DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 29 <-- 29 --> PDF |
DK 634.0.22 — — 014 PRILOG DEFINICIJI SASTOJINSKIH OBLIKA PANJACA, PANJACA SA STABLIMA IZ SJEMENA I ŠIBLJAKA Dr DRAŽEN CESTAR VLADIMIR HREN Iz Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu 1. UVOD U toku 1967. g. stavili smo u Šumarskom listu prijedlog za definiciju sastojinskih oblika gospodarskih šuma. U okviru istraživanja tipova šuma i šumskih staništa obrađujemo i panjače, panjače sa stablima iz sjemena, i šibljake. Želja nam je da definicije za ove sastojinske oblike također prilagodimo našim istraživanjima i brojčanim opisima. Šume nastale iz panja, šikare i šibljaci su dobro poznati i u literaturi obimno obrađeni oblici. Ne možemo detaljno analizirati sve njegove definicije i opise. Zadržat ćemo se samo na najvažnijim pojmovima, koji su uz naša istraživanja poslužili kao osnov definicija. Pod panjačom (niskom šumom) razumijeva se sastojina, koju tvore izdanci nastali iz proventivnih ili adventivnih pupova panjeva ili pridanaka odsječenih ili drugačije uništenih stabljika (Glavač 1962). Slične definicije postavili su i drugi autori (Anić, Horvat A., Petračić, Šafar i ostali). Dok je šibljak definirao Adamović (1913), kao formaciju listopadnog žbu nja (šiblja), za šikaru se ne može reći, da su pojmovi jedinstveni. Prema Ša faru (1957) u nauci je pojam za naziv šikare izgrađen, ali još nemamo jedin stvene definicije. Najčešće se šikara opisuje »kao trajno antropogeno utjecana prizemna panjača s grmoliko izobličenim drvećem i obilnim grmljern« (Šafar, Lončar). Dok smo kod definiranja sastojinskih oblika gospodarskih šuma morali usklađivati uzgajačku i uređivačku definiciju, kod ovih oblika šuma važnije je pronaći takve definicije, koje bi bile jednostavne — da se mogu i brojčano izeraziti — a da obuhvate sve raznolikosti kako u obliku, tako i u shvaćanju pojmova panjača, i šibljaka. 2. PRIJEDLOG ZA OPISIVANJE SASTOJINSKIH OBLIKA U tabeli 1 prikazan je naš prijedlog za opis sastojinskih oblika panjača, panjača sa stablima iz sjemena i šibljaka. U daljnjem izlaganju dat ćemo kratke definicije elemenata sastojinskih oblika. Ovaj rad financirali su Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Republički fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Prema načinu postanka dijelimo ove sastojine u panjače, panjače sa stablima iz sjemena i šibljak. Panjače (niske šume) jesu sastojine u kojima ima preko 80% stabala iz panja i njima se u tom obliku gospodari. Panjače sa stablima iz sjemena (srednja šuma) jesu sastojine u kojima je 51 do 80% stabala iz panja a ostalo su stabla iz sjemena, i njima se u tom obliku gospodari. Šibljak je sastojina u kojoj ima preko 60% grmova, a preostalo su kržljavi ostaci šumskog drveća. Ovaj sastojinski oblik smo izdvojili kao samostalan iz dva razloga. Prvo, jer je šibljak jasno pojmovno definiran i drugo, što je većim dijelom nastao iz sjemena i ne može se svrstati pod pojam panjača. S obzirom na dob — kao i kod gospodarskih šuma — sastojine smo razvrstali u jednodobne i raznodobne. U jeđnodobnim sastojinama razlika starosti najmanje 70´% stabala nije veća od ± 10 godina. Kod raznodobnih sastojina više od 30% izmjerenih stabala se razlikuje međusobno za najmanje ± 10 godina. Kriteriji za omjer vrsta drveća jednaki su kao i kod gospodarskih šuma. Čiste sastojine su one u kojima je jedna vrsta drveća zastupljena s više od 90%) stabala. Mješovite su sastoj;ne one u kojima ima više vrsta drveća zastupljenih s najmanje 10% stabala. Distribucija se jednako ocjenjuje kao i kod gospodarskih šuma. Sastojine jednolične d;stribucije imaju zvonoliki raspored stabala po debljinskim stepenima. Nejednolične sastojine