DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 8 <-- 8 --> PDF |
da bi se najbolji uspjeh mogao postići sistemičnim insekticidima. Androi ć (1) je 1955. god. proveo takve pokuse. Postigao je dobre rezultate s preparatima Parathion i Metasystox. Međutim s obzirom na veliku otrovnost ovih preparata, njihova primjena na velikim površinama ne bi se mogla preporučiti. God. 1959. Androi ć je proveo suzbijanje gusjenica jelinog savijača Cacaecia murinana i to u istim šumama u kojima je postojala i zaraza jel. moljca. Bila je primijenjena topla aerosol metoda ručnim zamagljivačem, a kao insekticid poslužio je domaći DDT-prepaparat »Pantakan«. Tom prilikom primijećeno je da su leptiri moljca padali na tlo i ugibali u ogromnom broju. Bio je to veoma vrijedan podatak koji je ukazivao da se jel. moljca može uspješno suzbijati u stadiju leptira. Međutim postoji razlika između suzbijanja gusjenica i suzbijanja leptira. Suzbijanje gusjenica može se obaviti jednokratnim tretiranjem napadnute površine. U tu svrhu potrebno je pričekati da se izlegu sve (ili gotovo sve) gusjenice, bez bojazni od većih šteta i tada provesti tretiranje. Kod suzbijanja leptira je drugačije. Ovdje se takoreći mora uništiti i prvog i zadnjeg leptira jer se ne smije dopustiti odlaganje jaja. Tu međutim nastaju teškoće. Iako trajanje eklozije leptira jel. moljca ne poznajemo dovoljno, po analogiji s drugim leptirima moglo se zaključiti da je ona razvučena i da vjerojatno traje oko mjesec dana. Pri tome se imalo u vidu da visinska razlika te tople i hladne ekspozicije još znatno više utječu na produženje eklozije nego što je to slučaj sa štetnicima u nizinskom području. S druge strane iz višekratnih opažanja (S p a i ć 12, 13, 14) poznato je da insekticid (DDT) u šumi zadržava efikasnost najviše dvadesetak dana, obično još manje. Prema tome već unaprijed se moralo računati barem s dvokratnim tretiranjem, računajući da će insekticid u šumi nakon tretiranja zadržati efikasnost oko 15 dana. Koliko će tretiranja doista biti potrebno trebala su pokazati što je moguće točnija opžanja o početku i trajanju eklozije leptira te o rezidualnom djelovanju insekticida. 6. TOK POJAVE LEPTIRA Poznavanje toka eklozije leptira predstavlja dakle jedan od osnovnih uvjeta za uspjeh suzbijanja. Kontroli eklozije leptira posvećena je zbog toga posebna pažnja. U tu svrhu bila su u pokusnom objektu odabrana tri opažačka mjesta. Prvo se nalazilo u odj. 72 tzv. Bajti, na nadm. visini od oko 730 m. Bajta je sasvim blagi brežuljak, koji se izdiže iz Ličkog polja i gotovo da predstavlja zaravanak bez posebno izražene ekspozicije. Drugo opažačko mjesto nalazilo se u odj. 30 na 950 m nadm. visine i to na izrazitoj južnoj ekspoziciji. Treće opažačko mjesto nalazilo se u odj. 12 također na nadm. visini od 950 m, ali na izrazitoj sjevernoj ekspoziciji. Na ovim mjestima pregledano je svakog drugog dana po 100 kokona jel. moljca i utvrđeno koliko je leptira izašlo. Na taj način prikupljeni su više-manje sigurni podaci o početku, toku i završetku eklozije. Ovi podaci prikazani su u tab. 2 i graf. 1. Iz podataka tabele i grafikona kao najvažnije razabire se ovo: Eklozija leptira jel. moljca u Bitoraju 1967 god. trajala je, baš kao što se i predviđalo, mjesec dana. Prvi leptir primijećen je u Bajti 3. VI, a 4. VII nigdje više nije bilo neizleženih kokona. Početak i tok eklozije ovise o nadmorskoj visini i ekspoziciji tj. o toplini. U Bajti je eklozija bila veoma intenzivna, u roku od 8—10 dana izleglo se više od 90% leptira. Ovdje je ona zavr |