DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 86     <-- 86 -->        PDF

ma najveći dio i predstavlja najpustije
površine.


Iako čovjek svojom djelatnošću pojačava
snage koje omogućuju pojavu erozije,
autor uočava da čovjek kod nas nije pasivno
posmatrao tu pojavu, nego je poduzimao
izvjesne mjere za očuvanje tla još
od najranijih historijskih razdoblja. Ove
mjere nisu nikada imale potreban opseg,
naročito u vrijeme teških političkih i gospodarskih
prilika.


Od svojstava tala, koja su odlučna za
pojavu i opseg erozije, razmatrana su napose
ona, koja određuju njihov kapacitet
za infiltraciju, zatim mehanička otpornost
prema odnošenju kao i ona koja utječu na
razvoj zaštitnog biljnog pokrova.


Autor se je kritički osvrnuo na metodu
mjerenja mreže erozijskih jaruga na osnovu
topografskih karata, jer ona pruža pouzdan
uvid u sadašnje odnošenje tla, naročito
u starim krajolicima, koji su najviše
zastupljeni u Hrvatskoj. Naime, kod takovih
mjerenja u nekim zemljama bivaju
obuhvaćene i jaruge nastale u pleistocenu,
ili ča´k i ranije, i ne stoje ni u kakvoj vezi
sa recentnom erozijom. Strane starih jaruga
su obrasle vegetacijom i na njima se
nalaze normalna i ne erodirana tla.


U Kršu pojava stanca kamena na površini
od nekoliko centimetara do nekoliko
metara postojala je i prije recentne
erozije, pa prema tome njegova zastupljenost
ne može biti osnova za prosuđivanje
opsega odnošenja tla.


Zbog toga autor predlaže na područjima
gdje nastaju erozijske jaruge i jaružice, a
gdje se sitne jaružice obradom svake godine
poravnavaju, da se prema H. Kuronu,
uspoređuju otvoreni profili tla od vrha
prema dnu obronka.


Na kraškim pašnjacima, gdje se erozijske
jaružice ne izravnavaju posvuda obradom,
i gdje i pored površinske erozije, ne
nastaje uvijek niz međusobno genetski povezanih
profila po jednom obronku, nego
se na istoj visini obronka često nalaze u
neposrednoj blizini različito erodirani profili,
autor predlaže da se o djelovanju erozije
prosuđuje na osnovu usporedbe erodiranih
i ne erodiranih profila, kao i na
osnovu studija malih oblika površina.


Ova monografija o rasprostranjenosti i
djelovanju erozije u Hrvatskoj, sa 708 literaturnih
podataka, predstavlja jedno od
fundamentalnih radova za naučno sagledavanje,
kao i za daljnje proučavanje ove
vanredno važne prirodne pojave u našim
prilikama.


Dr Pavao Kovačević


S. Paško vski, N. Donica: DRVNA
VEGETACIJA RUMUNJSKE SUMOSTEPE
(S. Pascovschi, N. Donita: Vegetatia
lemnnoasa din silvostepa romanici). Izd.
Acad. Rep. Soc. Romania 1967. Str. 294,
slike, dijagrami, šeme 35, tablice 11, bibliogr.
naslovi 188.


Problematiku šumostepe autori iznose u
tri dela:


