DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 89     <-- 89 -->        PDF

cyfekcolog


Prof. V. N. SUKACEV


U februaru 1967. g. umro je u Moskvi u
dubokoj starosti, u dobi od 87 godina, akademik
profesor Vladimir Nikolajevič S u-
k a č e v, poznati šumarski naučenjak, dugogodišnji
profesor šumarstva u Lenjingradu
i Moskvi, istaknuti poznavalac biologije
šuma, fitogeograf, dendrolog i fitocenolog-
tipolog svjetskog glasa.


Sukačev je rođen 6. VII 1880. g. Studirao
je šumarstvo od 1898—1902. g. na
Šumarskom insittutu u Petrogradu. Nakon
završenih studija bio je asistent na Katedri
za botaniku. Od 1906. pa dalje djelovao
je dugi niz godina kao profesor na
Šumarskom institutu, sadašnjoj Kirovljevoj
Šumarsko-tehničko.i akademiji u Lenjingradu.
Poslije Velike oktobarske revolucije
osnovao je Katedru za botaniku na
Univerzitetu i katedru za dendrologiju na
Šumarskom institutu u Lenjingradu. Za
Velikog oslobodilačko^ rata radio je u
Uralskom šumarsko-tehničkom institutu.
Poslije rata bio je predstojnik Katedre za
biljnu geografiju na Univerzitetu i Katedre
za dendrologiju na Šumarsko-tehničkom
institutu u Moskvi. Sukače v
je osnivač Instituta za šumu Akademije
nauka i Laboratorija za šumarsko-biološka
istraživanja Akademije nauka SSSR-a
u Moskvi. Obje ustanove vodio je sve do
svoje visoke starosti.


Već kao student Sukačev se posvetio
floristici, ali s obzirom na primjenu u
šumarstvu. Prvi njegovi naučni radovi potič
u iz tog područja, a objavljeni su već
za njegovih studentskih dana. U toku svojeg
gotovo 70-godišnjeg nlodnog naučnog
rada S u k a č ev se bavio problemima iz
raznih oblasti biologije šuma i drugih
biljnih formacija. Dugo vremena radio je
na problemima iz područja floristike. Naročitu
pažnju obratio je sistematici i filogeniji
vrsta drveća. Veliki dio svoga rada
posvetio je biljnogeografskim proučavanjima.
Izučavao je ekologiju, a napose mikroklimatologi.
u u odnosu prema šumi i
drugim biljnim grupacijama. Posebno se
bavio općom i eksperimentalnom fitocenologijom.
Veliki dio svoga istraživačkog rada
posvetio je biogeocenologiji cretova i
šuma. Istraživao je ritske šume i lugove,
šume tajge, šume Kavkaza, Urala i Karpata,
tundre i dr. Bavio se proučavanjima
paleobotaničkih problema cretova i šuma.


Proučavao je kvartarnu geologiju s obzirom
na šumsko drveće. Zanimao se za selekciju
i oplemenjivanje vrba. Svakoj od
spomenutih oblasti posvetio je desetke godina
svoga života. Svoje studije popratio
je nizom originalnih naučnih radova.


U toku svojih rani|ih radova Suka če
v je velik interes posvetio fitocenološkom
istraživanju cretova. Njegova studija
»Cretovi — njihov sastav, razvoj i svojstva
« iz 1926. g. bila *e nriznata i u dalekom
svijetu. U studiji je obrađena tvorba
cretova, njihove karakteristike i rasprostranjenost.
Studija je ostala aktuelna sve
do današnjih vremena.


Proučavanje cretova dovelo je S u k ač
e v a do izučavanja flornih elemenata
kvartarne periode, pri čemu je produbio
primjenu analize peluda i spora. Suka čev
je priznat kao jedan od Drvih istraživača
na području polen-analize u SSS-
R-u. Njegova su istraživanja pomogla da
se razjasnio historijski razvitak šumske
vegetacije od ledenog doba pa dalie.


U Šumarskom institutu u Petroffradu za
vrijeme Sukačevljeva studija djelovao je
poznati šumar-biolog F. G. Morozov .
Njegovu nauku o šumi prihvatio ie S u-
k a č e v velikim zanosom. Ona mu je dala
povoda da se intenzivno pozabavio idejama
o sastavu i životu raznih šumskih
biljnih formacija. Već od početka svojih
istraživanja obratio je glavnu pažnju razvoju
šume, njenom odnosu prema sredini,
kao i raznim životnim procesima u njoj.
God. 1907. napisao je rad /Šuma kao životna
zajednica«, a 1915. studiju »Uvod u
nauku o bitnim zajednicama«, koja je doživljela
4 izdanja.


Sukače v je posvetio osobitu pažnju
i teoretskim osnovama uzgajanja šuma. U
tu oblast unio je više novina. Bitno je dopunio
Morozovljevo gledanje na nauku
o šumi koristeći se svojim rezultatima
o svoj Lama raznih vrsta drveća i njihovim
ekološkim osobinama, o prirodnoj
izmjeni vrsta drveća, kao i o tipovima šuma.
God. 1950. narjisao je zanimljivu raspravu
o poljozaštitnim šumskim nasadima.
Od posebnog su interesa njegovi pogledi
izneseni u studiii »Problemi iz nauke


o šumi« objavljenoj 1957. g.
Od velikog su značenja Sukačevljev
i radovi na razradi teoretskih osnova
dendrologije. Sukače v se duže vremena
bavio proučavanjem sistematike i ekologije
ariša, smrča, borova, breza, vrba i
dr. To mu je omogućilo da je 1928. g. na


251