. godi s tim da se mandat sadašnjem U M. Hlad predsjednik općinske skupsti-*ravnom odbom duži za još ,ednu g0_ ne Kutina je pozdravio učesnike Plenuma djnu prisutni gu ihvatm prijeđlog." i ujedno izrazio zadovoljstvo sto se Plenum Saveza ITŠIDH-e održava na njiho- Tajnik: Predsjednik: vom terenu. (Dr. Branimir Prpić) (Ing. Vid Fašaić) REFERAT NA PLENUMU ŠUMARSKIH DRUŠTAVA SRH Vilenjak, 8. VI 1968. g. Ing. Z. ARPAŠ Želimo da bar sa par riječi upoznate domaćina ovog plenuma Saveza šum. društava Hrvatske i raduje nas što ste naši gosti. Narod ovoga kraja oduvijek je cijenio šumu, premda ona nije toliko važan i odlučujući faktor u njegovu privređivanju, ali je neprekidno shvaćao da mu je šuma neophodna sa svim njezinim obilježjima i kao izvor prihoda i kao zaštita i kao rekreacija, pa je i svoje odnose prema njoj tako i usmjeravao. Šumama ovog kraja gospodarili su svi i svatko a posljedice toga osjeća i ova naša organizacija. Tek poslije II svjetskog rata zapravo poslije 1950. godine prilazi se objedinjavanju i organiziranju šumskih organizacija i vođenju šumske privrede sa određenim ciljevima. Šumama na današnjem šumsko-privrednom području »Garjevica« gospodarile siu neposredno do formiranja ovog Gospodarstva šumarije kao ustanove sa samostalnim financiranjem i društvenim upravljanjem. Djelatnost šumarija sastojala se uglavnom od uzgoja, njege i zaštite šuma, lovstva te manjim djelom od iskorištavanja šuma i to uglavnom u prethodnom periodu, osim u Šumariji Lipovljani, koja je iskorištavala cijeli etat u vlastitoj režiji, jer je naslijedila pravo iskorištavanja još iz vremena dok je bila u sastavu Šum. gosp. Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Iz prihoda šumarije, koji se formirao uglavnom od šumske takse, sporednih proizvoda i manjim dijelom iskorištavanja prethodnog prihoda, formirao se Fond za unapređenje šuma (FUŠ). Zapravo cjelokupna šumska taksa, prihod od sporednih proizvoda i šumskih šteta sačinjavao je prihode FUŠ-a. Od tako utvrđene mase sredstava FUŠ-a, uplaćivao se doprinos Republ. fondu za unapređenje šuma po stopi koju je za svaku godinu utvrdila Republika. Ostatak Fonda sačinjavao je kotarski FUŠ. Iz kotarskog FUŠ-a osiguravala su se sredstva: 1. za pokriće troškova za održavanje i obnovu šuma; 2. za investicije: a) biološke; b) komunikacije; c) zgrade i opremu, po šumarijama bez obzira na učešće pojedinih šumarija u formiranju kotarskog FUŠ-a i bez obaveze vraćanja. 304 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Kotarskim FUŠ-em upravljao je Upravni odbor FUS-a, kojeg su sačinjavali delegirani članovi skupštine kotara i predstavnici šumarije. Trošenje sredstava FUŠ-a kotara Kutina kroz sve vrijeme postojanja bilo je strogo i u potpunosti namjensko, zahvaljujući pravilno rukovođenoj politici Upravnog odbora FUŠ-a i razumijevanju skupština kotara, što u velikoj većini drugih kotareva nije bio slučaj. Zahvaljujući tome uložena su znatna sredstva naročito u gradnju šumskih komunikacija, što je imalo naročiti značaj u startu kod formiranja ovog Gospodarstva u odnosu na druga gospodarstva. Ovakva organizacija šumarstva imala je niz zamjerki gledajući sa današnjih shvaćanja privređivanja i gospodarenja šumama: 1. Izdvojena eksploatacija šuma iz jedinstvenog procesa uzgajanja šuma dovodila je često do kršenja uzgojno-zaštitnih propisa i normativa; 2. Akumulacija eksploatacije šuma, koja se stvarala i zbog niske šumske takse, nije vraćena šumi; 3. Sredstva republičkog FUŠ-a stvorenih na ovom području gotovo u cijelosti ulagana su na drugim područjima; 4. Sredstvima kotarskog FUŠ-a nisu upravljali radnici koji su ta sredstva stvorili; 5. Sredstva FUŠ-a ostvarena u pojedinim šumarijama ulagana su u druge šumarije bez obaveze