DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1968 str. 14 <-- 14 --> PDF |
DK 634.0.284.1— — 03:658.53 OVISNOST UTROŠKA VREMENA ZA SAKUPLJANJE SMOLE CRNOG BORA O USLOVIMA RADA Dr STEVAN BOJANIN, Zagreb I UVOD Smolarenje borovih stabala predstavlja rad koji se dosada još nije dao mehanizirati. Ipak se stalno poduzimaju mjere da se sa što manje rada, tj. utroška vremena kao i što manjeg oštećenja stabala dobije smolarenjem što veća količina smole. U tu svrhu pronalaze se nove metode smolarenja, a postojeće metode se usavršavaju. Kod određenih metoda vodi se računa kako često da se bjeljenice zarezuju i u kojim vremenskim razmacima da se smola sakuplja, kako bi se troškovi smolarenja po jedinici proizvoda (smole) sveli na minimum. Osim istraživanja o samom prinosu smole, potrebno je istražiti i utrošak vremena za pojedine radne operacije kod smolarenja, pri čemu se u novije vrijeme kao pomoćno sredstvo primjenjuju i varijaciono-stat´stičke metode kao i određivanje minimuma troškova, što je primijenjeno i kod ovog istraživanja. II PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA Podaci koji se dobiju kao rezultat mjerenja vremena u izvjesnim granicama variraju i u slučaju ako smatramo da je rad izveden pod istim uslovima. Uzroci zbog kojih ove varijacije nastaju mogu potjecati od osobina predmeta rađa, uvjeta pod kojima se rad izvodi te od samih radnika koji vrše rad. Do izvjesnih varijacija utroška vremena mora doći, pa makar koliko se nastojalo da predmeti rada budu što homogeniji, uslovi rađa što jeđnoličniji, a radna sposobnost radnika u toku rada približno jednaka. S druge strane, promjena utroška vremena može biti povezana s promjenom nekog ili nekih činilaca o kojima utrošak vremena ovisi. Na primjer utrošak vremena za zarezivanje bjeljenica kod smolarenja može ovisiti o visini bjeljenice od tla, kao i o nagibu terena, pa se s promjenom tih činilaca utrošak vremena mijenja. Kako se vidi, promjena utroška vremena može ovisiti o promjeni jednog, dva, pa i više činilaca. U novije vrijeme dobiveni podaci utroška vremena sređuju se (obračunavaju) primjenom varijacione (matematičke) statistike. Häberle (6) navodi da se varijaciona statistika počela u Njemačkoj primjenjivati kao pomoćno sredstvo kod nauke o radu tek od 1960. godine, dok se kod šumarske nauke o radu u Švicarskoj (Auer, Soom, Steinlin i dr.), zatim u Skandinaviji (Kilander) počela primjenjivati već od 1950. godine. U ovoj radnji je postavljen cilj da se istraži pitanje utroška vremena jedne od radnih operacija kod smolarenja crnog bora — sakupljanja smole. 264 |