DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 35     <-- 35 -->        PDF

DK 634.0.945.3(72)


FORMIRANJE ŠUMARSKIH KADROVA U MEKSIKU


Prof. dr DUŠAN KLEPAC, Zagreb


Predgovor


Na poziv Meksičke vlade proveo sam u Meksiku kao ekspert Organizacije
za poljoprivredu i ishranu (FAO) Ujedinjenih Nacija dvije godine — 1966. i
1967. Zagrebački šumarski fakultet, Zavod za tehničku suradnju SR Hrvatske,
Organizacija FAO Ujedinjenih Nacija, Meksička Vlada i njezini organi kao i
Jugoslavenska Ambasada u Meksiku pružili su mi veliku podršku i pomoć
tako da je moja misija — kao profesora šumarstva — u Meksiku bila uspješna
i korisna. Na tome im lijepo zahvaljujem.


Uvod


Površina Fed. Rep. Meksika iznosi 1,972.546 km2. Broj stanovnika se kreće
oko 40 miliona. Od toga ima 15,938.670 glasača (oko 50% otpada na žene).
Porast stanovništva doseže brojku od 3,5%. Glavni grad Meksika »Ciudad
Mexico« broji danas oko 7 miliona ljudi. Nalazi se na nadmorskoj visini od


2.240 metara sa srednjom godišnjom temperaturom od 15,8° C i prosječnim
godišnjim oborinama od 588 mm.
Oko 50 km daleko od središta grada Meksika nalazi se Chapingo, jedan
od najvećih centara poljoprivredne i šumarske aktivnosti u Latinskoj Americi.


Prosječni dohodak po glavi u Meksiku je dosegnuo iznos od 500 dolara,
što će reći, da se Meksiko može svrstati u razvijene zemlje. Ipak raspored dohotka
je vrlo neujednačen zbog čega su ekonomske i socijalne razlike medu
Meksikancima vrlo velike. U vezi s time u Meksiku se pojavljuje jedan od
najvećih problema kako ukloniti (ili barem smanjiti) velike razlike u standardu
života gradskog i seljačkog stanovništva, jer postotak stanovnika na selu doseže
iznos od 45.


Meksiko je čuvena zemlja po brzom i naglom razvoju, naročito u pogledu
opismenjavanja, obrazovanja i školstva. Ova zemlja troši 1,2 miliona dolara
dnevno na školstvo!


U Meksiku ima 38,362.000 hektara šuma. Od toga otpada 19,341.000 hektara
na šume umjerene i hladne zone (uglavnom četinjače) i 19,021.000 hektara
na tropske šume. Ipak površina pristupačnih šuma je vrlo mala, iznosi jedva


4.4 miliona hektara. To je jedan od razloga da se u Meksiku iskorišćuje samo
1/10 od šumskog potencijala. U stvari, godišnja šumska produkcija Meksika je
4.5 miliona kubičnih metara oblovine a Nacionalni Plan o razvoju šumarstva i
drvarske industrije predviđa godišnju produkciju od 45 miliona m:i oblovine.
285




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Šumarsko obrazovanje


Danas u Meksiku postoje tri srednje šumarske škole i samo jedna viša
škola.
Prva srednja šumarska škola nalazi se u mjestu Uruapan (država Michoacan)
i ima za cilj formiranje lugarskog osoblja.


Druga srednja škola nalazi se u mjestu Durango (država Durango), a treća
u mjestu Chetumal (država Quintana Roo). Posljednje dvije škole imaju za cilj
formiranje drvno-industrijskih tehničara.


Jedina visoka šumarska škola je u sklopu Državne Poljoprivredne Škole
u Chapingu, koja nosi ovaj naziv: Escuela Nacional de la Agricultura, Chapingo,
Mexico ili ukratko ENA. Generalna organizacija te škole prikazana je
shematski a njezin cilj je definiran parolom Meksičke Revolucije:


Ensenar la explotacion de la tierra, no la del hombre
Naučiti kako se iskorišćuje zemlja a ne čovjek
Ova škola prima kandidate koji su svršili obaveznu šestogodišnju školu (takozvana
»Primaria«) i trogodišnju školu (takozvana »Secundaria«). Kandidati
prije upisa polažu prijemni ispit i samo oni koji su taj ispit položili, primaju
se u školu kao redovni studenti, što znači, da žive i studiraju u Chapingu kao
internisti na teret meksičke Vlade. Svi ti studenti imaju zajedničku nastavu


SI. 1. Ulaz u Državnu Poljoprivrednu Školu sa novom upravnom zgradom.
u Chapingu, Mexico




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 38     <-- 38 -->        PDF

prve tri godine ili takozvanu »Preparatoriu«, što će reći tri godine studiranja
osnovnih predmeta koji su potrebni za specijalizaciju u poljoprivredi i šumarstvu.
Evo, nastavnog plana »Preparatorie«.


