DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 35 <-- 35 --> PDF |
DK 634.0.945.3(72) FORMIRANJE ŠUMARSKIH KADROVA U MEKSIKU Prof. dr DUŠAN KLEPAC, Zagreb Predgovor Na poziv Meksičke vlade proveo sam u Meksiku kao ekspert Organizacije za poljoprivredu i ishranu (FAO) Ujedinjenih Nacija dvije godine — 1966. i 1967. Zagrebački šumarski fakultet, Zavod za tehničku suradnju SR Hrvatske, Organizacija FAO Ujedinjenih Nacija, Meksička Vlada i njezini organi kao i Jugoslavenska Ambasada u Meksiku pružili su mi veliku podršku i pomoć tako da je moja misija — kao profesora šumarstva — u Meksiku bila uspješna i korisna. Na tome im lijepo zahvaljujem. Uvod Površina Fed. Rep. Meksika iznosi 1,972.546 km2. Broj stanovnika se kreće oko 40 miliona. Od toga ima 15,938.670 glasača (oko 50% otpada na žene). Porast stanovništva doseže brojku od 3,5%. Glavni grad Meksika »Ciudad Mexico« broji danas oko 7 miliona ljudi. Nalazi se na nadmorskoj visini od 2.240 metara sa srednjom godišnjom temperaturom od 15,8° C i prosječnim godišnjim oborinama od 588 mm. Oko 50 km daleko od središta grada Meksika nalazi se Chapingo, jedan od najvećih centara poljoprivredne i šumarske aktivnosti u Latinskoj Americi. Prosječni dohodak po glavi u Meksiku je dosegnuo iznos od 500 dolara, što će reći, da se Meksiko može svrstati u razvijene zemlje. Ipak raspored dohotka je vrlo neujednačen zbog čega su ekonomske i socijalne razlike medu Meksikancima vrlo velike. U vezi s time u Meksiku se pojavljuje jedan od najvećih problema kako ukloniti (ili barem smanjiti) velike razlike u standardu života gradskog i seljačkog stanovništva, jer postotak stanovnika na selu doseže iznos od 45. Meksiko je čuvena zemlja po brzom i naglom razvoju, naročito u pogledu opismenjavanja, obrazovanja i školstva. Ova zemlja troši 1,2 miliona dolara dnevno na školstvo! U Meksiku ima 38,362.000 hektara šuma. Od toga otpada 19,341.000 hektara na šume umjerene i hladne zone (uglavnom četinjače) i 19,021.000 hektara na tropske šume. Ipak površina pristupačnih šuma je vrlo mala, iznosi jedva 4.4 miliona hektara. To je jedan od razloga da se u Meksiku iskorišćuje samo 1/10 od šumskog potencijala. U stvari, godišnja šumska produkcija Meksika je 4.5 miliona kubičnih metara oblovine a Nacionalni Plan o razvoju šumarstva i drvarske industrije predviđa godišnju produkciju od 45 miliona m:i oblovine. 285 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Šumarsko obrazovanje Danas u Meksiku postoje tri srednje šumarske škole i samo jedna viša škola. Prva srednja šumarska škola nalazi se u mjestu Uruapan (država Michoacan) i ima za cilj formiranje lugarskog osoblja. Druga srednja škola nalazi se u mjestu Durango (država Durango), a treća u mjestu Chetumal (država Quintana Roo). Posljednje dvije škole imaju za cilj formiranje drvno-industrijskih tehničara. Jedina visoka šumarska škola je u sklopu Državne Poljoprivredne Škole u Chapingu, koja nosi ovaj naziv: Escuela Nacional de la Agricultura, Chapingo, Mexico ili ukratko ENA. Generalna organizacija te škole prikazana je shematski a njezin cilj je definiran parolom Meksičke Revolucije: Ensenar la explotacion de la tierra, no la del hombre Naučiti kako se iskorišćuje zemlja a ne čovjek Ova škola prima kandidate koji su svršili obaveznu šestogodišnju školu (takozvana »Primaria«) i trogodišnju školu (takozvana »Secundaria«). Kandidati prije upisa polažu prijemni ispit i samo oni koji su taj ispit položili, primaju se u školu kao redovni studenti, što znači, da žive i studiraju u Chapingu kao internisti na teret meksičke Vlade. Svi ti studenti imaju zajedničku nastavu SI. 1. Ulaz u Državnu Poljoprivrednu Školu sa novom upravnom zgradom. u Chapingu, Mexico |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 38 <-- 38 --> PDF |
