DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Nadalje se smatra da bi bilo potrebno
ona istraživanja koja se vrše sa sredstvima
šumsko-privrednih organizacija i drvno-
industnijskih poduzeća financirati putem
poslovnih udruženja. Poslovna udruženja
preuzimaju na taj način ulogu koordinatora
i toj ulozi mogu dobro odgovoriti
pošto imaju uvid u problematiku operative
koju je potrebno naučno-istraživački
osvijetliti, a isto tako imaju uviid u strukturu
naučnih kadrova pojedinih naučnih
institucija.


Poslovno udruženje šumsko-privrednih
organizacija već vrši takvu koordinacionu
ulogu i bilo bi nužno da to postane praksa
i u Poslovnom udruženju drvne industrije.


Ima, naime, slučajeva da pojedinci nude
svoje usluge privrednim organizacijama i
sklapaju s njima ugovore za obradu naučnih
tema. Na taj način gubi se piregled o
izvršenju naučno-isfcraživačkih radova, a uz
to takvi radovi nemaju onu garanciju koju
im daju naučno-istraživačke institucije
(naučno-istraživačke institucije imaju svoje
naučne savjete koji ocjenjuju radove).
Takav rad kojega vrši pojedinac gubi osim
toga i težinu koju mu daje smišljeno odabrana
ekipa.


Na kraju je zaključeno da sve naučne
institucije u SR Hrvatskoj ispune anketni
list u kojemu treba dati odgovor s kojom
problematikom se pojedina institucija s uspjehom
bavi i s kakvim naučnim kadrovima
raspolaže.


Nadalje je dogovoreno da se u ožujku o.


g. održi slijedeći sastanak za »zelenim stolom
« na koji bi se osim prisutnih pozvali i
predstavnici poslovnih udruženja kako bi
se raspravilo o podjeli rada naučnih institucija
struke u našoj republici kao i o
eventualnoj mogućnosti njihove integracije.
Tajnik:
Dr Branimir Prpić, v. r.
Predsjednik:
Ing. Vid Fašaić, v. r.


Zapisnik


sjednice UO Saveza ITŠIDJ Hrvatske užeg
sastava održane dne 1. 2. 1968. g.


Prisutni: Ing. V. Fašaić, dr Z. Potočić,
ing. S. Vanjković, ing. D. Kirasić i dr B.
Prpić.


Dnevni red: Priprema za sastanak
o privrednoj politici u
šumarstvu i drvnoj industriji.


Zaključeno je da se privrednoj politici u
šumarstvu započne raspravljati dne 8. 2.
1968. godine i da radnom sastanku prisus


tvuju: Ing. M. Butković, ing. B. Cop, ing.


V. Fašaić, ing. B. Hruška, ing. D. Kirasić,
ing. F. Knebl, ing. A. Mudrovčić, ing. M.
Novaković, dr Z. Potočić, dr B. Prpić, ing.
A. Sabat, ing. S. Tomaševski i ing. Š. Vanjković.
O privrednoj politici u drvnoj industriji
raspravit će se jednoj od narednih sjednica.


Tajnik:
Dr Branimir Prpić, v. r.
Predsjednik:
Ing. Vid Fašaić, v. r.


O diskusiji stavovima kao i o eventualnim
zaključcima koji će biti doneseni na
slijedećim radnim sastancima o naučnoistraživačkom
radu u našoj struci i o privrednoj
politici u šumarstvu i drvnoj industriji
izvjestit ćemo članove u narednim
brojevima Šumarskog lista.