vraćanja; 6. Šumarstvo kao privreda poslovalo je bez radničkog samoupravljanja. Osnivanjem šumskih gospodarstava 1960. godine trebalo je riješiti ove probleme uz niz drugih, postaviti šumarstvo kao privrednu organizaciju sa svim atributima samoupravljanja i privređivanja. Za nas je to bio težak zadatak, jer je trebalo mijenjati shvaćanja o šumarstvu i šumskoj privredi ne samo u radnoj organizaciji, nego još više i izvan nje. Uporan rad dao je rezultate i današnje kvalitetnije gospodarenje šumama samo potvrđuje kako je bilo potrebno i šumarstvu dati status privredne organizacije. Za period od osnivanja gospodarstva, dakle od 1960. godine pa do 1963. godine organizacija samoupravljanja i raspodjele bila je u svom početnom obliku, kako je pri samom osnivanju gospodarstva i postavljena. Sastav gospodarstva od radnih jedinica imao je mnogo više organizacionotehnološki značaj, a ne ekonomsko-društveni, gdje bi jedinica imala određene ekonomske i samoupravne oznake. Također ni oblici upravljanja nisu imali svoj znatniji sadržaj, osim organizacione podjele tih oblika. U ovakvim uslovima su plan, završni račun, opći akti, sredstva i njihovo korištenje, obračuni i drugo bili u nadležnosti centralnih organa upravljanja gospodarstva. Svakako da su u tim prilikama objektivno i stručne službe (uprava gospodarstva) imale poseban utjecaj. Ova konstatacija je to uočljivija ako se dopuni samo sa nekim elementima, tako da u tom periodu nije postojalo periodično praćenje i informiranje o rezultatima poslovanja posebno za radne jedinice, nisu se pripremile sjednice organa upravljanja, nisu bili izgrađeni postupci donošenja općih akata i drugih značajnih odluka. Što je najhitnije, najutjecajnije, to je vrijeme bilo početak samoupravijačke prakse u djelatnosti šumarstva. Raspodjela je bila adekvatna stepenu organizacije samoupravljanju. Dakle i raspodjela se vršila na nivou gospodarstva. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Međutim, ovo vrijeme je veoma značajno jer su se prikupila poslovna samoupravljačka iskustva. Ovo vrijeme je za radnike gospodarstva, pa i radnike cijelog šumarstva, imalo onaj značaj kao što je za radnike ostalih privrednih djelatnosti značio period od uvođenja samoupravljanja (1950. godina) pa do daljnjih 5 do 6 godina. 1964. godina bila je godina u kojoj se je nakupljeni kvantitet stečenih samoupravljačkih iskustava i prihvaćena saznanja drugih prelio u novi kvalitet. Vanjski znak takvog procesa bio je donošenje novog Statuta gospodarstva u kojem su radne jedinice i oblici samoupravljanja postavljeni u novi položaj. To je naročito došlo do izražaja u onom dijelu odredaba Statuta koje se odnose na organizaciju samoupravljanja i sadržaj rada pojedinih oblika upravljanja u radnim jedinicama i gospodarstvu, nadalje koje se odnose na sredstva, fondove, raspodjelu, dohodak, planiranje i međusobne odnose. Jasno je da ni ovako postavljeni Statut (a kasnije i novo doneseni Pravilnik o raspodjeli čistog prihoda, kasnije dohotka) koji je i izvan naše radne organizacije ocijenjen kao veoma dobar, ne bi značio nešto više ako se usvojena rješenja i principi ne bi i provodili kroz svakodnevnu praksu. Uporedo sa izgrađivanjem našeg samoupravnog sistema, radni kolektiv je pristupio i rješavanju ekonomskih i poslovnih zadataka. Naime, još prije usvajanja i donošenja privredne reforme radni kolektiv gospodarstva je u- očio da je za siguran daljnji rad i poslovanje gospodarstva neophodan napor da se provode rješenja za ekonomičniju i rentabilniju proizvodnju. I ovaj program je prihvaćen, a rezultati ovih napora očiti su u pojedinim pokazateljima koji su navedeni u ovom izvještaju. Zadaci da se smanje troškovi poslovanja i podigne rentabilnost rada ne bi mogli