imaju zvonoliko-hiperbolični ili višestruko zvonoliki, a preborne hiperbolično ili hiperbolično-zvonoliki raspored stabala po debljinskim stepenima. Dvoslojna je panjača sa stablima iz sjemena, ako ima dvostruko zvonoliku debljinsku distribuciju. Višestruko zvonolika distribucija je znak da su ove sastojine višeslojne. Stadij je određen prema prsnom promjeru srednjeg stabla sastojine. Sastojine su u stadiju tankih stabala, kada je prsni promjer srednjeg stabla manji od 10 cm. Sastojine u stadiju srednje debelih stabala imaju srednje stablo debljine 11—20 cm. Ako je srednji promjer sastojine veći od 20 cm one su u stadiju debelih stabala. Stanje sastojine ocjenjujemo prema stepenu zastiranja tla (pokrovnost). Stanje je: — gusto, kada krošnje prekrivaju posve tlo i ulaze jedna u drugu; — potpuno, kada se krošnje dodiruju ili zastiru najmanje 90´% površine tla; — prekinuto, kada krošnje pokrivaju 71—90% površine tla; — rijetko, kada projekcije kresanja pokrivaju između 51 i 70 % površine tla; — progaljeno, kada krošnje pokrivaju 31—50i% površine tla; — jako progaljeno kada krošnje pokrivaju 10—30n/o površine tla. Očuvanost se ocjenjuje prema učešću kvalitetnih stabala i grmolikih vrsta u odnosu na ukupni broj stabala. Ocjenjuje se samo stupanj očuvanosti panjača. Sačuvane su panjače u kojima ima manje od 30% kržljavih ostataka šumskog drveća grmolikih oblika. 280 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Panjača sa stablima Način Šiljak Panjača iz sjemena — postanka Buschwald 20 Niederwald mit Entste — 22 Niederwald Kernwüchsen — 21 hungsart 0)c| to WO L ?o Sr ro p B " a ro p S S "era L B: ro g:2 o S:2. p * aL& a« a. B !&§ Dob 2. PI n S ro era. ro Alter Tag" era ro h-* to era C o ro §r O o Omjer vrsta Ciste — Reinbestände — 10 drveća Mješovite — Mischbestände 20 Mischungsverhältnis Cl V, 0 C-i I a & 2 ro 3 ro rT & 1 3 ro »8, ro´ ro o 2. & & 3 P, ro a 3 B 3 g-O B o< o o Distribucija U: 3 B: 3 J~> [11 ro< Verteilung 3 B fcT t— sr w 3 fC" B: 3 ro W B ro c/3 TO Tankih stabala — Dünne Stämme — 100 Srednje debelih stabala — Mittelstarke Stämme Stadij — 200 Stadium Debelih stabala — Starke Stämme — 300 Gusto — Dichter — 10 Potpuno — Voller — 20 Prekinuto — Unterbrochener — 30 S anje Rijetko — Locker — 40 Zustand Progaljeno — Lichter — 50 Jako progaljeno — Sehr lichter — 60 Sačuvane — Unversehrt — 1 Degradirane — Degradiert — 2 Očuvanost Odrasle šikare — Erwachsene Buschwälder — Unversehrtheit Tipične šikare — Typische Buschwälder — 4 Antropogeno — Antropogene — 10 Zoogeno — Zoogene — 20 Porijeklo Klimatogeno — Klimatogcne — 30 Hidrogeno — Hydrogene — 40 Herkunft Pirogeno — Pyrogene — 50 Jaka — Starke — 1 Izbojna snaga Smanjena — Herabgesetzte — 2 panjeva Izbojne snage nema — Weist keine Auschlags-Stockausschlagskraft auf — 3 kraft |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Panjače su degradirane, ako u sastojini ima od 31—50% šumskog drveća grmolikog oblika i grmolikih vrsta. Odrasle šikare imaju od 51 do 70% grmolikih ostataka šumskog drveća i grmova. Tipične šikare imaju više od 71% grmolikih ostataka šumskog drveća i grmova. Grmovi ne mogu učestvovati s više od 60% broja stabala. U slučaju da sastojinski oblik ima više od 60% grmova mora se označiti kao šibljak. Kod sastojinskih oblika panjača od velike važnosti je uzrok, koji je doveo do sadašnjeg sastojinskog oblika. Od toga u mnogome ovisi način obnove tih šuma. Zbog toga smo kao jedan od elemenata uveli i porijeklo sastojina. Prema porijeklu sastojine mogu biti: — antropogene, ako su nastale utjecajem čovjeka, — zoogene, ako su nastale utjecajem životinja ili kukaca, — klimatogene, nastale uslijed nepovoljnih uslova klime, — hidrogene, nastale pod utjecajem