prve tri godine ili takozvanu »Preparatoriu«, što će reći tri godine studiranja osnovnih predmeta koji su potrebni za specijalizaciju u poljoprivredi i šumarstvu. Evo, nastavnog plana »Preparatorie«. SI. 2. »Rezidencija«, Direkcija Državne Poljoprivredne Škole u Chapingu, Mexico Prva godina Opća botanika Zoologija Fizika Engleski Matematika I Praktični rad u poljoprivredi Tehničko crtanje Uvod u filozofiju Druga godina Sistematska botanika Klimatologija Matematika II Anorganska kemija Praktični rad u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu Etika, Psihologija i tehnika učenja Meksička literatura Tehnika izražavanja Opća ekonomika Treća godina Biljna proizvodnja Opća genetika Organska kemija Matematika III Principi poljoprivrednog strojarstva |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Topografija Antropologija i sociologija Geografija i ekonomska istorija Meksika Orijentacija za specijalizaciju To je nastavni plan »Preparatorie« za studente koji su svršili »Primariju« i »Secundariju«. No Škola u Chapingu prima i one kandidate, koji su već svršili »Preparatoriju« u drugim meksičkim školama. Ti kandidati ipak moraju završiti još jednu godinu dopunske »Prepatorije« s ovim nastavnim planom. Matematika Botanika Ekonomika Kemija Topografija Genetika Meteorologija Zoologija Poljoprivredno strojarstvo Praktični rad u Poljoprivredi Ribarstvo i Šumarstvo SI. 3. Šumarski Odjel u Chapingu, Mexico Pošto su završili 3 godine »Preparatorije« ili jednu godinu dopunske »Preparatorije «, studenti mogu izabrati za daljnji studij jednu od ovih specijalnosti: šumarstvo, poljoprivredna ekonomika, biljna proizvodnja, poljoprivredna industrija, navodnjavanje i melioracije, pedologija, poljoprivredna parazitologija, stočarstvo i unapreednje poljoprivrede s propagandom (»extencion agricola«). Svaki od ovih studija traje 4 godine. Prema tome kandidati provedu u Chapingu 7 godina studija, ako su ušli u Chapingo sa svršenom »Secundarijom « ili 5 godina, ako su ušli u tu školu sa svršenom »Preparatorijom«. Sve u svemu cijelo redovno školovanje traje 16 odnosno 17 godina. Diploma »inže |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 40 <-- 40 --> PDF |
njera agronomije — specijalista za šumarstvo« dobiva se naknadno na temelju obranjene diplomske radnje i položenog diplomskog ispita. U 1967. godini u Visokoj Školi u Chapingu bilo je u svemu 982 studenta. Od toga u »Preparatoriji« 347, u »Dopunskoj Preparatoriji« 92, u svim specijalnostima 543. Svih studenata šumarstva bilo je 55 a u zadnjoj godini 15. Nastavni plan šumarstva u Državnoj Poljoprivrednoj Školi u Chapingu Nastavni plan šumarstva se odnosi na 4 godine. Školska godina se poklapa sa kalendarskom. Nastavni plan predviđa teoretsko i praktično obrazovanje. U tabeli 1 prikazan je nastavni plan koji je bio do sada na snazi. Razumljivo je da je taj plan podvrgnut čestim promjenama radi dopunjavanja i usavršavanja. Tako je npr. Savjet Državne Poljoprivredne škole u Chapingu zaključio je 1966. godine da se uvede »Rast i prirast šumskih vrsta drveća« kao novi predmet u petu godinu studija sa 3 sata predavanja i 3 sata vježbi tjedno. Moja knjiga »Rast i prirast«, Zagreb 1964, prihvaćena je kao udžbenik iz tog predmeta te je prevedena na španjolski i pripremljena za štampu. U toku 1967. prvi puta se predavao taj predmet. ŠUMARSKI NASTAVNI PLAN Državne poljoprivredne škole, Chapingo, Mexico ČETVRTA GODINA Sati tjedno PETA GODINA Sati tjedno T P T F Šumarska botanika Analitička kemiia 3 3 3 3 Opća i šumarska ekologija Statistika 3 3 3 — Dendrometrija Nomogrami Fiziologija bilja Topografija Mineralogija i geologija Anatomija drva Opća mehanika Engleski 3 3 3 3 3 3 3 3 3 — 3 — — 3 — 3 Biometrija