DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Panjače su degradirane, ako u sastojini ima od 31—50% šumskog drveća
grmolikog oblika i grmolikih vrsta.
Odrasle šikare imaju od 51 do 70% grmolikih ostataka šumskog drveća i
grmova.
Tipične šikare imaju više od 71% grmolikih ostataka šumskog drveća i
grmova.
Grmovi ne mogu učestvovati s više od 60% broja stabala. U slučaju da
sastojinski oblik ima više od 60% grmova mora se označiti kao šibljak.


Kod sastojinskih oblika panjača od velike važnosti je uzrok, koji je doveo
do sadašnjeg sastojinskog oblika. Od toga u mnogome ovisi način obnove tih
šuma. Zbog toga smo kao jedan od elemenata uveli i porijeklo sastojina. Prema
porijeklu sastojine mogu biti:


— antropogene, ako su nastale utjecajem čovjeka,
— zoogene, ako su nastale utjecajem životinja ili kukaca,
— klimatogene, nastale uslijed nepovoljnih uslova klime,
— hidrogene, nastale pod utjecajem poplava, plavljenja, stagnirajuće površinske
i visoke podzemne vode itd.,


— pirogene, nastale kao posljedica požara.
U panjačama je još jedan faktor od važnosti za koji smo smatrali, da ga
ne možemo mimoići, jer o tome mjestimice ovisi mogućnost obnove i načina
gospodarenja. To je sposobnost tjeranja iz panja ili izbojna snaga. Ocjenjujemo
je prema broju, visini i vitalnosti ižbojaka.
Jaku izbojnu snagu imaju panjevi, koji poslije sječe potjeraju brojne izbojke
(izdanke), jakog visinskog rasta i snažne vitalnosti.
Smanjenu izbojnu snagu imaju panjevi, koji iza sječe potjeraju nekoliko
ižbojaka, srednjeg visinskog rasta i srednje vitalnosti.
Panjevi nemaju izbonju snagu, ako poslije sječe nemaju ižbojaka ili imaju
pojedinačne izbojke slabog visinskog prirasta.


3. ZAKLJUČAK
Ovim radom zaključili bismo prijedloge za numeričko definiranje svih sastojinskih
oblika osim plantaža. Brojčani opis, kojeg predlažemo omogućuje
statističku obradu, a i usporedbu sličnih ili jednakih sastojinskih oblika.


Na nekoliko primjera prikazati ćemo, kako zamišljamo primjenu prijedloga
za definiranje sastojinskih oblika panjača, panjača sa stablima iz sjemena
i šibljaka.


Jedna sačuvana panjača graba u kojoj pored ogrjevnog ima i nešto tehničkog
drveta definirala, bi se na primjer kao: jednodobna, čista, jednolična, sačuvana,
antropogena panjača graba u stadiju tankih stabala, potpunog sklopa i
jake izbojne snage panjeva. Brojčano bi ta sastojina bila prikazana ovako:


20.111.121.11.
Sačuvana crnikova makija, jake izbojne snage panjeva, imala bi također
brojčanu definiciju 20.111.121.11.
Bukova šuma blizu gornje granice vegetacije imala bi definiciju: jednodobna,
čista, jednolična, degradirana panjača bukve u stadiju srednje debelih
stabala, prekinutog sklopa, klimatogenog porijekla i smanjene izbojne snage
panjeva. Brojčano bi definicija glasila: 20.111.232.32.