biti postignuti bez afirmacije radnih jedinica, poslovanja na principu dohotka radnih jedinica, dakle prenošenja sredstava i odlučivanja neposredno na radni kolektiv i radne jedinice. Dakle, očita je najuža povezanost, zavisnost i uslovljenost samoupravljačke prakse sa rezultatima poslovanja radnih jedinica i cijelog gospodarstva. U toku 1966. godine izvršena je daljnja dopuna u organizaciji samoupravljanja i raspodjeli, a koje su ušle i u odredbe Statuta gospodarstva. Sadašnja osnova samoupravnog organizma u gospodarstvu je radna jedinica. Radna jedinica posluje na principu dohotka, a tom principu prilagođen je sistem planiranja, praćenja i analiza rezultata poslovanja. Materijalna osnova radne jedinice očituje se u činjenici da su radne jedinice nosioci sredstava i fondova i nosioci odlučivanja njihovog korištenja. Jedini izuzeci su obrtna sredstva i sredstva rezervnog fonda. Obrtna sredstva su također evidentirana po radnim jedinicama, međutim obzirom na njihovu namjenu ona su sakupljena na jednom mjestu i čine zajednička sredstva svih dijelova poduzeća. Rezervni fond je jedinstven po samom zakonskom propisu. Pojavljuje se još jedan vid izdvajanja sredstava na jedno mjesto. To su sredstva radnih jedinica iz fonda zajedničke potrošnje, namijenjena za zajedničke potrebe svih radnih jedinica kao što je slučaj radničkog odmarališta, nekih seminara i stjecanja stručnih iskustava od općeg značaja za gospodarstvo. Međutim, ovdje se u stvari radi o udruživanju sredstava, koja se vrše na osnovu zajedničkih odluka radnih jedinica. 306 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Usprkos pribojavanjima da će dosljedno prenošenje sredstava na radne jedinice zakočiti i onemogućiti da se akumulirana sredstva ulože u najpotrebnije i najrentabilnije objekte i radove, jer da će radna jedinica takvim interesima pretpostaviti svoje, praksa je u našem Gospodarstvu potvrdila upravo suprotno, tj. da su sredstva kanalizirana upravo na ona mjesta koja su u danoim momentu za radne jedinice i Gospoadrstvo kao cjelinu bila najpotrebnija i najrentabilnija. Nepotrebno je utvrđeno da u uvjetima kad je radna jedinica nosilac sredstava, kad posluje po principu dohotka, da postoji neusporedivo veća zainteresiranost, briga i poslovni odnos za sve ono što se događa kako u svojoj radnoj jedinici tako i u ostalim radnim jedinicama i gospodarstvu kao cjelini. Taj odnos naročito se ističe kod donošenja plana, koji u ovim uvjetima poslovanja mora biti baza za stavljanje u jednaki ekonomski i poslovni položaj svih radnih jedinica. Također to zahtijeva potpuno reguliranje međusobnih odnosa radnih jedinica (interne usluge). Ilustrativan je primjer djelovanje novih odnosa i reagiranja na događaje u gospodarstvu također i ovaj: sve djelatnosti (lovstvo, poljoprivreda i plantažiranje) su stavljene u uvjete samostalnog obračuna sa zadatkom da se tačno znaju troškovi i prihodi kao i učešće radnika u rezultatima poslovanja tih djelatnosti. To je bio i razlog da su se u zadnje dvije godine u gospodarstvu izvršile znatne organizacione promjene kao u organizaciji radnih jedinica, tako i u sistematizaciji radnih mjesta. Raspodjela je potpuno prenesena i vrši se na nivou radnih jedinica, što znači da radne jedinice donose odluke o postignutom dohotku i njegovoj raspodjeli, naročito onog dijela dohotka koji se unosi u fondove. Taj moment je posebni stimulans za postizanje što boljeg poslovnog rezultata. Jasno je da se od radne jedinice koja postigne bolje rezultate to odrazi u krajnjoj liniji i u osobnim dohocima, dakle osobni dohodak nije više konstantan i stalan, već on može biti drugačiji u svakoj radnoj jedinici zavisno od rezultata poslovanja svake radne jedinice. Također, osobni dohodak je promjenljiv i u toku godine, obzirom na periodične obračune poslovanja. Šumsko gospodarstvo »Garjevica« gospodari šumama na površini od cea 42.000 ha. Ova površina se svake godine nešto mijenja, jer Gospodarstvo arondira površine, otkupljuje i zamjenjuje enklave i poluenklave, koje pošumljava a sa druge strane uslijed jakog razvoja industrije nafte, elektroenergetike ,te hidromelioracija, dolazi do sječa šuma i pretvaranja djelomično u neobraslo odnosno u neplodno zemljište. 