Šumarska genetika Tehnologija drva Uzgajanje šuma Šumarska entomologija i fiiopatologija Edafski faktori Rast i prirast Fotogrametrija 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 30 18 30 27 ŠESTA GODINA Sati tjedno SEDMA GODINA Sati tjedno T P T P Zaštita Ekonomika (opća) Iskorišćivanje šuma Voćarstvo 3 3 3 3 3 — 3 3 Industrijska postrojenja Šumarska politika Uređivanje šuma Geobotanika 3 3 3 3 3 — 3 3 Uzgajanje šuma II. Konzervacija tla Hidrologija Uređivanje pašnjaka Seminar 3 3 3 3 3 3 3 3 3 — Izvoz šumskih produkata Uzgajanje šuma III. (Pošumljavanje i rasadnici) Procjena šuma Šumarska ekonomika 3 3 3 3 3 3 — 0 Pokusi u šumarstvu 3 — Seminar (istraživanje) 3 3 30 21 27 18 T = predavanja, P = vježbe |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Program iz uređivanja šuma bazirao se na različitim domaćim i stranim djelima (M. Carillo Garcia, Rodolfo Rodrigues C, Roberto Medina Mendoza, Javier Mas Porras, H. A. Meyer, P. K. Davis, Mantel, Knuchel, Susmel, Huffel, Parde, Klepac etc). Postdiplomski studij na Državnoj Poljoprivrednoj Školi u Chapingu Postdiplomski studij u Chapingu organizira i izvodi »Colegio Postgraduado «, što znači Škola za postdiplomski studij koja je odvojena iz redovne SI. 4. Studentske nastambe sa »patiom« u Chapingu, Mexico SI. 5. Stanovi za profesore u Chapingu, Mexico |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Državne škole. Škola za postdiplomski studij ima 7 sekcija: botanika, poljoprivredna eko.iomika, entomologija, statistika, fitopatologija, genetika i pedologija. Do sada šumarstvo nije posebna sekcija nego se kandidati uključuju u jednu od naprijed navedenih sekcija. Na temelju položenih ispita i magistarske radnje kandidat postiže stupanj magistra »Maestro en Ciencias«. Na istoj školi može se postići još viši stupanj, tj. doktorat. No još uvijek šumari preferiraju postdiplomski studij u inostranstvu kao npr. u SAD, Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama. Karakteristike šumarske nastave u Meksiku Visokoškolsko obrazovanje šumarskih kadrova u Meksiku je centralizirano i uklopljeno u poljoprivredno obrazovanje. U jedinoj Državnoj Poljoprivrednoj školi u Chapingu nalazi se Šumarski odsjek gdje se formiraju visokokvalificirani šumarski kadrovi. Škola je organizirana kao poluvojnička u kojoj studenti žive i imaju sve mogućnosti za studij i rekreaciju. Većina profesora živi sa svojim familijama također u Chapingu. Za vrijeme prve tri godine, tj. u »Preparatoriji«, postoji jaka selekcija studenata, tako da u zadnje godine ulaze samo vrlo dobri i odlični đaci. Šumarski odsjek u prosjeku izbacuje godišnje oko 13 visokokvalificiranih šumarskih stručnjaka za cijeli Meksiko. Danas ima u toj zemlji oko 350 visokokvalificiranih šumarskih stručnjaka. SI. 6. Rad studenata sa »Kompjutorima« u Chapingu, Mexico |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Neki od njih ne rade u šumarstvu; neki rade u centralnim institucijama, tako da na jednog meksičkog šumara otpada u prosjeku oko 100.000 ha šuma i više. Prema tome je jasno da progres šumarske nastave ne zadovoljava potrebe. U vezi s time ima mnogo pokušaja da se šumarska nastava pojača i proširi. Što se tiče nastavnog plana, on je uglavnom dobar. To je specijalan nastavni plan koji dobro odgovara zemljama gdje su šumarstvo i poljoprivreda međusobno povezani, gdje još nije potpuno riješeno pitanje agrarne reforme i gdje još uvijek postoji tu i tamo »nomadska agrikultura«. Dakako, da će se U buduće u nastavnom planu morati bolje rasporediti pojedini predmeti po godinama i da će se broj sati predavanja i vježbi pojedinih predmeta morati korigirati. Toga su svjesni i rukovodioci meksičkog šumarstva te danas živo rade na reorganizaciji šumarske