Dr Branimir Prpić


U nevezanim diskusijama za »okruglim
stolom« gdje se na nivou Saveza ITŠID
Hrvatske raspravljalo o osnovnim problemima
šumsko-privredne politike u SRH
formirali su se slijedeći stavovi:


I


1. Većina prisutnih zauzela je stajalište
da je jedan od osnovnih problema u prvom
redu način raspodjele ukupnog prihoda u
šumsko-privrednim organizacijama što
prvenstveno dolazi do izražaja u slabom,
odnosno nikakvom, stimuliranju radova na
njegovanju šuma.
2. Cjelokupno rukovođenje šumama treba
da se odvija putem gospodarskih osnova
uz pretpostavku da su one tehnički i
ekonomski dobro postavljene d uravnotežene.
II


Jedan je učesnik skupa zastupao mišljenje
da se putem drugačijeg organizacijskog
postavljanja postojećih šumskih gospodarstava
a na osnovi velikih šumsko-privrednih
područja u prvom redu, mogu riješiti
osnovne slabosti današnjeg šumarstva.
Međutim, način raspodjele ukupnog prihoda
i osobnih dohodaka da je isključivo
unutrašnja stvar same privredne organizacije,
ali razumljivo na osnovi snimljenih
tehničkih normi i normativa.


Svi su se učesnici skupa složili da je jedan
određen način koncentracije sredstava,
kadrova itd. ne samo koristan nego i nužan,
ali su se mišljenja razilazila kada se




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 83     <-- 83 -->        PDF

raspravljalo do koje mjere d u kojim konstantnim
okvirima bi trebalo takvu integraciju
sprovoditd.


Iz diskusija se moglo razabrati da su
proizvađači veoma uznemireni mogućnošću
daljih i opsežnijih organizacijskih promjena
i da su skloni blažim formama integracije
u prvom redu formiranju udruženih
poduzeća. Kod toga je bilo mišljenja
da bi se moglo prići smanjivanju broja
šumskih gospodarstava time što bi se
manja i nedovoljno ekonomski jaka šumska
gospodarstva pripojila većim i ekonomski
jačim, cime bi se dzbjeglo diranje
u veća šumska gospodarstva koja su i ekonomski
solidno fundirana.


c3)amaći Stcućni ča&Gpl&i


ŠUMARSTVO — Beograd


ft´10 — 1967. Jovanovic B.: Neke
fenoze oraha, bagrema i jorgovana u raznim
delovima Jugoslavije u periodu od
1952,—1961. godine. — Karapamdžić
D.: Prilog iskorišćavamju trendova. — Ž ivojinovi
ć D.: Ugroženost šuma delihlatskog
peska od požara. — Martino-
v i ć M.: Cercospora imsulana na ukrasnoj
biljki Limonium sinuatuim. — Damja novi
ć S.: Potrošnja drveta kao činilac
šumarske politike. — L j u j i ć M.: Kako
su zakonom o šumama rešena pitanja
gazdo´vanja šumama. — Šoć B.: O nekim
koncepcijama organizacije šumske privrede
u Crnoj Gori.


11/12 — 1967. Janković A. i P otrebi
ć M.: Uticaj koncentracije karbamid-
formaldehidnog lepka na čvrstoću
lepljenja. — Velaševi ć V.: Određivanje
dimenzija šumskih snegobranih pojaseva.
— Tucović A. i Jovanovic
M.: Ispitivanje uticaja samooprašivanja na
zametanje, kvalitet plodova i vitalnost
jednogodišnjih biljaka veza (Ulmus effusa).
— Puri ć O.: Cemures u Beogradu.


— Šoć B. i Šekularac M.: Određivanje
stanja uravnoteženosti i uravnotežene
sječe u prebirnim šumama. — D imitrijević
2.: Analiza formiranja i
trošen.´a sredstava amortizacije za regeneraciju
šuma za period 1962—1966. g. —
Stamenković B.: Savetovanje o kadrovima
u industriji za preradu drveta.
NARODNI ŠUMAR — Sarajevo


9/10 — 1967. Bujukalić H.: Obaveze
šumarskih stručnjaka u sprovođenju


Pri kraju dosadašnjih sastanaka »okruglog
stola« bilo je opaski da bi se, prije nego
što se pređe na razmatranje slabosti
drvoprerađ.ivačke industrije, trebalo prodiskutirati
problem odnosa šumskog gospodarstva
naprama komuni s obzirom na
opći problem formiranja i raspodjele rente.