1960. g. 1968. g. + — Obraslo šumsko zemljište 38.566 ha 38.833 ha 267 ha — Neobr. šum. zemlj. — čistine 1.930 ha 1.978 ha 48 ha — Neplodno 889 ha 1.056 ha 167 ha — Poljoprivredno 390 ha 71 ha — 319 ha Sveukupno : 41.775 ha 41.938 ha 163 ha 319 ha |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Po starosti šuma stanje je ovakvo: 1—40 god. 16.689 ha i 961.702 m3 16.332 ha i 1,157.592 m 41—80 „ 13.665 ha i 3,429.953 „ 17.309 ha i 4,324.037 „ 81—< „ 8.212 ha i 2,238.849 „ 5.192 ha i 1,443.721 „ Sveukupno : 38.566 ha i 6,630.504 „ 38.833 ha i 6,925.350 „ Prirast šuma i etat po gosp. osnovama utvrđen je sa: Tečajni godišnji 147.760 m3 179.368 rrv> ili po 1 ha 3,8 > >> 4,62 Etat glav. prihoda 79.254 )? 73.809 Etat prethodnog prihoda 57.213 »j 78.812 Eta t 136.467 m3 152.621 nr> Do povećanja etata došlo je 1962. godine revizijom gospodarskih osnova. Od osnivanja gospodarstva do danas iskorišteno je: 1960. god. 187.606 m3 85.462 m3 102.234 m3 1961. 136.176 „ 77.479 , 58.697 „ 1962. 156.956 „ 76.622 , 80.334 „ 1963. 161.686 „ 82.498 , 79.188 „ 1964. 175.606 „ 66.950 , 108.656 „ 1965. 179.401 „ 58.370 , 121.031 „ 1966. 217.730 „ 125.308 , 92.422 „ 1967. 176.461 „ 95.326 , 81.135 „ 3 i3 Sve g i : 1,391.712 m668.015 rr 723.697 m3 Iz prednjega je vidljivo da Gospoadrstvo siječe više od etata po gospodarskim osnovama, ali za to imade odobrenje Sekretarijata za privredu SRH kojim je pored redovnog etata od cea 152.000 m3 odobreno još 27.000 m3 na ime povećanog prethodnog prihoda jer je etat prethodnog prihoda nisko određen. Poremećaj u normalnom korištenju sječivog prihoda izavalo je 1966. god. katastrofalno sušenje hrasta u gospodarskoj jedinici »Žutica«, Šumarije Novoselec. Te godine posušilo se hrasta na površini cea 1000 ha sa preko 250.000 m3 drvne mase. Osim gosp. jed. »Žutica« — sušenja je bilo i po drugim gospodarskim jedinicama nizinskih i brdskih šuma. Uzrok sušenja je brštenje po gubaru, ali po svim indicijama to nije jedini pa čak možda niti glavni uzrok. I ranije je bilo brštenja, pa nije bilo katastrofalnog sušenja obzirom da je hrast jako vitalan. Postoji još čitav niz pretpostavki koje bi mogle biti razlog sušenja, kao i zakašnjelo i neefikasno zamagljivanje, poplavna voda, klimatske prilike — kolebanja u klimatskim faktorima, no sve to još nije potpuno jasno. Isto tako intenzivno je sušenje brijesta i u skoro vrijeme ostat ćemo bez brijesta. Ova sušenja izazvala su poremećaje u normalnom gospodarenju šumama i obzirom da je sušenjem hrasta dirnut osjetno fond hrastovine, to je politika sječa ovog Gospodarstva, da se smanjuje etat, i to naročito etat glavnog prihoda, a proređivanjem mladih sastojina isforsira njihovo prirašćivanje i |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 59 <-- 59 --> PDF |
