DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 90 <-- 90 --> PDF |
pisao rad »Šumske vrste drveća — njihova sistematika, geografija i fitosociologija «, a 1930. g. objavio je, zajedno sa svojim suradnicima, djelo »Dendrologija s osnovima šumarske geobotanike«. Djelo je doživjelo 2 izdanja, a i sada je još uvijek od velikog značenja. U njemu je prikazana važnost ekoloških faktora u rasprostranjenosti šumskog drveća, kao i sastav šuma i njihovo fitocenološko značenje po pojedinim zonama. S u k a č e v je dao nazive mnogom drvenastom bilju, a isto tako više drveća dobilo je nazive po S u- k a č e v u. To se u prvom redu odnosi na Larix sukaczevii. Su kace v je dopunio Morozovljev o gledanje na prirodnu izmjenu vrsta drveća u šumi. Pomogla su mu kod toga n egova istraživanja metodom analize polena i spora. Dokazao je izmjene glavnih vrsta drveća koje su tvorile šumu za kvartara i dalje. Iscrpno je proučio dinamiku izmjene drveća u procesu stvaranja močvara, a također i dinamiku smjene drveća nakon šumskih požara, kao i nakon sječa. Na osnovu tih proučavanja dao je i osnove za melioriranje degradiranih takvih šuma. S imenom S u k ač e v a vezana je suvremena nauka o tipovima šuma. On je dao iscrpnu definiciju tipa šume kao prirodno- historijskog pojma i razradio konkretne instrukcije o izučavan´u tipova šuma u šumsko-uzgojnoj praksi. God. 1925. napisao je značajnu studiju »O šumskom tipu«, gdje je tip šume prikazan kao jednostavan i uspješan odraz staništa i šumsko- gospodarskih mjera. Tipovi šuma utvrđeni su pedološkim, ekološkim, prirasno- prihodnim i šumsko-uzgojnim proučavanjem, što je objavljeno u Sukačevljevo j studiji »Uvod u istraživanja šumskih tipova«, koja je doživjela 3 izdanja. Problemom tipova šuma bavio se S u k a č e v intenzivno i dalje sve do konca svoga života. God. 1954. održao je na IV Svjetskom šumarskom kongresu u Dehra Dunu u Indiji predavanje o važnosti tipova šuma, a tumačenje o važnosti tipologije i njenom značenju za šumarsku praksu iznio je na Šumarskom kongresu u Oxfordu 1956. Pridavao ie posebnu pažnju tipologiji s obzirom na njeno značenje u šumskoj proizvodnji. Sukačev ljev a tipologija šuma proširena je po velikom dijelu SSSR-a. Ona se primjenjuje u šumarskoj praksi na prostranim kompleksima Sibira, u Uralu, na Kavkazu, Karpatima i dr. Svestrano proučavanje odnosa između biljke i uslova okoline razradio je S u k ač e v u svojoj biogeocenologiji. Šuma kao blogeocenoza prema Sukačev u vrlo je složena cjelina. Sastoji se od fitocenoza i zoocenoza, te mikroorganizama u zraku i tlu. Prema Sukačevu šumarska biogeocenology daje čvrste naučne osnove za povišenje produktivnosti u šumarstvu. God. 1964. objavio je S u k a č e v posljednju svoju studiju iz ove oblasti pod naslovom »Osnove šumarske biogeocanologije «. I društveni rad Sukačeva bio je vrlo opsežan. God. 1915. on je jedan od osnivača Sovjetskog botaničkog društva, u kojem je 1945.—1956. g. bio predsjednik, a od 1962. g. počasni predsjednik. God. 1955. došao je na čelo Moskovskog društva za proučavan.,e prirode. Bio je aktivni član Geografskog društva SSSR-a, kao i Svesaveznog društva pedologa, gdje ie također bio počasni član. Poslije rata bio je odgovorni urednik časopisa »Botaničeski žurnal«. Bio je član niza stranih akademija i naučnih društava. S u k a č e v je ostavio za sobom bogato literarno nasljedstvo, tj. preko 500 naučnih radova, od kojih su neki izdavani i po više puta. Intenzivan rad i težnia za upoznavanjem prirode šume razvila se kod veliko? kruga Sukačevljevih suradnika u snažan entuzijazam za naučna istraživanja i rješavanje krupnih bioloških zadataka. U toku dugogodišnjeg rada izgradila se u njegovim ustanovama i oko njega poznata Sukačevljeva škola, iz koje se razvila čitava plejada prvorazrednih šumarskih stručnjaka. Rad Sukačeva Sovjetska je vlada visoko cijenila. On je bio nagrađen ordenom Lenjina, ordenom rada i ordenom časti, kao i sa više medalja. Povodom 85-godišnjice života Prezidij Vrhovnog sovjeta SSSR-a podijelio je Sukačev u naziv »heroj socijalističkog rada«. I jugoslavenski šumari koji su poznavali profesora Sukačeva, ili su imali čast da surađuju pod njegovim okriljem, sačuvat će prema njemu — kao naučenjaku i čovjeku koji svo´im životnim djelom zaslužuje divljenje i zahvalu — trajnu uspomenu i duboko poštovanje. Prof. dr M. Anić ISPRAVAK Molimo da se na str. 189. Šum. lista 5/6 iz 1967. g. iza četvrtog pasusa doda ispuštena rečenica: Sastojine su u stadiju debelih stabala, kada je zbir temeljnica stabala od debljinskog stepena 55 cm do promjera sječive zrelosti najviše zastupljen u sumi temeljnica svih stabala. |