Sastancima »okruglog stola« su prisustvovali:
Butković inž. Matej, Cop inž. Bogomil,
Fašaić inž. Vid, Hruška inž. Bernard,
Kirasić inž. Drago, Knebl inž. Franjo,
Mudrovčić inž. Ante, Novaković inž.
Mladen, Potočić dr Zvonimir, Prpić dr
Branimir, Sabat inž. Aleksandar i Vanjković
inž. Srećko.


akcije »Mjesec dana šumo«. — Matija š
K.: Ekonomske posljedice uzajamnih odnosa
šumarstva i drvarske industrije. —
Grad i A.: Moderni sistemi i sredstva za
organizaciju šumskih rasadnika i problemi
snabdijevanja kvalitetnim i kontrolisanim
materijalom. — Kosa ć S.: Osiguranje i
ozelen;´avan;´e škarpi na saobraćajnicama.


— Zeki ć N.: Proučavanje mogućnosti
primjene herbicida u šumarstvu. — Bir o
Udruženja : Sprovođenje privredne
reforme u šumarstvu i drvarskoj industriji
BiH u 1966. g. — Radulović S.: Pita-
n´e integracije šumsko-nrivrednih preduzeća
u BiH. — Žit a V.: Zapetasta ili koma
štitasta vaš.
11/12 — 1967. Gligić M.: Gdje leži
uzrok invazije glodara i dosadašnja iskustva
na suzbijanju. — Š o 1 a j a V.: Dugoročni
ciljevi drv. industrije BiH. — Curi
ć R.: Plemeniti lišćari u BiH, njihovo
učešće i potreba povećanja učešća u visokim
šumama. — S u 1 i ć P. Spajanje širokih
pilnih traka na električnim aparatima.
— Biščević A.: Ekonomska opravdanost
zaštite od nanosa akumulacionog
jezera HE Konjic. — D u č i ć M. i
Zećo S.: Osvrt na programe intenzivnog
gazdovanja šumama g. j . Ozren, Zlaće i
Oskova. — Kalajdžić M.: Uvođenje
novih metoda u gospodarenju šumama. —
Ljuji ć M.: Teškoće u primeni novog
Osnovnog zakona o šumama. — K o p č i ć
I.: Zapošljavanje mladih stručnjaka. —
Nui ć P.: Problem plasmana namještaja
i neki predloži za njegovo rješavanje.


245




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 84     <-- 84 -->        PDF

GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana
9/10 — 1967. Mlinšek D.: Uzgojna
ideja za interparcelarno gospodarenje u
sitnoposjedničkim šumama. — Tur k Z.:
Cehoslovačko šumarstvo u svjetlosti mehanizacije.
— Ju g D.: O evidentiranju
mehanizacije u šumarstvu. — Beltra m
V.: Zaštita bukovine domaćom pastom
ZP-1.
1/2 — 1968. Kordi š F.: Mehanizirano
privlačenje drva u svjetlosti modernog uzgoja.
— Ca p u de r A.: Prilog poznavanju
prirodnog razvoja bukove šume u slovenačkim
Alpama. — Titovšek J.: Stete
koje čini puh (Glis glis L.) na šumskom
drveću. — K r i v e c A.: Suvremeni traktori
točkaši i upoređivanje njihove upotrebljivosti
spram onih koji se primjenjuju
u Sloveniji. — M o r y 1 J.: Planiranje mreže
šumskih putova.


LES — Ljubljana
8/9 — 1967. Zume r L.: Međunarodna
trgovina s pokućstvom. — Zume r L.:
Tehnološko-ekonomska problematika industrijske
prerade sitnog drva. — Madža
r a c P.: Proračun opsega kapaciteta
i metodologija za određivanje granice rentabilnosti
u drvarsko-industrijskom poduzeću.
10 — 1967. Urši č B.: Problematika industrijskog
oblikovanja u industriji pokućstva.
— Kremesec R.: Ekonomsko
i proizvodno obrazloženje industrijskog oblikovanja
u industriji pokućstva »Stol«
u Kamniku. — Dov č M.: Uvođenje kontrole
kvaliteta proizvoda u industriji pokućstva.
— Mihev c V.: Neka zapažanja
pri kontroli kvaliteta materijala i konačnih
proizvoda.