nastave. U tom smjeru oni žele da iskoriste evropska i naročito jugoslavenska iskustva pa su prošlog ljeta neki od njih SI. V. Vježbe studenata na terenu, Pokusna ploha »La Venta«, Pinus montesumae, Mexico (Rodolfo Rodriguez, C. i Roberto Medina Mendoza) posjetili Zagrebački šumarski fakultet gdje su se upoznali s ovdašnjim sistemom šumarske nastave i specijalizacije .Obrazovanje šumarskih kadrova — u dva smjera — u šumarskom i drvnoindustrijskom naići će na plodno tlo u Meksiku gdje se osjeća pomanjkanje visokokvalificiranih drvnoindustrijskih kadrova za razliku od šumarskih inženjera među kojima ima odličnih stručnjaka, naročito iz područja fotogrametrije, varijacione statistike i si. Bilo kako bilo, centralističko obrazovanje šumarskih kadrova u sklopu poljoprivrede — u Državnoj školi u Chap´ngu — nastavit će svoje djelovanje vjerojatno još neko vrijeme, u toliko više, što je glasovitim Chapingo projectom, projektom Specijalnog Fonda Ujedinjenih Nacija, sredstvima Meksičke Vlade, Međunarodne Banke, Rockeffelerove, Fordove fundacije i drugih Chapingo pretvoren u najjači poljoprivredno-šumarski centar u cijeloj Latinskoj Americi, |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Uređivanje šuma U Meksiku se šume uređuju po Instrukciji za uređivanje šuma, poznatoj pod imenom »Meksička metoda uređivanja šuma« (»Metodo Mexicano de Ordenacion de Montes«). To je okružnica broj 2/64 Sekretarijata za poljopri- Sl. 8. Stalna pokusna ploha, Pinus durangensis, Chihuahua, Mexico SI. 9. Putovanje po terenu sa meksičkim šumarima, Durango, Mexico vredu i stočarstvo, Meksiko siječanj, 1964. Glavnu ideju te instrukcije prikazao je njezin autor Ing. Rodolfo Rodriguez Caballero na 5. Svjetskom Šumarskom Kongresu u Seattlu, Washington, SAD 1960. godine u referatu »El Me |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 45 <-- 45 --> PDF |
todo Mexicano de Ordenacion de Montes« (vidi knjigu »Proceedings Fifth World Forestry Congress). Meksička instrukcija za uređivanje šuma propisuje obračun intenziteta sječe (IC) po formulama. Za preborne šume se intenzitet sječe (IC) računa po ovoj ormuli: 1 IC = (1 ) . 100 1.0pcc cc = ophodnjica p = postotak prirasta Smatra se da je postotak prirasta dva puta veći u uređenoj šumi u uporedbi sa postotkom prirasta u prašumi. U visokim regularnim šumama intenzitet prorede računa se po formuli D. Klepca: 1 1 IC = (1 ) . — . 100 1.0pcc q 1 — = faktor realizacije a kreće se od 1/4 do 1/5 u rijetkim sastojinama, 1/3 u q SI. 10. Borove šume brzoga rasta, Pinus pseudostrobus chi´apensGis, Chiapas, Mexico normalno obraslim sastojinama; 1´2 u pregustim sastojinama.. O tome se može više naći u članku D. Klepac: Nekoliko formula za intenzitet sječe, Šumarski list 1953 kao i u španjolskom prijevodu toga članka s komentarom Ing. Rodolfa Rodriquez Caballero, Mexico 1962. Pretpostavka meksičke metode uređivanja šuma da je postotak prirasta u uređenoj šumi dva puta veći od postotka prirasta u prašumi istog tipa nije daleko od istine. U stvari, ta pretpostavka je više-manje u skladu sa istraživa |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 46 <-- 46 --> PDF |
njima Möllera u Danskoj i istraživanjima u SAD. (Vidi o tome detaljnije u knjizi Carl Mar: Thinning problems and practices in Denmark, New York 1954). Möller ova istraživanja nam kažu, da se volumni prirast, postignut u šumi maksimalnog obrasta, može dobiti u šumi s obrastom od oko 0,55, dakako ,ako se radi o istom tipu i u istim prilikama. To znači gotovo isti volumni prirast možemo postići, prvi puta, uz maksimalnu drvnu masu, i, drugi puta, uz drvnu masu koja je po prilici za 45´% manja, što će reći, da je u drugom slučaju postotak prirasta skoro dva puta veći nego u prvom slučaju. S ekonomskog