DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Prema načinu postanka dijelimo ove sastojine u panjače, panjače sa stablima iz sjemena i šibljak. Panjače (niske šume) jesu sastojine u kojima ima preko 80% stabala iz panja i njima se u tom obliku gospodari. Panjače sa stablima iz sjemena (srednja šuma) jesu sastojine u kojima je 51 do 80% stabala iz panja a ostalo su stabla iz sjemena, i njima se u tom obliku gospodari. Šibljak je sastojina u kojoj ima preko 60% grmova, a preostalo su kržljavi ostaci šumskog drveća. Ovaj sastojinski oblik smo izdvojili kao samostalan iz dva razloga. Prvo, jer je šibljak jasno pojmovno definiran i drugo, što je većim dijelom nastao iz sjemena i ne može se svrstati pod pojam panjača. S obzirom na dob — kao i kod gospodarskih šuma — sastojine smo razvrstali u jednodobne i raznodobne. U jeđnodobnim sastojinama razlika starosti najmanje 70´% stabala nije veća od ± 10 godina. Kod raznodobnih sastojina više od 30% izmjerenih stabala se razlikuje međusobno za najmanje ± 10 godina. Kriteriji za omjer vrsta drveća jednaki su kao i kod gospodarskih šuma. Čiste sastojine su one u kojima je jedna vrsta drveća zastupljena s više od 90%) stabala. Mješovite su sastoj;ne one u kojima ima više vrsta drveća zastupljenih s najmanje 10% stabala. Distribucija se jednako ocjenjuje kao i kod gospodarskih šuma. Sastojine jednolične d;stribucije imaju zvonoliki raspored stabala po debljinskim stepenima. Nejednolične sastojine imaju zvonoliko-hiperbolični ili višestruko zvonoliki, a preborne hiperbolično ili hiperbolično-zvonoliki raspored stabala po debljinskim stepenima. Dvoslojna je panjača sa stablima iz sjemena, ako ima dvostruko zvonoliku debljinsku distribuciju. Višestruko zvonolika distribucija je znak da su ove sastojine višeslojne. Stadij je određen prema prsnom promjeru srednjeg stabla sastojine. Sastojine su u stadiju tankih stabala, kada je prsni promjer srednjeg stabla manji od 10 cm. Sastojine u stadiju srednje debelih stabala imaju srednje stablo debljine 11—20 cm. Ako je srednji promjer sastojine veći od 20 cm one su u stadiju debelih stabala. Stanje sastojine ocjenjujemo prema stepenu zastiranja tla (pokrovnost). Stanje je: — gusto, kada krošnje prekrivaju posve tlo i ulaze jedna u drugu; — potpuno, kada se krošnje dodiruju ili zastiru najmanje 90´% površine tla; — prekinuto, kada krošnje pokrivaju 71—90% površine tla; — rijetko, kada projekcije kresanja pokrivaju između 51 i 70 % površine tla; — progaljeno, kada krošnje pokrivaju 31—50i% površine tla; — jako progaljeno kada krošnje pokrivaju 10—30n/o površine tla. Očuvanost se ocjenjuje prema učešću kvalitetnih stabala i grmolikih vrsta u odnosu na ukupni broj stabala. Ocjenjuje se samo stupanj očuvanosti panjača. Sačuvane su panjače u kojima ima manje od 30% kržljavih ostataka šumskog drveća grmolikih oblika. 280 |