SI. 2. »Rezidencija«, Direkcija Državne
Poljoprivredne Škole u Chapingu,
Mexico


Prva godina


Opća botanika
Zoologija
Fizika
Engleski
Matematika I
Praktični rad u poljoprivredi
Tehničko crtanje
Uvod u filozofiju


Druga godina


Sistematska botanika
Klimatologija
Matematika II
Anorganska kemija


Praktični rad u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu
Etika, Psihologija i tehnika učenja
Meksička literatura
Tehnika izražavanja
Opća ekonomika


Treća godina


Biljna proizvodnja
Opća genetika
Organska kemija
Matematika III
Principi poljoprivrednog strojarstva




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Topografija
Antropologija i sociologija
Geografija i ekonomska istorija Meksika
Orijentacija za specijalizaciju
To je nastavni plan »Preparatorie« za studente koji su svršili »Primariju«


i »Secundariju«. No Škola u Chapingu prima i one kandidate, koji su već svršili
»Preparatoriju« u drugim meksičkim školama. Ti kandidati ipak moraju
završiti još jednu godinu dopunske »Prepatorije« s ovim nastavnim planom.


Matematika
Botanika
Ekonomika
Kemija
Topografija
Genetika
Meteorologija
Zoologija
Poljoprivredno strojarstvo
Praktični rad u Poljoprivredi
Ribarstvo i Šumarstvo


SI. 3. Šumarski Odjel u Chapingu,
Mexico


Pošto su završili 3 godine »Preparatorije« ili jednu godinu dopunske »Preparatorije
«, studenti mogu izabrati za daljnji studij jednu od ovih specijalnosti:
šumarstvo, poljoprivredna ekonomika, biljna proizvodnja, poljoprivredna industrija,
navodnjavanje i melioracije, pedologija, poljoprivredna parazitologija,
stočarstvo i unapreednje poljoprivrede s propagandom (»extencion agricola«).


Svaki od ovih studija traje 4 godine. Prema tome kandidati provedu u
Chapingu 7 godina studija, ako su ušli u Chapingo sa svršenom »Secundarijom
« ili 5 godina, ako su ušli u tu školu sa svršenom »Preparatorijom«. Sve u
svemu cijelo redovno školovanje traje 16 odnosno 17 godina. Diploma »inže




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 40     <-- 40 -->        PDF

njera agronomije — specijalista za šumarstvo« dobiva se naknadno na temelju
obranjene diplomske radnje i položenog diplomskog ispita.


U 1967. godini u Visokoj Školi u Chapingu bilo je u svemu 982 studenta.
Od toga u »Preparatoriji« 347, u »Dopunskoj Preparatoriji« 92, u svim specijalnostima
543. Svih studenata šumarstva bilo je 55 a u zadnjoj godini 15.


Nastavni plan šumarstva u Državnoj Poljoprivrednoj Školi u Chapingu


Nastavni plan šumarstva se odnosi na 4 godine. Školska godina se poklapa
sa kalendarskom. Nastavni plan predviđa teoretsko i praktično obrazovanje.
U tabeli 1 prikazan je nastavni plan koji je bio do sada na snazi.
Razumljivo je da je taj plan podvrgnut čestim promjenama radi dopunjavanja
i usavršavanja. Tako je npr. Savjet Državne Poljoprivredne škole u Chapingu
zaključio je 1966. godine da se uvede »Rast i prirast šumskih vrsta drveća«
kao novi predmet u petu godinu studija sa 3 sata predavanja i 3 sata vježbi
tjedno. Moja knjiga »Rast i prirast«, Zagreb 1964, prihvaćena je kao udžbenik
iz tog predmeta te je prevedena na španjolski i pripremljena za štampu. U toku
1967. prvi puta se predavao taj predmet.