gledišta to je vrlo važno i to specijalno za Meksiko gdje treba još mnogo prašumskih tipova prevesti u gospodarske tipove šuma. Kako se vidi glavna svrha meksičke metode uređivanja šuma sastoji se u reguliranju sječa. Sekretarijat za poljoprivredu odobrava gospodarske osnove i striktno se drži spomenutih formula pazeći na to da se etat ne prekorači. To SI. 11. Najdeblje stablo u Mexicu, Taxod´um mucronatum, Oaxaca, Mexico je posljedica konzervativne šumarske politike Meksičke Vlade, koja pod utjecajem javnog mišljenja i ostalih prilika više voli čuvanje i konzervaciju šuma nego njihovo iskorišćivanje. Uslijed toga je godišnji etat vrlo nizak! Šumski potencijal se ne iskorišćuje dovoljno, jer za to ne postoje svi preduvjeti. Naravno, da se šumari s takvim stavom Vlade ne slažu te intenzivno rade na tome da se meksička metoda uređivanja šuma korigira, da se mjesto prebornog gospodarenja uvede oplodna ili grupimična sječa gdje to prilike dozvoljavaju. da se smanji mortalitet stabala, da se povećaju etati ,itd. Posebnu ulogu u tom pogledu treba da odigra specijalna služba za propagandu i popularizaciju šumarstva, koja nastoji ispraviti ili promijeniti javno mišljenje u Meksiku, jer ono vrlo često smatra sječu šuma devastacijom i pustošenjem ,premda ima cijelih područja i oblasti u sjevernom i centralnom dijelu Meksika (npr. neke šume u državi Chihuahua i Durango) gdje su šume odlično uređene, gdje se gospodari na suvremeni način i gdje sječa ujedno znači unapređenje i regeneraciju šuma. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 47 <-- 47 --> PDF |
FORESTRY EDUCATION IN MEXICO The author of this report spent 2 years (1966 and 1967) in Mexico, in the Chapingo Proiect as FAO Expert in Forest Management. He wishes to express his gratitude to all the Mexican authorities and to many other persons for the wonderful hospitality, for the excellent cooperation and for the considerable help that he found in Mexico everywhere. In the first place he wishes to address his gratitude to the Director of the National School of Agricultura (ENA) in Chapingo, ING. GILBERTO PALACIOS DE LA ROSA, to the Head of the Forestry Department of the same School, ING. FIACRO MARTINEZ MARTINEZ. The area of Mexico is 1,972 546 kms-\ There are about 40 million inhabitants, with 15,938.670 eligible voters (7,499.415 of them women), with an annual demographic growth of 3.5´Vo. The Federal District (Mexico City) now has about 6.5 million persons — an increase of 1.5 million since 1960, The elevation of Mexico City (the same as of Chapingo) is 2.240 mts. with a mean annual temperature of 15,8;) C and a mean annual precipitation of 588 mm. The average income for Mexican has reached 500 dollars a year, a figure that puts Mexico on the threshold of the category »developed country« rather than a developing country. However, the distribution of the income is very uneven. The country´s production of goods and services increased 7.5´/» during 1966. The country´s gold reserves totalled 589 million dollars and second line reserves 590 million dollars. The country´s literacy programme continued to grow. Education is costing Mexico more than 15 million pesos (1.2 million dollars) a day, almost double the expenditure three years ago. One of the biggest problems in Mexico is to eliminate the great differences between the rural and urban standards of living. About 43% of the population of Mexico is rural. There are only 75.000 people working in the Forest industry. In accordance with the latest data of the National Forest Inventory the wooded area in Mexico is 39,7 millions hectares. The Forestry Education in Mexico is centralized. There is only one School in Mexico — Chapingo — where there is a high level of forestry