to naročito jasenovih, koje smo ranije potpuno pogrešno uzgajali u gustom sklopu, sa malim prirastom, finom strukturom, a to je potpuno pogrešno. Za 1968. god. određen je etat sa 152.621 ma od toga 73.809 m3 glavnog prihoda i 78.812 m3 prethodnog prihoda. Otvorenost šuma ovog Gospoadrstva danas je ta´kva da na 1000 ha imade prosječno 3,8 km komunikacija fcroz šumu (2,0—6,8 km) i 8,0 km od šume do glavnih stovarišta (7,2—8,8 km). Srednja udaljenost izvlačenja — šlajsa kreće se od 600—2000 m prosječno 1340 m a srednja relacija transporta kreće se od 10—15 km prosječno 11,9 km. Šumsko gospodarstvo »Garjevica« svoje proizvode plasira na domaćem tržištu. Pilanske trupce kupuje prvenstveno drvna industrija ovog područja a to je DIP Novcselec, DIK Gar. Brestovac, DIK »Stjepan Sekulić«, Nova Gradiška, te »Slavonija«, SI. Brod. Odnosi sa drvnom industrijom su dobri, jer zajednički sagledavamo potrebu što boljeg poslovnog povezivanja jer poznajemo tešku situaciju u kojoj se nalaze obje grane. U pogledu oblovine za Ijuštenje i izradu furnira stav ovog gospodarstva je da tu oblovinu treba da prerađuju tvornice furnira i šper-ploea, iako postoji težnja lokalne drvne industrije da se takva oblovina proreze na pilani i popravi struktura rezane građe. Ovo smatramo da ide na uštrb samih pilana, jer odnos kvalitetnih razreda sirovine koju daje ovo gospodarstvo drvnoj industriji je dobar. Kod hrastovih pilanskih trupaca otpada prosječno na: kladarke 3,5% od toga 3 dr. 25%; 4 dr. 50%; 5 i 6 dr. 23% i 7 dr. 2% I klasu 17,5% od toga 3 dr. 53%; 4 dr. 36%; 5 i 6 dr. 10% i 7 dr. 1% II „ 31,0% „ 2b. dr. 15%; 3 dr. 50´%; 4 dr. 23%; 5 dr. 8% i 6 dr. 4% III „ 47,0% „ 2b. dr. 3 dr. 71%; 4 dr. 19%; 5 dr. 10% Učešće furnirskih trupaca hrasta kreće se od 5—8% oblovine za drv. ind. preradu. Kod bukovine učešće se kreće: F — 5%; L — 15%; I — 5%; II — 32%; III — 42% i PO — 1%, što u potpunosti zadovoljava. Kod jasenov. učešće se kreće: F — 5%; I kl. — 18% i II kl. 76´% Kod brijestov. učešće se kreće: F — 1%; I kl. — 7% i II kl. 92%. Ovaj vrlo maleni napad kvalitetne oblovine kod ove dvije vrste rezultat je kako je već ranije spomenuto kod jasena loš uzgoj i duga oplodnja u kojima umjesto furnirske oblovine proizvodimo ogrjevno drvo, jer sa starošću raste i procent osržavanja, dok kod brijesta razlog je sušenje i brzo propadanje sušaca, tako da i svježi šušci ako se ne posijeku odmah po sušenju kroz kratko vrijeme propadnu i nisu sposobni niti za ogrijev. Vrijedno je napomenuti da je zapaženo da kod sušaca brijesta i hrasta koji se pri zemlji podbijele — tj. oguli im se kora ostaje bjelika duže vremena zdrava nego što je to slučaj kod sušaca koji ostanu pod korom u stojećem stanju. Obzirom da je na području gospodarstva veliki dio etata iz prethodnog prihoda to je napad rudnog drveta znatan. Prosječno se godišnje izradi oko 17.000 m3, no uslijed sušenja hrasta i brijesta došlo je do osjetnog povećanja proizvodnje toga sortimenta tako da se 1965. i 1966. godine proizvodnja povećala na 25.000 m3 — i to je izazvalo probleme plasmana na tržištu tim 309 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 60 <-- 60 --> PDF |
više što je to povećanje palo u doba smanjenja proizvodnje ugljena u rudnicima uglja i to se je odrazilo na prodajnim cijenama toga sortimenta i preorijentaciji na druge potrošače. Preorijentacija potrošača na druge izvore toplotne energije — struja, lož. ulje, osim na proizvodnju ugljena utjecalo je i na proizvodnju ogrjevnog drveta tako da je proizvodnja prostornog drva od 120.000 prm pala na 50.000 prm. Izdvajanje u celulozno drvo kreće se oko 10% od ukupne proizvodnje, što ovisi o cijeni celul. drveta na domaćem i stranom tržištu. Uslijed prestanka rada Tvornice tanina u Sisku, došlo je do zastoja u plasmanu hrastovog ogrijevnog drveta, tako da je to jedan od velikih problema ovog i ostalih »hrastovih« šum. gospodarstava. Lokalna potražnja žiteljstva nije tako velika da može progutati sve količine, pa dobar dio te drvne mose propada u šumama. Glavni potrošač ogrijevnog drveta ovog gospodarstva je Zagreb, ali samo za grabov i bukov ogrijev, dok za ostale vrste nije zainteresiran. Šumsko gospodarstvo »Garjevica« za sve Sortimente koji se