poplava, plavljenja, stagnirajuće površinske i visoke podzemne vode itd., — pirogene, nastale kao posljedica požara. U panjačama je još jedan faktor od važnosti za koji smo smatrali, da ga ne možemo mimoići, jer o tome mjestimice ovisi mogućnost obnove i načina gospodarenja. To je sposobnost tjeranja iz panja ili izbojna snaga. Ocjenjujemo je prema broju, visini i vitalnosti ižbojaka. Jaku izbojnu snagu imaju panjevi, koji poslije sječe potjeraju brojne izbojke (izdanke), jakog visinskog rasta i snažne vitalnosti. Smanjenu izbojnu snagu imaju panjevi, koji iza sječe potjeraju nekoliko ižbojaka, srednjeg visinskog rasta i srednje vitalnosti. Panjevi nemaju izbonju snagu, ako poslije sječe nemaju ižbojaka ili imaju pojedinačne izbojke slabog visinskog prirasta. 3. ZAKLJUČAK Ovim radom zaključili bismo prijedloge za numeričko definiranje svih sastojinskih oblika osim plantaža. Brojčani opis, kojeg predlažemo omogućuje statističku obradu, a i usporedbu sličnih ili jednakih sastojinskih oblika. Na nekoliko primjera prikazati ćemo, kako zamišljamo primjenu prijedloga za definiranje sastojinskih oblika panjača, panjača sa stablima iz sjemena i šibljaka. Jedna sačuvana panjača graba u kojoj pored ogrjevnog ima i nešto tehničkog drveta definirala, bi se na primjer kao: jednodobna, čista, jednolična, sačuvana, antropogena panjača graba u stadiju tankih stabala, potpunog sklopa i jake izbojne snage panjeva. Brojčano bi ta sastojina bila prikazana ovako: 20.111.121.11. Sačuvana crnikova makija, jake izbojne snage panjeva, imala bi također brojčanu definiciju 20.111.121.11. Bukova šuma blizu gornje granice vegetacije imala bi definiciju: jednodobna, čista, jednolična, degradirana panjača bukve u stadiju srednje debelih stabala, prekinutog sklopa, klimatogenog porijekla i smanjene izbojne snage panjeva. Brojčano bi definicija glasila: 20.111.232.32. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Panjaču medunca (s ostavljenim pricuvcima) u stadiju tankih stabala, potpunog sklopa opisali bi brojčano: 20.212.121.11. Sastojinu graba iz panja u kojoj ima i oko 40% grmolikih vrsta s pojedinim pricuvcima hrasta iz sjemena, progaljena, služi djelomice za pašu, definirali bi: 21.221.252.11. Na ovaj način mogli bi nizati kombinacije, dok ne bi obuhvatili sve sastojinske oblike panjača, panjača sa stablima iz sjemena i šibljaka. Brojčano opisane mogu se ove šume grupirati u skupine i grupe prema momentanim potrebama uzgajivača, uređivača ili kojeg drugog šumarskog stručnjaka. Zakonitosti dobivene za numerički definirane sastojine imaju općenitu vrijednost i mogu se primijeniti na sve oblike iste ili slične brojčane vrijednost. LITERATURA Ani ć M.: Uzgajanje šuma, Morfologija (skripta), Zagreb 1963. Ani ć M.: O niskim prebornim bukovima šumama — Šumarski list, Zagreb 1933. Cesta r D., Hre n V.: Prilog definiciji sastojinskih oblika gospodarskih šuma — Šumarski list, Zagreb 1967. Fukare k P.: Melioracija šikara, šibljaka i zakržljalih ostataka šume — Narodni šumar, Sarajevo 1947. Glav a č V.: Prilog definiciji niske šume i tumačenje njenog postanka u našoj zemlji — Šumarski list, Zagreb 1962. Horva t A.: Osvrt na melioraciju šikara u submediteranskom području krša — Šumarski list, Zagreb 1965. Jovanovi ć B.: Šibljak — Asocijacija Artemisieto-amygdaletum nanae na Rtnju — Šumarstvo, Beograd 1954. Jevti ć M.: Kako tretirati izdanačke šume u fazi konverzije — Šumarstvo, Beograd 1967. Kolakovi ć R.: Šikare na hercegovačkom kršu — Narodni šumar, Sarajevo 1955. Kora ć M.: Šikare ljeske u dolini Lepena — Šumarstvo, Beograd 1958. Kosovi ć J., Pelce r Z., Zian i P.: Tipologija i osnovni principi melioracije i uređenja šikara — Institut za šum. i