DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 87     <-- 87 -->        PDF

skih i evrazijskih vrsta, pretežno onih s
južnijim arealima, a sleduju gruoe pontsko-
balkanskih i submediteranskih. Još je
malobrojnija grupa srednjoevropskih vrsta,
a najmanje je zastupljena erur>=> «tepskih
i šumostepskih vrsta s istočnim arealima.


ci´lcanl Stcučui ća&opi6i


LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva


11 — 1967. P. V. Vasil´ev, I. V. Vor
o n i n, A. A. Cymek: Ekonomski preobražaj
u šumarstvu Sovj. Saveza. — N.


N. Hramcov: Zaštita šuma od štetnika
i bolesti. — M. P. Elpat´evski — N.
A. Nagovicyn: Melioracija u šumarstvu
SSR. — S. A. Rostovcev: Šumsko
sjemenarstvo u SSSR. — L. F. P r a v-
din : Genetika i selekcija u uzgajanju šuma.
— A. A. Molčanov: Osnovni problemi
izučavanja prirode šume.
12 — 1967. A. V. Al´benski: Agrošumomelioracija
kao nauka u SSSR. — V.


P. Timofeev: Introdukcija ariša u šume
Rusije. — V. G. Nesterov: Matematičke
metode i tehnika elektronskog izračunavanja
u šumarstvu. — A. I. V oroncov
: Matematika u zaštiti šuma od
štetnika i bolesti. — F. N. H a r i t o n ovič
: Utjecaj intenzivnog prorjeđivanja
na prirast borovih stabala razne starosti.
— J. A. Nečaev: Kavkaska jela, drvo
brzog rasta. — V. P. Cepljaev, N. N.
Gusev : Šumski fond SSSR.
1 — 1968. S. M. Marukjan: Metode
opredjeljivanja ekonomičnosti proreda. —


P. P. Izjumski: O metodi uzgojnih
proreda. — N. P. A n u č i n: Integralni račun
u svrhu određivanja količine drvne
mase u glavnoj sječi. — V. V. M i r o n o v,
V. I. Frusalimski, G. I. A n c i f erov:
Kulture četinjača na sječinama pri
mehaniziranoj pripremi tla. — A. F. L isenkov
: Određivanje gustoće kultura
hrasta. — D. P. Toropogricki: Utjecaj
dubokog oran:a na rast borovih kultura
na pijesku.
2 — 1968. Dvlis N. V.: Nauka o biogeocenozi
i njezino praktično značenje. —


A. I. Sever ova: Plodnost kalema četinjača.
— I. I. P o 1 u b o j a r i n o v, P. I.
Moroz : Uzgajanje crne topole na pijescima
primjenom fosforobakterina. — A.
A. Jablokov : Uzgajanje obalne sekvo-
Ova knjiga dvojice autora, poznatih po
radovima iz oblasti dendrologi´e i istraživanja
vegetacije, Drilazi p-oblemu šumostepe
i njene geneze na originalan način i
zato zaslužuje puno pažnje.


P. Em
je sjemenom. — V. S. Kurilo: Perspektiva
rušenja stabala s korijenom.


REVISTA PADURILOR — Bukarest


8 — 1967. G Bedesku, V. S a b e u,


F. Niču: Pregrađivanje bujica, melioracija
slivova i n:ihov utjecaj na vodni režim
Rumunjske. — P. Abađiu, S. A.
M u n t j a n u, R. Gašnar: Istraživanja
u vezi sa atmosferskim padavinama i površinskog
otjecanja 1e vode u slivu bujice.
— K. Trač : Kartiranje lokacije erodiranih
površina u Rumunjskoj u svrhu
nühovog pošumljenja. — A. An o stol :
Prilog hidrologiji bujica. — D. Težu , G.
Roščjanu : Aspekti melioracijskih radova
na degradiranim površinama i radova
na pregrađivanju buuca. — Trač ,
Mušat, Diakon u. Untaru: Sadnja
borovih biljaka uzsojenih u etilenskim
vrećicama na degradiranim Đovršinama.
9 — 1967. K. Lazaresku: Istraživanja
o mogućnosti uzffo-a hibrida iasena u
sjemenskim plantaciiama. — V. S t e n e-
sku : Tipovi šuma na krainjoj visinskoj
granici. — V. Đurđu : Ootimalna starost
u kojoj treba sjeći sastojine kanadske topole.
— G. D i s e s k u, I. Cejanu: Opažanja
o paraziliran´u Anastasus disparis
Ruschka na Lymantria dispar Brut. — N.
Legun : Utjecaj tehničkog napretka na
organizaciju proizvodnje.


10 — 1967. A. Ungur: Šuma i turizam.
— S. Purčelian, V. Hampu:
Aspekti s obzirom na estetiku šume. — D.
Morošanu, Redulesku, Stenesku:
Mreža šumskih putova i razvoj turizma.
— I. Kazaku. Kotta: Šuma i
lov su atrakcija za turiste.


11 — 1967. J. C. Westroby: Perspektive
šumarstva i drvarske industrne u svijetu.
— K. K. Dorđesku: Naučna djelatnost
prof. Borza zaslužnog učenjaka i
oslonca za razvoj rumuniske dendrologije.


249