ne mogu ili se teže plasiraju na domaćem tržištu traži izlaz u izvozu. Godišnje se izveze za oko 1,300.000 do 1,800.000 ND, odnosno 104.000—144.000 dolara. Na ovaj način dolazi se do devizmh sredstava neophodnih za rad gospodarstva. Prema dugoročnom planu gospodarstva »Garjevica« je trebala godišnje podizati oko 600 ha plantaža i intenzivnih kultura brzorastućih lišćara i četinjara. Međutim uslijed pomanjkanja financijskih sredstava do sada je podignuto 1.681 ha, od toga 323 ha četinjara, 698 ha plantaža i 660 ha kultura mekih lišćara. Osim toga sušenje je izazvalo novu situaciju i gospodarstvo se je preorijentiralo na brzo popunjavanje čistina nastalih sušenjem. Unašanjem topola na te čistine želi se postići obraslost površine, jer na istima postoji podmladak koji treba zaštititi od insolacije. Cijela rasadnička proizvodnja usmjerena je na proizvodnju topolovih i vrbovih sadnica, dok se četinjarske sadnice kupuju od drugih proizvođača, osim jednog manjeg dijela koji se proizvede u rasadniku u Popovači. * Ekonomsko-financijski pokazatelji poslovanja gospodarstva u periodu od 1960. g. do danas ne mogu pružiti objektivnu sliku razvoja i rezultata koji su posljedica same organizacije i rada radnih ljudi, jer su razni zakonski propisi i instrumenti imali ne malog utjecaja na te pokazatelje. Želimo ipak istaći neke elemente koji nesumnjivo pokazuju utjecaj i nastojanja radne organizacije za što bolje i uspješnije gospodarenje. Ukupni prihod Gospodarstva rastao je iz godine u godinu, tako, da ako bazu uzmemo 1961. g. sa indeksom 100 u 1962. dobijemo indeks 103, 1963. — 132, 1964. — 152, 1965. — 220, 1966. — 282 i 1967. godine sa indeksom 241. Ukupni prihod po jednom zaposlenom pak iznosi 1961. — indeks 100, 1962. — 96, 1963. — 138, 1964. — 172, 1965. — 276, 1966. — 418 i 1967. — 436. Akumulacija po jednom zaposlenom (fondovi iz dohotka i amortizacija za regeneraciju šuma) pokazuje slijedeće kretanje: 1961. indeks 100, 1962. — 192, 1963. — 215, 1964. — 248, 1965. — 418, 1966. — 1038 i 1967. indeks 868. 310 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Osobni dohoci međutim nisu slijedili ni jedan ođ prikazanih elemenata i oni su se kretali: u 1961. g. (222,00 N.din mjesečno po 1 zaposlenom netto) indeks 100, u 1962. — 91, 1963. — 121, 1964. — 157, 1965. — 271, 1966. — 375 i 1967, indeks 373 (832,31 netto N.din mjesečo po 1 zaposlenom). U eksploataciji prosječna prodajna cijena po 1 ms svake godine jest u porastu. Ako cijenu u 1961. godini uzmemo sa indeksom 100 — u 1962. indeks jest 102, u 1963. — 112, 1964. — 130, 1965. — 174, 1966. — 234 i 1967. — 231. Troškovi po 1 m3 (bez amortizacije za regeneraciju šuma) brže i jače se povećavaju od prodajne cijene: 1961. — indeks 100, 1962. — 96, 1963. — 118, 1964. — 143, 1965. — 184, 1966. — 191 i 1967. — 232. Realizirana naturalna količina po jednom zaposlenom u eksploataciji šuma u 1961. — 122, 1962. — 125, 1963. — 135, 1964. — 169, 1965. — 210, 1966. — 211 i 1967. — 265 m3. Smatramo da je ovaj način izračunavanja produktivnosti u šumarstvu najprihvatljiviji. Na takvo pozitivno stanje utjecali su slijedeći faktori: 1. Postepeno uvođenje mehanizacije u sječu i izradu šuma motornim pilama uz paralelno osposobljavanje radilka za rad sa motornom pilom, tako da nam je danas sječa i izrada u potpunosti mehanizirana. 2. Postepeno uvođenje mehaničkog utovara što je posljedica da je danas potpuno mehaniziran utovar obloine na pomoćnim stovarištima a djelomično i na glavnom. 3. Uvođenje mehanizacije u vuči na svim terenima gdje su do danas poznata mehanička sredstva prikladna. Na takvim terenima je vuča u potpunosti mehanizirana. 4. Uvođenje vlastitog transporta za cjelokupnu sječivu masu tako da danas raspolažemo sa kapacitetom ne samo za transport do glavnih stovarišta nego i sa 40 % do stovarišta kupca. 