lov. istraživanja NRH, Zagreb 1959. Kosovi ć J.: Stanje i značaj niskih šuma i šikara u privredi područja Like — Oba vijesti Instituta, Zagreb 1959. Lonča r I.: Uzroci degradacije sastojina — Šumarski list, Zagreb 1960. Marinkovi ć B.: Nekoliko mišljenja i prijedloga o pitanju amelioracije devasti ranih makija u Dalmaciji — Šumarski list, Zagreb 1950. Nikolovsk i T.: Panjača (izdanačka šuma, niska šuma) — Šumarska Enciklopedija II dio, Zagreb 1963. Pani ć Đ.: Proučavanje stanja i razvoja izdanačke šume »Lipovica« — Prva istraživanja u šumarstvu Kosova i Metohije, Priština 1961. Pani ć D.: Taksacioni i drugi elementi nekih čistih bukovih sastojina izđanaekog porekla na Rudniku — Zbornik Instituta za šumarstvo i drvnu industriju SRS, Beograd 1963. Patak y Lj.: Prilog proučavanju bosanskih šikara — Godišnjak Instituta za naučna šumarska istraživanja, Sarajevo 1953. Pelce r Z.: Prikaz šumske vegetacije područja Like — Obavijesti Instituta, Zagreb 1959. Regen t B.: Gospodarenje u listopadnim primorskim šumama niskog uzgoja i njihovo melioriranje — Šumarski list, Zagreb 1958. Šaf ar J.: Osnovi gospodarenja u odraslim šikarama i niskim šumama — III Šumarski pregled, 1955. Šaf ar J.: Melioracija šikara — Obavijesti Instituta, Zagreb 1955. Šaf ar J.: Što je šikara ili ima li u našoj zemlji mnogo šikara — Šumarski list, Zagreb 1957. Š a f a r J. Die Entwicklungsstadien des Buschwerkes und ihre Umwandlung in Wirtschaftswald Schweiz. Z. f. d. Forstw., Zürich 1957. 283 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Šafa r J.: Problem proizvodnosti panjača u eumeđiteranskoj zoni Hrvatskog primorja — Šumarski list, Zagreb 1962. Šafa r J.: Šikara — Šumarska Enciklopedija II dio, Zagreb 1963. Šafa r J.: Srednja šuma — Šumarska Enciklopedija II dio, Zagreb 1963. Zian i P.: Gospodarenje sa sitnim šumama panjačama na području Like i njihova rekonstrukcija u proizvodnije uzgojne oblike — Obavijesti Instituta, Zagreb 1959. Zian i P.: Krš — gospodarsko podizanje — Šumarska Enciklopedra II dio, Zagreb 1963. Zian i P.: Uslovi rentabiliteta rekonstrukcije degradiranih, malovrijednih i slaboproizvodnih šuma na području SR Hrvatske — Šumarski list, Zagreb 1964. EIN BEITRAG ZUR DEFINIERUNG DER BESTANDESFORMEN VON NIEDERWÄLDERN, NIEDERWÄLDERN MIT KERNWÜCHSEN UND BUSCHWÄLDERN Zusammenfassung In Anschluss an eine frühere Abhandlung (Šum. List, 5/6, 1967) machen die Autoren ihren Vorschlag für die numerische Defin´erung der Bestandesformen von Niederwäldern, Niederwäldern eingesprengt mit Kernhölzern, und Buschwäldern. Die Definition umfasst: Entstehungsart (numerisch wiedergegeben durch Zahlen von 20—30); Bestandesalter (100—200); Mischungsverhältnis (10—20); Verteilung (1—3); Entwicklungsstadium (100—300); Zustand (10—60); Unversehrtheit (1—4); Herkunft (10—50); Stockausschlagskraft (1—3) (Tab. 1). Die einzelnen Elemente der vorgeschlagenen Definition werden kvantitativ erklärt, worunter einige Definitionen auch mit qualitativen Indizes ergänzt sind. Abschliessend werden einige Beispiele solcher numerischen Definierung der Bestände dargestellt: Ein wohlerhaltener Hainbuchenniederwald, worin neben Brennholz auch etwas technisches Holz vorkommt, wird als gleichaltriger, reiner, gleichmässiger und unversehrter Hainbuchenniederwald definiert, von anihropogener Herkunft, im Stadium dünner Stämme, mit vollem Bestandesschluss und starker Stockausschlagskraft, was numerisch durch die Kennziffer 20.111.121.11 wiedergegeben wird. Ein Hainbuchenniederwald, in dem auch ca. 4Ö3/o strauchartige Arten mit einzeln eigesprengtcn Überhältern aus Samen vorkommen, und der durchgelichtet ist und teilweise zum Weidegang benutzt wird, wird numerisch mit 21.221.252.11 definiert. |