ZBORNIK


BIOTEHNIČKOG FAKULTETA


LJUBLJANSKOG SVEUČILIŠTA —
Ljubljana


Sv. XV 1967. Mlinšek D.: Podmlađivanje
i razvitak mladika u bukovoj i jelovoj
prašumi na Rogu. — Možina I.: O
šumi japanskog ariša. — Mlinše k D.:
Rast i sposobnost reagiranja Drašumske
bukve u Bosni. — Tur k Z.: Izračunavan
e odnosa normativnih elemenata kod
izrade drvnih sortimenata motornom pilom.


TOPOLA — Beograd


1/9 — 1967. Jeremić J.: 10 godina rada
Jugoslavenske nacionalne komisije za
topolu. — V a s i 1 i ć V.: Zavod za topole
u Novom Sadu i rad na unapređenju topolarstva.
— Bur a D.: Plantažno gajenje
topola u Jugoslaviji. — Boži č J.: Proizvodnja
topolovine u Sloveniji. — Ž u f a


L.: Zapažan´a i iskustva u radu na kontrolisanoj
hibrldizaciii vrba stablašica. —
Jovi ć D.: Prvi rezultati selekcije bele
vrbe na području baranjskih šuma. —
Dekani ć I.: Utjecaj podzemne vode na
uspijevanje Populus euramericana f. serotina
pri plantažnom uzgoju na spačvanskom
području. — Draži ć M.: Dosadašn,
i rezultati i mogućnosti proizvodnje topolovog
drveta u priobalnom području
donjeg toka desne obale Drine, Savenjihovih pritoka. — Milovanović M.:
Produkcioni ogled plantaža topola. —
Džeko v S.: Rezultati razvoja topole Populus
americana ev. robusta u Skopskoj
kotlini. — Novaković M.: Brzo i jednostavno
iskorišćavanje šestougaone mreže
za sadnju topola. — Šimunović N.:
Zaštitni šumski pojasevi topola i vrba na
području AP Vojvodine. — Joda l I.
i Gojkov i G.: Rezultati trogodišnjih
ogleda sa simazinom u to"olovim rasadnicima.
— Joda l I.: O problemu važnijih
ksilofagnih insekata topola i vrba u
proteklih 10 godina.


DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb
1 — 1968. Sulentić F.: Što očekujemo
od šumarstva i drvarske industrije?
Beni ć B.: Statistička kontrola proizvodnog
procesa u industriji namještaja i građevne
stolarije. — Golubović U.: Odgovor
dr M. Brežnjaku na napis objavljen
u Drv. ind. 6/7 1967.


ŠUMAR — Beograd
10/12 — 1967. Herpk a I.: Srneća oštećenja
sadnica u zasadima topole. — M a rkovi
ć J.: Racionalno iskorišćavanje mehanizacije
u šumarstvu. — Kilibarda
M.: Naše lekovito bilje. — Ljuji ć M.:
Sprovođenje propisa o zabrani držanja koza.
— Dari ć lvl: Voćke i njihova nega
tokom zime. — Ili ć T.: Iskustva u proređivanju
sastojina bukve na šumskom
kompleksu Bukovik.


PRIRODA — Zagreb


5 — 1967. Stanković S.: Bjelašnica


— surova i negostoljubiva planina. — D uba
c M.: Šest objava o upisu u registar
posebno zaštićenih objekata prirode u
Hrvatskoj.
6 — 1967. Cvitanić A.: Nacionalni
park Tatra, prirodni rezervat u Cehoslovačkoj.
— Kovačević H.: Šuma vrba
i topola.


7 — 1967. Juril j A.: Značenje biljnog
svijeta naše planete. — Podhorski I.:
Kapilarografija. — A g. T.: Biološko suzbijanje
štetočina.


8 — 1967. Šev o M.: Značaj zelenog zaštitnog
pojasa oko naselja u Banatu.