5. Uvođenje normi istina internih za sve radove kako na direktnim radovima tako i na takozvanim pratećim (manipulacija, otprema, primanje i predavanje drvnog materijala i dr.). 6. Uvođenje mehanografskog registriranja knjigovodstvenih evidencija. 7. Unutarnja organizacija i organizacija radnih mjesta po kojoj je svaki radnik direktno zadužen i odgovoran za određeni posao. 8. Potpuna decentralizacija u samoupravnim odnosima i u raspodjeli sredstava. 9. Osposobljavanje kadrova za svako radno mjesto. U realizaciji naprijed navedenog dolazilo je do viška radne snage. U 1961. godini bio je u radnom odnosu gospodarstva 1221 radnik indeks 100, u 1962. g. — 1323 — ind. 108, u 1963. g. — 1168 — ind. 95, u 1964. g. — 1079 — ind. 88, u 1965. g. 977 —ind. 30, u 1966. g. 826 — ind. 67, u 1967. g. — 676 — ind. 55 i u 1968. g. — 550 — ind. 45. Prema tome razumljivo je da je neprekidno bio u porastu ukupni prihod, akumulacija i naturalna proizvodnja po jednom zaposlenom. 311 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Od osnivanja Gospodarstva bili smo svjesni da ne možemo postojati sa ekstenzivnim — zastarjelim načinom proizvodnje, pa smo perspektivnim planovima zacrtali nužno pronaći način privređivanja, kojim ćemo moći stvoriti proizvode po cijeni potražnje na tržištu. Ponajviše sami pronalazili smo sredstva i metode i u okviru raspoloživih sredstava mehanizirali našu proizvodnju. Od vrijednosti oruđa za rad u 1961. g. u 1880288 ND nabavljajući sredstva svake godine danas smo dostigli vrijednost od 7494895 ND. Istim tempom normalno da je dolazilo i do smanjenja broja izvršilaca. Prema tome nije dolazilo do smanjenja radne snage odjednom u većem broju, nego postepeno i kroz niz godina, a ponajviše u vrijeme kad je još postojala mogućnost zaposlenja u drugim privrednim granama. Kako smo već napomenuli htjeli bismo naglasiti, da je jedan od glavnih faktora u postizanju ovako pozitivnih rezultata i samoupravnost proizvođača, gdje radne jedinice samostalno odlučuju o svim elementima proizvodnje kao i o stvorenoj akumulaciji. Decentralizacija svih sredstava po radnim jedinicama odlučujući je faktor u nastojanju za švo većom produktivnošću, jer svaka radna jedinica najbolje sagledava ekonomičnost svoje proizvodnje, postepeno otklanjajući nepotrebne elemente iz nekadašnje ekstenzivne proizvodne u šumarstvu. Kao što je naprijed istaknuto rasli su nam troškovi proizvodnje i pored uvođenja mehaniziranog načina proizvodnje. Za ovaj porast troškova presudni su bili troškovi u porastu na koje nije moglo utjecati ovo gospodarstvo, kao što su: kamati na poslovni fond, vodni doprinos i porez na usluge. Osim ovih faktora razumljivo je i djelovanje općenitog porasta troškova života u zemlji, što je dovodilo do poskupljenja repromaterijala, usluga i ličnih dohodaka, a nabavom i izgradnjom osnovnih sredstava do povećanja amortizacije za osnovna sredstva. Analizirajući neke troškove vidimo da je ovo Gospodarstvo kroz period od 1961. do 1967. godine platilo; kamata na poslovni fond 2,354.645 ND, vodnog doprinosa 2,664.210 ND, poreza na usluge 6,624.470 i amortizacije na osnovna sredstva 5,033.180 ND. Za isto razdoblje ovo Gospodarstvo ostvarilo je ukupni prihod od 159.702.680 ND iz kojeg je stvorena akumulacija (Fondovi i amortizacija I i II) u iznosu cd 34,637.030 ND, što iznosi 22% od uikupnog prihoda. U proširena ulaganja (komunikacije, oprema, standard, biološke investicije i u prostu reprodukciju) uloženo je 26,946.770 ND ili 17% od ukupnog prihoda. Također u ovom razdoblju oformljena su vlastita obrtna sredstva u iznosu od 7,785.879 ND ili 4,8% od ukupnog prihoda. Naglašavamo da smo na