DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 89 <-- 89 --> PDF |
cyfekcolog Prof. V. N. SUKACEV U februaru 1967. g. umro je u Moskvi u dubokoj starosti, u dobi od 87 godina, akademik profesor Vladimir Nikolajevič S u- k a č e v, poznati šumarski naučenjak, dugogodišnji profesor šumarstva u Lenjingradu i Moskvi, istaknuti poznavalac biologije šuma, fitogeograf, dendrolog i fitocenolog- tipolog svjetskog glasa. Sukačev je rođen 6. VII 1880. g. Studirao je šumarstvo od 1898—1902. g. na Šumarskom insittutu u Petrogradu. Nakon završenih studija bio je asistent na Katedri za botaniku. Od 1906. pa dalje djelovao je dugi niz godina kao profesor na Šumarskom institutu, sadašnjoj Kirovljevoj Šumarsko-tehničko.i akademiji u Lenjingradu. Poslije Velike oktobarske revolucije osnovao je Katedru za botaniku na Univerzitetu i katedru za dendrologiju na Šumarskom institutu u Lenjingradu. Za Velikog oslobodilačko^ rata radio je u Uralskom šumarsko-tehničkom institutu. Poslije rata bio je predstojnik Katedre za biljnu geografiju na Univerzitetu i Katedre za dendrologiju na Šumarsko-tehničkom institutu u Moskvi. Sukače v je osnivač Instituta za šumu Akademije nauka i Laboratorija za šumarsko-biološka istraživanja Akademije nauka SSSR-a u Moskvi. Obje ustanove vodio je sve do svoje visoke starosti. Već kao student Sukačev se posvetio floristici, ali s obzirom na primjenu u šumarstvu. Prvi njegovi naučni radovi potič u iz tog područja, a objavljeni su već za njegovih studentskih dana. U toku svojeg gotovo 70-godišnjeg nlodnog naučnog rada S u k a č ev se bavio problemima iz raznih oblasti biologije šuma i drugih biljnih formacija. Dugo vremena radio je na problemima iz područja floristike. Naročitu pažnju obratio je sistematici i filogeniji vrsta drveća. Veliki dio svoga rada posvetio je biljnogeografskim proučavanjima. Izučavao je ekologiju, a napose mikroklimatologi. u u odnosu prema šumi i drugim biljnim grupacijama. Posebno se bavio općom i eksperimentalnom fitocenologijom. Veliki dio svoga istraživačkog rada posvetio je biogeocenologiji cretova i šuma. Istraživao je ritske šume i lugove, šume tajge, šume Kavkaza, Urala i Karpata, tundre i dr. Bavio se proučavanjima paleobotaničkih problema cretova i šuma. Proučavao je kvartarnu geologiju s obzirom na šumsko drveće. Zanimao se za selekciju i oplemenjivanje vrba. Svakoj od spomenutih oblasti posvetio je desetke godina svoga života. Svoje studije popratio je nizom originalnih naučnih radova. U toku svojih rani|ih radova Suka če v je velik interes posvetio fitocenološkom istraživanju cretova. Njegova studija »Cretovi — njihov sastav, razvoj i svojstva « iz 1926. g. bila *e nriznata i u dalekom svijetu. U studiji je obrađena tvorba cretova, njihove karakteristike i rasprostranjenost. Studija je ostala aktuelna sve do današnjih vremena. Proučavanje cretova dovelo je S u k ač e v a do izučavanja flornih elemenata kvartarne periode, pri čemu je produbio primjenu analize peluda i spora. Suka čev je priznat kao jedan od Drvih istraživača na području polen-analize u SSS- R-u. Njegova su istraživanja pomogla da se razjasnio historijski razvitak šumske vegetacije od ledenog doba pa dalie. U Šumarskom institutu u Petroffradu za vrijeme Sukačevljeva studija djelovao je poznati šumar-biolog F. G. Morozov . Njegovu nauku o šumi prihvatio ie S u- k a č e v velikim zanosom. Ona mu je dala povoda da se intenzivno pozabavio idejama o sastavu i životu raznih šumskih biljnih formacija. Već od početka svojih istraživanja obratio je glavnu pažnju razvoju šume, njenom odnosu prema sredini, kao i raznim životnim procesima u njoj. God. 1907. napisao je rad /Šuma kao životna zajednica«, a 1915. studiju »Uvod u nauku o bitnim zajednicama«, koja je doživljela 4 izdanja. Sukače v je posvetio osobitu pažnju i teoretskim osnovama uzgajanja šuma. U tu oblast unio je više novina. Bitno je dopunio Morozovljevo gledanje na nauku o šumi koristeći se svojim rezultatima o svoj Lama raznih vrsta drveća i njihovim ekološkim osobinama, o prirodnoj izmjeni vrsta drveća, kao i o tipovima šuma. God. 1950. narjisao je zanimljivu raspravu o poljozaštitnim šumskim nasadima. Od posebnog su interesa njegovi pogledi izneseni u studiii »Problemi iz nauke o šumi« objavljenoj 1957. g. Od velikog su značenja Sukačevljev i radovi na razradi teoretskih osnova dendrologije. Sukače v se duže vremena bavio proučavanjem sistematike i ekologije ariša, smrča, borova, breza, vrba i dr. To mu je omogućilo da je 1928. g. na 251 |