ŠUMARSKI NASTAVNI PLAN
Državne poljoprivredne škole, Chapingo, Mexico


ČETVRTA GODINA Sati tjedno PETA GODINA Sati tjedno
T P T F
Šumarska botanika
Analitička kemiia
3
3
3
3
Opća i šumarska ekologija
Statistika
3
3
3

Dendrometrija
Nomogrami
Fiziologija bilja
Topografija
Mineralogija i geologija
Anatomija drva
Opća mehanika
Engleski
3
3
3
3
3
3
3
3
3

3


3

3
Biometrija
Šumarska genetika
Tehnologija drva
Uzgajanje šuma
Šumarska entomologija
i fiiopatologija
Edafski faktori
Rast i prirast
Fotogrametrija
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
30 18 30 27


ŠESTA GODINA Sati tjedno SEDMA GODINA Sati tjedno


T P T P
Zaštita
Ekonomika (opća)
Iskorišćivanje šuma
Voćarstvo
3
3
3
3
3

3
3
Industrijska postrojenja
Šumarska politika
Uređivanje šuma
Geobotanika
3
3
3
3
3

3
3
Uzgajanje šuma II.
Konzervacija tla
Hidrologija
Uređivanje pašnjaka
Seminar
3
3
3
3
3
3
3
3
3

Izvoz šumskih produkata
Uzgajanje šuma III.
(Pošumljavanje i rasadnici)
Procjena šuma
Šumarska ekonomika
3
3
3
3
3
3

0
Pokusi u šumarstvu 3 — Seminar (istraživanje) 3 3
30 21 27 18


T = predavanja, P = vježbe




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Program iz uređivanja šuma bazirao se na različitim domaćim i stranim
djelima (M. Carillo Garcia, Rodolfo Rodrigues C, Roberto Medina Mendoza,
Javier Mas Porras, H. A. Meyer, P. K. Davis, Mantel, Knuchel, Susmel, Huffel,
Parde, Klepac etc).


Postdiplomski studij na Državnoj Poljoprivrednoj Školi u Chapingu


Postdiplomski studij u Chapingu organizira i izvodi »Colegio Postgraduado
«, što znači Škola za postdiplomski studij koja je odvojena iz redovne


SI. 4. Studentske nastambe sa »patiom« u Chapingu, Mexico


SI. 5. Stanovi za profesore u Chapingu,
Mexico




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Državne škole. Škola za postdiplomski studij ima 7 sekcija: botanika, poljoprivredna
eko.iomika, entomologija, statistika, fitopatologija, genetika i pedologija.
Do sada šumarstvo nije posebna sekcija nego se kandidati uključuju u
jednu od naprijed navedenih sekcija. Na temelju položenih ispita i magistarske
radnje kandidat postiže stupanj magistra »Maestro en Ciencias«. Na istoj
školi može se postići još viši stupanj, tj. doktorat. No još uvijek šumari preferiraju
postdiplomski studij u inostranstvu kao npr. u SAD, Francuskoj, Njemačkoj
i drugim zemljama.


Karakteristike šumarske nastave u Meksiku


Visokoškolsko obrazovanje šumarskih kadrova u Meksiku je centralizirano
i uklopljeno u poljoprivredno obrazovanje. U jedinoj Državnoj Poljoprivrednoj
školi u Chapingu nalazi se Šumarski odsjek gdje se formiraju visokokvalificirani
šumarski kadrovi. Škola je organizirana kao poluvojnička u kojoj
studenti žive i imaju sve mogućnosti za studij i rekreaciju. Većina profesora
živi sa svojim familijama također u Chapingu. Za vrijeme prve tri godine, tj.
u »Preparatoriji«, postoji jaka selekcija studenata, tako da u zadnje godine
ulaze samo vrlo dobri i odlični đaci. Šumarski odsjek u prosjeku izbacuje godišnje
oko 13 visokokvalificiranih šumarskih stručnjaka za cijeli Meksiko.
Danas ima u toj zemlji oko 350 visokokvalificiranih šumarskih stručnjaka.


SI. 6. Rad studenata sa »Kompjutorima« u Chapingu, Mexico




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Neki od njih ne rade u šumarstvu; neki rade u centralnim institucijama, tako
da na jednog meksičkog šumara otpada u prosjeku oko 100.000 ha šuma i više.
Prema tome je jasno da progres šumarske nastave ne zadovoljava potrebe. U
vezi s time ima mnogo pokušaja da se šumarska nastava pojača i proširi.