teret troškova poslovanja uplatili vodnog doprinosa, kamata na poslovni fond i porez na usluge 7,4 % od ukupnog prihoda. Ovo posljednje iznosimo radi toga, što su to prilično goruća pitanja u našem privređivanju i koja zahtijevaju hitno povoljnija rješenja. Na velika izdvajanja u obrtna sredstva bili smo prisiljeni radi sve većih cijena koštanja zaliha nedovršene proizvodnje, većih cijena zaliha reproma terijala, te kreditiranju kupaca. Naročito velika stavka angažiranja ovih sredstava jeste u kreditiranju kupaca, osobito u posljednje vrijeme kada dugovanja istih iznose prosječno 312 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 63 <-- 63 --> PDF |
600—700 milijuna starih dinara, a momentalno 800 (100 milijuna u kliringu). Ovako visoko osiguranje sredstava za kreditiranje komitenata nepovoljno je za ovo Gospodarstvo, jer su ista mogla biti angažirana u ulaganja za daljnje pospješivanje modernizacije. Ali takvom politikom izdvajanja u obrtna sredstva osigurali smo da je do danas gospodarstvo moglo redovito podmirivati osobne dohotke i obaveze prema društvenoj zajednici i dobavljačima. Smatramo da smo izvršavali i da izvršavamo postavljene zadatke. Kad smo primili ovo šumsko-privredno područje na gospodarenje i upravljanje, usmjeravali smo baš na ovo i takvo privredno područje naše akcije bilo u pogledu unutarnje organizacije bilo u tehnologiji proizvodnje u uzgoju i u eksploataciji. Stvarali smo sredstva i posuđivali, povećavali smo šumski fond, povećavali smo vrijednost šuma kao osnovnog sredstva i po kvaliteti i po otvorenosti. Sigurno da nismo iskoristili sve mogućnosti da rezultat bude još bolji, ali ili ih nismo sagledali ili nismo bili objektivno u mogućnosti da ih provedemo. Svagdje ondje gdje vidimo da određenom akcijom postoji mogućnost unapređenja poslovanja — bilo to okrupnjavanje ili integracija šumsko-privrednih područja ili gospodarstava, bilo uvođenje suvremenije mehanizacije ili opreme, bilo bolja unutarnja organizacija ili sistem upravljanja i raspodjele — sve to želimo provesti i to prihvaćamo. Ali ako u to nismo sigurni, ne želimo eksperimentirati i radni ljudi ovoga Gospodarstva ne žele na sebe preuzeti takvu odgovornost da baš ovo šumskoprivredno područje krene u slabije poslovne rezultate. Na toj se osnovi i izjašnjavamo u današnjim aktuelnim integracionim zbivanjima i na toj su osnovi naši razgovori i tim akcijama. ZAKLJUČCI SA PLENUMA zvaniji da sastavi program i formira SAVEZA ITSDH-e komisije za polaganje stručnog ispita. ODRŽANOG 8. 6. 1968. U KUTINI 4. Zbog kompletnosti struke potrebno je da kandidati prije pristupanja polaga 1. Poteškoće u zapošljavanju stručnih kanju ispita provedu u praksi najmanje drova u šumarstvu i drvnoj industriji dvije godine — uključujući pripravnič iziskuju postavljanje pitanja dijelom ki staž. povećanjem broja stručnjaka u radnim organizacijama a dijelom revizijom po5. Plenum smatra da u našoj republici stojećeg broja visokoškolskih ustanova postoje realne mogućnosti zapošlja za odnosno broja upisanih kandidata. vanje onog dijela stručnog kadra koji je momentalno nezaposlen, a koji se 2 Nastavne programe na fakultetima i može zaposliti u struci. Plenum apelisrednjim stručnim školama potrebno je ra na sve radne organizacije da priđu uskladiti sa sadašnjim i budućim poodmah realizaciji prihvaćanja pripravtrebama prakse i nauke. nika preko svojih poslovnih udruženja. 3. Polaganje stručnih ispita za inženjere 6. Plenum zaključuje da se revizija i odoi tehničare pokazuje se kao neophodno bravanje investicionih elaborata naše i obavezno, a što je u skladu sa zahtjestruke odvija putem Saveza. vima i zaključcima ostalih struka. Predsjednik: Smatra se da je stručni Savez najpo( Inž. Vid Fašaić) 313 |