DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 87 <-- 87 --> PDF |
skih i evrazijskih vrsta, pretežno onih s južnijim arealima, a sleduju gruoe pontsko- balkanskih i submediteranskih. Još je malobrojnija grupa srednjoevropskih vrsta, a najmanje je zastupljena erur>=> «tepskih i šumostepskih vrsta s istočnim arealima. ci´lcanl Stcučui ća&opi6i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 11 — 1967. P. V. Vasil´ev, I. V. Vor o n i n, A. A. Cymek: Ekonomski preobražaj u šumarstvu Sovj. Saveza. — N. N. Hramcov: Zaštita šuma od štetnika i bolesti. — M. P. Elpat´evski — N. A. Nagovicyn: Melioracija u šumarstvu SSR. — S. A. Rostovcev: Šumsko sjemenarstvo u SSSR. — L. F. P r a v- din : Genetika i selekcija u uzgajanju šuma. — A. A. Molčanov: Osnovni problemi izučavanja prirode šume. 12 — 1967. A. V. Al´benski: Agrošumomelioracija kao nauka u SSSR. — V. P. Timofeev: Introdukcija ariša u šume Rusije. — V. G. Nesterov: Matematičke metode i tehnika elektronskog izračunavanja u šumarstvu. — A. I. V oroncov : Matematika u zaštiti šuma od štetnika i bolesti. — F. N. H a r i t o n ovič : Utjecaj intenzivnog prorjeđivanja na prirast borovih stabala razne starosti. — J. A. Nečaev: Kavkaska jela, drvo brzog rasta. — V. P. Cepljaev, N. N. Gusev : Šumski fond SSSR. 1 — 1968. S. M. Marukjan: Metode opredjeljivanja ekonomičnosti proreda. — P. P. Izjumski: O metodi uzgojnih proreda. — N. P. A n u č i n: Integralni račun u svrhu određivanja količine drvne mase u glavnoj sječi. — V. V. M i r o n o v, V. I. Frusalimski, G. I. A n c i f erov: Kulture četinjača na sječinama pri mehaniziranoj pripremi tla. — A. F. L isenkov : Određivanje gustoće kultura hrasta. — D. P. Toropogricki: Utjecaj dubokog oran:a na rast borovih kultura na pijesku. 2 — 1968. Dvlis N. V.: Nauka o biogeocenozi i njezino praktično značenje. — A. I. Sever ova: Plodnost kalema četinjača. — I. I. P o 1 u b o j a r i n o v, P. I. Moroz : Uzgajanje crne topole na pijescima primjenom fosforobakterina. — A. A. Jablokov : Uzgajanje obalne sekvo- Ova knjiga dvojice autora, poznatih po radovima iz oblasti dendrologi´e i istraživanja vegetacije, Drilazi p-oblemu šumostepe i njene geneze na originalan način i zato zaslužuje puno pažnje. P. Em je sjemenom. — V. S. Kurilo: Perspektiva rušenja stabala s korijenom. REVISTA PADURILOR — Bukarest 8 — 1967. G Bedesku, V. S a b e u, F. Niču: Pregrađivanje bujica, melioracija slivova i n:ihov utjecaj na vodni režim Rumunjske. — P. Abađiu, S. A. M u n t j a n u, R. Gašnar: Istraživanja u vezi sa atmosferskim padavinama i površinskog otjecanja 1e vode u slivu bujice. — K. Trač : Kartiranje lokacije erodiranih površina u Rumunjskoj u svrhu nühovog pošumljenja. — A. An o stol : Prilog hidrologiji bujica. — D. Težu , G. Roščjanu : Aspekti melioracijskih radova na degradiranim površinama i radova na pregrađivanju buuca. — Trač , Mušat, Diakon u. Untaru: Sadnja borovih biljaka uzsojenih u etilenskim vrećicama na degradiranim Đovršinama. 9 — 1967. K. Lazaresku: Istraživanja o mogućnosti uzffo-a hibrida iasena u sjemenskim plantaciiama. — V. S t e n e- sku : Tipovi šuma na krainjoj visinskoj granici. — V. Đurđu : Ootimalna starost u kojoj treba sjeći sastojine kanadske topole. — G. D i s e s k u, I. Cejanu: Opažanja o paraziliran´u Anastasus disparis Ruschka na Lymantria dispar Brut. — N. Legun : Utjecaj tehničkog napretka na organizaciju proizvodnje. 10 — 1967. A. Ungur: Šuma i turizam. — S. Purčelian, V. Hampu: Aspekti s obzirom na estetiku šume. — D. Morošanu, Redulesku, Stenesku: Mreža šumskih putova i razvoj turizma. — I. Kazaku. Kotta: Šuma i lov su atrakcija za turiste. 11 — 1967. J. C. Westroby: Perspektive šumarstva i drvarske industrne u svijetu. — K. K. Dorđesku: Naučna djelatnost prof. Borza zaslužnog učenjaka i oslonca za razvoj rumuniske dendrologije. 249 |