Što se tiče nastavnog plana, on je uglavnom dobar. To je specijalan nastavni
plan koji dobro odgovara zemljama gdje su šumarstvo i poljoprivreda
međusobno povezani, gdje još nije potpuno riješeno pitanje agrarne reforme
i gdje još uvijek postoji tu i tamo »nomadska agrikultura«. Dakako, da će se
U buduće u nastavnom planu morati bolje rasporediti pojedini predmeti po godinama
i da će se broj sati predavanja i vježbi pojedinih predmeta morati
korigirati. Toga su svjesni i rukovodioci meksičkog šumarstva te danas živo
rade na reorganizaciji šumarske nastave. U tom smjeru oni žele da iskoriste
evropska i naročito jugoslavenska iskustva pa su prošlog ljeta neki od njih


SI. V. Vježbe studenata na terenu,


Pokusna ploha »La Venta«, Pinus


montesumae, Mexico


(Rodolfo Rodriguez, C. i Roberto Medina Mendoza) posjetili Zagrebački šumarski
fakultet gdje su se upoznali s ovdašnjim sistemom šumarske nastave
i specijalizacije .Obrazovanje šumarskih kadrova — u dva smjera — u šumarskom
i drvnoindustrijskom naići će na plodno tlo u Meksiku gdje se osjeća
pomanjkanje visokokvalificiranih drvnoindustrijskih kadrova za razliku od šumarskih
inženjera među kojima ima odličnih stručnjaka, naročito iz područja
fotogrametrije, varijacione statistike i si.


Bilo kako bilo, centralističko obrazovanje šumarskih kadrova u sklopu
poljoprivrede — u Državnoj školi u Chap´ngu — nastavit će svoje djelovanje
vjerojatno još neko vrijeme, u toliko više, što je glasovitim Chapingo projectom,
projektom Specijalnog Fonda Ujedinjenih Nacija, sredstvima Meksičke
Vlade, Međunarodne Banke, Rockeffelerove, Fordove fundacije i drugih Chapingo
pretvoren u najjači poljoprivredno-šumarski centar u cijeloj Latinskoj
Americi,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Uređivanje šuma


U Meksiku se šume uređuju po Instrukciji za uređivanje šuma, poznatoj
pod imenom »Meksička metoda uređivanja šuma« (»Metodo Mexicano de Ordenacion
de Montes«). To je okružnica broj 2/64 Sekretarijata za poljopri-


Sl. 8. Stalna pokusna ploha, Pinus
durangensis, Chihuahua, Mexico


SI. 9. Putovanje po terenu sa meksičkim
šumarima, Durango, Mexico


vredu i stočarstvo, Meksiko siječanj, 1964. Glavnu ideju te instrukcije prikazao
je njezin autor Ing. Rodolfo Rodriguez Caballero na 5. Svjetskom Šumarskom
Kongresu u Seattlu, Washington, SAD 1960. godine u referatu »El Me




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 45     <-- 45 -->        PDF

todo Mexicano de Ordenacion de Montes« (vidi knjigu »Proceedings Fifth
World Forestry Congress).


Meksička instrukcija za uređivanje šuma propisuje obračun intenziteta
sječe (IC) po formulama. Za preborne šume se intenzitet sječe (IC) računa po
ovoj ormuli:


1


IC = (1 ) . 100


1.0pcc
cc = ophodnjica
p = postotak prirasta


Smatra se da je postotak prirasta dva puta veći u uređenoj šumi u uporedbi
sa postotkom prirasta u prašumi.
U visokim regularnim šumama intenzitet prorede računa se po formuli


D. Klepca:
1 1
IC = (1 ) . — . 100
1.0pcc q
1
— = faktor realizacije a kreće se od 1/4 do 1/5 u rijetkim sastojinama, 1/3 u


q


SI. 10. Borove šume brzoga rasta, Pinus
pseudostrobus chi´apensGis, Chiapas,
Mexico


normalno obraslim sastojinama; 1´2 u pregustim sastojinama.. O tome se može
više naći u članku D. Klepac: Nekoliko formula za intenzitet sječe, Šumarski
list 1953 kao i u španjolskom prijevodu toga članka s komentarom Ing. Rodolfa
Rodriquez Caballero, Mexico 1962.