I. Opšta razmatranja o problemu
šumostepe. Terminologija,
Sumostepa drugih zemalja. Dinamika šumostepe
u shvaćanjima drugih autora.
Shvaćanje šumostepe u "rošlosti.
II. Rumunjska sumostepa u
sveti u novih istraživanja. Primenjene
radne metode. Fitogeografski karakter
i ra^oniranje rumunske šumostepe.
Fitocenološka gledanja na šumu i šumostepu.
III. Evolucija ciskaroatske
šumostepe tokom postslacij
a 1 a. Opšti pogledi na evoluciju biljnog
ookrova šumostepe i uzroci ove evolucüe.
Evolucija biljnog pokrova šumostepe i
nMma susednih krajeva kroz pet etapa
njihovog razvitka do današnjice. Rasprostranjenost
drvnih vrsta u ciskarpatskoj
šumostepi Rumunije.
Kako se vidi iz slavnih naslova ovdje
pokazane podele materice autori razrađuju
problematiku komoleksno i pokazuju
nam današnje stanje šumostepe Rumunije
kao rezultat njenog postglacijalnog razvoia.
Postavili su sebi zadatak da nam
pokažu kako je mogao da teče razvoj kroz
dinamične procese pune promenama, gde
su mogle da igraiu posebnu uloeu i obližnji
refugüi drvnih vrsta. Naglašava se
posebno i to da ie tekao ovai razvoi u
Drostoru sa specifičnim geografskim obeiežjem.
U pet etapa poslelednikove evolucüe
biljnog pokrivača m-ethodilo ie današnjoj
šumostepi, od slučaja do slučaja: borova
šuma, smesena šuma sredn´e-istočno""
ropskog obeležja, stepski šibliak i stena.
Ponovno nadiranje listopadne šume vodilo
?i formiranju sadašnje šumostene. Ove
razvojne etape koie su se zbivale tokom
poznatih postglacijalnih koleban;a klime,
autori pokušavaju da sinhronizuiu sa nekim
već poznatim razvoinim neriodima
vegetacije, pre svega obližnjih područja.


Osobito je interesantna u ovom radu i
dendrofloristička analiza rumunske šumostepe.
Sa više od 600 lokaliteta zabeleženo
je bilo 141 vrsta + 85 taksona niže
vrednosti. Rod Quercus ie pretstavljen sa
17 vrsta, 4 varijeteta i 30 formi, od kojih
8 vrsta sa 3 varijeteta su hibridnog porekla.
Fitogeografski spektar šumostepske
dendroflore pokazuje veliko učešće evrop




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 87     <-- 87 -->        PDF

skih i evrazijskih vrsta, pretežno onih s
južnijim arealima, a sleduju gruoe pontsko-
balkanskih i submediteranskih. Još je
malobrojnija grupa srednjoevropskih vrsta,
a najmanje je zastupljena erur>=> «tepskih
i šumostepskih vrsta s istočnim arealima.


ci´lcanl Stcučui ća&opi6i


LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva


11 — 1967. P. V. Vasil´ev, I. V. Vor
o n i n, A. A. Cymek: Ekonomski preobražaj
u šumarstvu Sovj. Saveza. — N.


N. Hramcov: Zaštita šuma od štetnika
i bolesti. — M. P. Elpat´evski — N.
A. Nagovicyn: Melioracija u šumarstvu
SSR. — S. A. Rostovcev: Šumsko
sjemenarstvo u SSSR. — L. F. P r a v-
din : Genetika i selekcija u uzgajanju šuma.
— A. A. Molčanov: Osnovni problemi
izučavanja prirode šume.
12 — 1967. A. V. Al´benski: Agrošumomelioracija
kao nauka u SSSR. — V.


P. Timofeev: Introdukcija ariša u šume
Rusije. — V. G. Nesterov: Matematičke
metode i tehnika elektronskog izračunavanja
u šumarstvu. — A. I. V oroncov
: Matematika u zaštiti šuma od
štetnika i bolesti. — F. N. H a r i t o n ovič
: Utjecaj intenzivnog prorjeđivanja
na prirast borovih stabala razne starosti.
— J. A. Nečaev: Kavkaska jela, drvo
brzog rasta. — V. P. Cepljaev, N. N.
Gusev : Šumski fond SSSR.
1 — 1968. S. M. Marukjan: Metode
opredjeljivanja ekonomičnosti proreda. —


P. P. Izjumski: O metodi uzgojnih
proreda. — N. P. A n u č i n: Integralni račun
u svrhu određivanja količine drvne
mase u glavnoj sječi. — V. V. M i r o n o v,
V. I. Frusalimski, G. I. A n c i f erov:
Kulture četinjača na sječinama pri
mehaniziranoj pripremi tla. — A. F. L isenkov
: Određivanje gustoće kultura
hrasta. — D. P. Toropogricki: Utjecaj
dubokog oran:a na rast borovih kultura
na pijesku.
2 — 1968. Dvlis N. V.: Nauka o biogeocenozi
i njezino praktično značenje. —


A. I. Sever ova: Plodnost kalema četinjača.
— I. I. P o 1 u b o j a r i n o v, P. I.
Moroz : Uzgajanje crne topole na pijescima
primjenom fosforobakterina. — A.
A. Jablokov : Uzgajanje obalne sekvo-
Ova knjiga dvojice autora, poznatih po
radovima iz oblasti dendrologi´e i istraživanja
vegetacije, Drilazi p-oblemu šumostepe
i njene geneze na originalan način i
zato zaslužuje puno pažnje.