education. This School is organized as semi-military establishment where the students live and where they have all the facilities for education. The National School of Agriculture (ENA) Chapingo, Mexico accepts the candidates who have finished the 6 years of compulsory school »Primaria« and the 3 years of secondary school »Secundaria«. The candidates schould pass the special examination, the examination of admission. After that they follow the courses on the basic agricultural subjects during three years (this is called Preparatoria). After finishing 3 years of »Preparatoria« the students can make a choice to continue the 4-years of special education as follows: Forestry, Agricultural Economy, Pedology, Parasitology, Irrigation, Agricultural Industry, Plant Science and Animal Husbandry. Like the other agricultural specialities, the education in Forestry is also 4 years. The scholastic year corresponds more or less to the calendar year. The education consists of theory, practice and field work. In the following table the Forestry Study Plan is presented, which is also published as an official plan in the journal »Mexico y sus Bosques«, Numero 15, Mayo-Junio, Mexico 1967. Clearly there are always some changes and some progress in this Study Plan because the education should follow the needs of the country and should be at the same time at the level of modern research work. During the first year of the general education (Preparatoria) there is a weeding- out of students. Therefore the students in the last years present excellent material in every sense. The Forestry Department produces an average of 13 professional foresters annually for the whole of Mexico. It is obvious that between them there is practically no competition . There are in Mexico about 350 professional foresters but some of them do not work in forestry and most of them work in the central institutions. Therefore one Mexican forester is responsible in the field on ave |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 48 <-- 48 --> PDF |
rage for more than 100.000 hectares of forest land. It is clear that this progress in forestry education should be increased. Actually, in the National School of Agriculture in Chapingo there are in total 982 students. In the Preparatoria there are 347 In the first professional year there are 92 and in all the specialities there are 543 This years there are 55 students to, the Forestry Department of ENA in Chapingo. 15 of these are in the last year and will be graduated this year. FORESTRY STUDY PLAN ENA — CHAPINGO, MEXICO 4th Year Hours per week 5th Year Hours per week Subject s T P Subject s T P Forest Botany 3 3 General and Forest Ecology 3 3 Analytical Chemistry 3 3 Statistics 3 0 Forest Mensuration 3 3 Photogrammetry & Photo- Nomograms 3 — Interpretation 3 3 Physiology of Plants 3 3 Biometry 3 3 Topography II 3 0 Forest Genetics 3 3 Mineralogy and Geology 3 0 Wood Technnology 3 3 Wood Anatomy 3 3 Silviculture (Silviculture General Mechanics 3 — systems) 3 3 English 3 3 Forest Entomology and Phytopathology 3 3 Edaphic Factors 3 3 Growth and Increment 3 3 30 18 30 27 6th Year 7th Year Wildlife Management 3 3 Industrial Installations 3 3 Theory of Economy 3 — Forest Policy 3 0 Forest Utilization 3 3 Forest Management 3 3 Orchards 3 3 Geobotany 3 3 Silviculture II (Forest Extraction of Forest Products 3 3 Protection) 3 3 Silviculture III (Nurseries Forest Soil Conservation 3 3 and Reforestation) 3 3 Seminar I 3 — Forest Valuation and Finance 3 0 Experiments in Foresty 3 3 Forest Economy 3 0 Hydrology 3 0 Seminar II (Research Work) 3 3 Pasturage Management 3 3 30 21 27 18 Theory Practice Total 4th Year 30 18 48 5th Year 30 27 57 6th Year 30 21 51 7th Year 27 18 45 |