Pretpostavka meksičke metode uređivanja šuma da je postotak prirasta
u uređenoj šumi dva puta veći od postotka prirasta u prašumi istog tipa nije
daleko od istine. U stvari, ta pretpostavka je više-manje u skladu sa istraživa




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 46     <-- 46 -->        PDF

njima Möllera u Danskoj i istraživanjima u SAD. (Vidi o tome detaljnije u
knjizi Carl Mar: Thinning problems and practices in Denmark, New York 1954).


Möller ova istraživanja nam kažu, da se volumni prirast, postignut u šumi
maksimalnog obrasta, može dobiti u šumi s obrastom od oko 0,55, dakako ,ako
se radi o istom tipu i u istim prilikama. To znači gotovo isti volumni prirast
možemo postići, prvi puta, uz maksimalnu drvnu masu, i, drugi puta, uz drvnu
masu koja je po prilici za 45´% manja, što će reći, da je u drugom slučaju postotak
prirasta skoro dva puta veći nego u prvom slučaju. S ekonomskog gledišta
to je vrlo važno i to specijalno za Meksiko gdje treba još mnogo prašumskih
tipova prevesti u gospodarske tipove šuma.


Kako se vidi glavna svrha meksičke metode uređivanja šuma sastoji se u
reguliranju sječa. Sekretarijat za poljoprivredu odobrava gospodarske osnove
i striktno se drži spomenutih formula pazeći na to da se etat ne prekorači. To


SI. 11. Najdeblje stablo u Mexicu,
Taxod´um mucronatum, Oaxaca,
Mexico


je posljedica konzervativne šumarske politike Meksičke Vlade, koja pod utjecajem
javnog mišljenja i ostalih prilika više voli čuvanje i konzervaciju šuma
nego njihovo iskorišćivanje. Uslijed toga je godišnji etat vrlo nizak! Šumski
potencijal se ne iskorišćuje dovoljno, jer za to ne postoje svi preduvjeti. Naravno,
da se šumari s takvim stavom Vlade ne slažu te intenzivno rade na
tome da se meksička metoda uređivanja šuma korigira, da se mjesto prebornog
gospodarenja uvede oplodna ili grupimična sječa gdje to prilike dozvoljavaju.
da se smanji mortalitet stabala, da se povećaju etati ,itd. Posebnu ulogu u tom
pogledu treba da odigra specijalna služba za propagandu i popularizaciju šumarstva,
koja nastoji ispraviti ili promijeniti javno mišljenje u Meksiku, jer
ono vrlo često smatra sječu šuma devastacijom i pustošenjem ,premda ima cijelih
područja i oblasti u sjevernom i centralnom dijelu Meksika (npr. neke
šume u državi Chihuahua i Durango) gdje su šume odlično uređene, gdje se
gospodari na suvremeni način i gdje sječa ujedno znači unapređenje i regeneraciju
šuma.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 47     <-- 47 -->        PDF

FORESTRY EDUCATION IN MEXICO


The author of this report spent 2 years (1966 and 1967) in Mexico, in the Chapingo
Proiect as FAO Expert in Forest Management. He wishes to express his gratitude
to all the Mexican authorities and to many other persons for the wonderful
hospitality, for the excellent cooperation and for the considerable help that he
found in Mexico everywhere.


In the first place he wishes to address his gratitude to the Director of the National
School of Agricultura (ENA) in Chapingo, ING. GILBERTO PALACIOS DE
LA ROSA, to the Head of the Forestry Department of the same School, ING. FIACRO
MARTINEZ MARTINEZ.


The area of Mexico is 1,972 546 kms-\ There are about 40 million inhabitants,
with 15,938.670 eligible voters (7,499.415 of them women), with an annual demographic
growth of 3.5´Vo. The Federal District (Mexico City) now has about 6.5 million
persons — an increase of 1.5 million since 1960, The elevation of Mexico City (the
same as of Chapingo) is 2.240 mts. with a mean annual temperature of 15,8;) C and
a mean annual precipitation of 588 mm.


The average income for Mexican has reached 500 dollars a year, a figure that
puts Mexico on the threshold of the category »developed country« rather than a
developing country. However, the distribution of the income is very uneven.