P. Em
je sjemenom. — V. S. Kurilo: Perspektiva
rušenja stabala s korijenom.


REVISTA PADURILOR — Bukarest


8 — 1967. G Bedesku, V. S a b e u,


F. Niču: Pregrađivanje bujica, melioracija
slivova i n:ihov utjecaj na vodni režim
Rumunjske. — P. Abađiu, S. A.
M u n t j a n u, R. Gašnar: Istraživanja
u vezi sa atmosferskim padavinama i površinskog
otjecanja 1e vode u slivu bujice.
— K. Trač : Kartiranje lokacije erodiranih
površina u Rumunjskoj u svrhu
nühovog pošumljenja. — A. An o stol :
Prilog hidrologiji bujica. — D. Težu , G.
Roščjanu : Aspekti melioracijskih radova
na degradiranim površinama i radova
na pregrađivanju buuca. — Trač ,
Mušat, Diakon u. Untaru: Sadnja
borovih biljaka uzsojenih u etilenskim
vrećicama na degradiranim Đovršinama.
9 — 1967. K. Lazaresku: Istraživanja
o mogućnosti uzffo-a hibrida iasena u
sjemenskim plantaciiama. — V. S t e n e-
sku : Tipovi šuma na krainjoj visinskoj
granici. — V. Đurđu : Ootimalna starost
u kojoj treba sjeći sastojine kanadske topole.
— G. D i s e s k u, I. Cejanu: Opažanja
o paraziliran´u Anastasus disparis
Ruschka na Lymantria dispar Brut. — N.
Legun : Utjecaj tehničkog napretka na
organizaciju proizvodnje.


10 — 1967. A. Ungur: Šuma i turizam.
— S. Purčelian, V. Hampu:
Aspekti s obzirom na estetiku šume. — D.
Morošanu, Redulesku, Stenesku:
Mreža šumskih putova i razvoj turizma.
— I. Kazaku. Kotta: Šuma i
lov su atrakcija za turiste.


11 — 1967. J. C. Westroby: Perspektive
šumarstva i drvarske industrne u svijetu.
— K. K. Dorđesku: Naučna djelatnost
prof. Borza zaslužnog učenjaka i
oslonca za razvoj rumuniske dendrologije.


249




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 88     <-- 88 -->        PDF

12 — 1967. J. Par de: gumarska istraživanja
u Francuskoj. — V. Enesku i
dr.: Neki biokemiiski aspekti u vezi sa
cvjetan´em ariša. — D. Pirvesku, Vi-
šan: O povredama štetnika Lymantria
Hispar L. u sastojinama akacije.


LESNiCKY ČASOPIS — Prag


8 — 1987. V. Zasmeta: Lovstvo u
trećoj petoljetki. — J. Škultetv: Štete
koje čini medvjed u poljoprivredi.


9 — 1967. U Štefančik: Njega bukovih
letvenjaka oboljelih na nekrozi kore.
— J. Bor o ta: Uzgajanje eukaliptusa
i njegovo iskorišćavanje.


COMMUNICATION´S INSTITUTI
FORESTALIS CECHOSLOVENIAE


— Prag
Volumen 5 — 1967. J. Jindra: O djelovanju
Naučno - istraživačkog instituta
šumske i lovne privrede u periodi 1964—
19S6. g. — V. Jančarik: Kako se odnore
eljive tla i rizosfere prema poniku šumskih
stablašica. — Z. Kadlus : Analiza
visine i starosti prirodnoe podmlatka omorike
ob.. jele i bukve. — J. Mot ti:
Utjecaj agrotehnike na rast topole. — Z.
Zavadil : Rezultati kalemljenja jele i
visoke jele (A. grandis). — V. Dušek :
Podrez;van4e korijenja pri sadnji biljaka.


— J. Šindelar: Pojava raka na stablu
u populaciji autohtono« sudetskog ariša.
SYLWAN — Varšava


6/7 — 1967. K. Šlaski: Šumarstvo i
drvarstvn u staroj Poljskoj do XVI v. —
,T. B rođak: k. g. za feudalizma do početka
kapitalizma. — J. B r o d a k: k. g. u
nariodi kapitalizma. — T. Molendak:


k.
g. današnje stanje.
8 — 1967. J. Kowalski: Istraživanja
o utrošku radnog vremena pri radu s mehaničkim
pilama. — S. Weber : Primjedbe
o resonantnom drvu.
9 — 1967. J. Ko con: Rentgenografska
analiza orijentacre kristalinskih zona celuloze
u drvu bora.


10 — 1967. E. Wiencko: Pol vijeka
sovjetskog šumarstva i drv. industriie. —


W. Rosa: Matematsko-statistička metoda
inventarizacije šuma i mogućnost nie7ine
prinrene u uređivaniu. — J. Solik :
Metod" za određivanje optimalne hiierarhije
ulagania kapitala u šumoprivredi. —
J. Dominik : Opažan;a o intenzivnosti
šteta, koje su uzrokovali kukci, sisari i
parazitske pluve u Pokusnim šumama
Varšavske poJioprivredne akademije u Rosovu
i to na Pinus contorta var. murrayana,
strobus i silvestris.
11 — 1967. W. Grochowski: Poliačka
koncepcija iskorišćavanja sporednih
šumskih proizvoda u teoriji i praksi. —


E. Kaminski — S. Glowacki: Proizvodnost
rada pri smolarenju raznim metodama.
— F. Kobilinski: Istraživanja
o osnovnim tehničkim svojstvima drva
borovih sastojina.
LESNICKA PEACE — Prag


9 — 1967. Z. Kadlus: Studija o iznrenljivosti
šume i njezinog uzgajanja. —


E. Prusa : Neke spoznaje iz uređivanja
pri prebornom gospodarenju. — V. Z e 1 eny:
Prilog diskusiji o hidrološkoj funkciji
šume. — M. Kučera — A. M. S v oboda
: Šume i vrste drva u Mongoliji. —
J. Ruprich: Uloga uređivanja šuma u
usmjerivanju gospodarenja šumama.
10 — 1967. J. Šindelar ž: Genetička
baza šume i mogućnost niezinog poboljšanja.
— V. Z a koro a 1: Neke "ouke iz
uzgajanja šuma u NiDR. — M. S c h a-
lek: Mehanizacija ili manufaktura? — H.
Cervinkova : Nekoliko najnovijih podataka
o desinfekcri tla u rasadnicima.


11 — 1967. A. Cymen : Šumoprivreda
Sovjetskog Saveza. — M. Bočkarev:
Zaštita šuma od požara u SSSR. — J.
Frič : Neki pogledi na uzgoj mješovitih
šuma. — J. Skou"": Sprave za pripremu
i transport sadnica u loncima. — J.
Mottl — M. Polnar: Rezultati kontrolnih
pokusa sa topolama Aigeiros i Tacamahaca
na stalnim pokusnim plohama.


— V. Chalupa : Prognoza uroda ariševih
češera.
12 — 1967. F. Srdinko: Iskustva s
kalemljenjem omorike ob. — A. Š i k a —


B. Heger : Borovac i njegova upotreba.
— J. Černak : Vlažnost, masa i težina
sirovog drveta. — J. Mentberger: Primjena
karata »Analizator« u šumarstvu.
CENTRALBLATT FÜR DAS GESAMTE
FORSTWESEN — Beč


1 — mart 1967. F. Bentz- A. Hilscher
: Vremenske tablice za privlačenje
drva Unimogom i agregatom. — L.
Günzl : Podaci o razvoju topolovih hibrida
i iskustva s njima. — H. Minelli:
Izvještaj o stranim vrstama drveća, koje
dolaze u Donjoj Austriii.


1 — mart 1968. H. Aulitzky: O uzrocima
katastrofa od nevremena i stepen
njihovih utjecaja. — W. Tranquill ini
— R. Unterholzner: Rast dvogodišnjih
ariša, istoga porijekla, u raznim
nadmorskim visinama.