The country´s production of goods and services increased 7.5´/» during 1966.
The country´s gold reserves totalled 589 million dollars and second line reserves
590 million dollars.


The country´s literacy programme continued to grow. Education is costing
Mexico more than 15 million pesos (1.2 million dollars) a day, almost double the
expenditure three years ago.


One of the biggest problems in Mexico is to eliminate the great differences
between the rural and urban standards of living. About 43% of the population of
Mexico is rural. There are only 75.000 people working in the Forest industry.


In accordance with the latest data of the National Forest Inventory the wooded
area in Mexico is 39,7 millions hectares.


The Forestry Education in Mexico is centralized. There is only one School in
Mexico — Chapingo — where there is a high level of forestry education. This School
is organized as semi-military establishment where the students live and where they
have all the facilities for education.


The National School of Agriculture (ENA) Chapingo, Mexico accepts the candidates
who have finished the 6 years of compulsory school »Primaria« and the 3
years of secondary school »Secundaria«. The candidates schould pass the special
examination, the examination of admission. After that they follow the courses on
the basic agricultural subjects during three years (this is called Preparatoria).


After finishing 3 years of »Preparatoria« the students can make a choice to
continue the 4-years of special education as follows: Forestry, Agricultural Economy,
Pedology, Parasitology, Irrigation, Agricultural Industry, Plant Science and
Animal Husbandry.


Like the other agricultural specialities, the education in Forestry is also 4 years.
The scholastic year corresponds more or less to the calendar year. The education
consists of theory, practice and field work. In the following table the Forestry
Study Plan is presented, which is also published as an official plan in the journal
»Mexico y sus Bosques«, Numero 15, Mayo-Junio, Mexico 1967. Clearly there are
always some changes and some progress in this Study Plan because the education
should follow the needs of the country and should be at the same time at the level
of modern research work.


During the first year of the general education (Preparatoria) there is a weeding-
out of students. Therefore the students in the last years present excellent material
in every sense. The Forestry Department produces an average of 13 professional
foresters annually for the whole of Mexico. It is obvious that between them there
is practically no competition . There are in Mexico about 350 professional foresters
but some of them do not work in forestry and most of them work in the central
institutions. Therefore one Mexican forester is responsible in the field on ave




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 48     <-- 48 -->        PDF

rage for more than 100.000 hectares of forest land. It is clear that this progress in
forestry education should be increased.
Actually, in the National School of Agriculture in Chapingo there are in total


982 students.
In the Preparatoria there are 347
In the first professional year there are 92
and in all the specialities there are 543


This years there are 55 students to, the Forestry Department of ENA in Chapingo.
15 of these are in the last year and will be graduated this year.


FORESTRY STUDY PLAN
ENA — CHAPINGO, MEXICO


4th Year Hours per week 5th Year Hours per week
Subject s T P Subject s T P
Forest Botany 3 3 General and Forest Ecology 3 3
Analytical Chemistry 3 3 Statistics 3 0
Forest Mensuration 3 3 Photogrammetry & Photo-
Nomograms 3 — Interpretation 3 3
Physiology of Plants 3 3 Biometry 3 3
Topography II 3 0 Forest Genetics 3 3
Mineralogy and Geology 3 0 Wood Technnology 3 3
Wood Anatomy 3 3 Silviculture (Silviculture
General Mechanics 3 — systems) 3 3
English 3 3 Forest Entomology and Phytopathology
3 3
Edaphic Factors 3 3
Growth and Increment 3 3
30 18 30 27


6th Year 7th Year


Wildlife Management 3 3 Industrial Installations 3 3
Theory of Economy 3 — Forest Policy 3 0
Forest Utilization 3 3 Forest Management 3 3
Orchards 3 3 Geobotany 3 3
Silviculture II (Forest Extraction of Forest Products 3 3


Protection) 3 3 Silviculture III (Nurseries
Forest Soil Conservation 3 3 and Reforestation) 3 3
Seminar I 3 — Forest Valuation and Finance 3 0
Experiments in Foresty 3 3 Forest Economy 3 0
Hydrology 3 0 Seminar II (Research Work) 3 3
Pasturage Management 3 3


30 21 27 18


Theory Practice Total
4th Year 30 18 48
5th Year 30 27 57
6th Year 30 21 51
7th Year 27 18 45