DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 69     <-- 69 -->        PDF

kao i u slivu Trebišnjice. Ovdje se daje kratak prikaz najvažnijih prirodnih
uslova koji su u tijesnoj vezi sa rasprostranjenošću ove vrste. U pogledu klimatskih
uslova, rasprostranjenje ove vrste pretežno se poklapa sa područjem
submediteranske klime, koja je uslovljena blizinom mora. Sa povećanjem nadmorske
visine opada utjecaj mediterana kao i sa udaljavanjem od mora prema
unutrašnjosti. Među glavna obilježja submediteranske klime ističu se relativno
blage i kišovite zime, topla i suha ljeta kao i neravnomjeran raspored
padavina po mjesecima i godišnjim dobima. Za prikaz klimatskih uslova područja
uzeti su podaci meteoroloških stanica: Mostar, Ljubuški, Stolac i Trebinje,
a za predstavu znatno izmijenjene submediteranske klime koriste se podaci
za Jablanicu i Bileću.


Temperature Padavine Indeks suše
u veget. per.


Početak i kraj
perioda 10° C


Meteorološka
stanica


Nadmorska
visina m


Srednja
god. temp.



CO


c M


. CO


L.2


4J QJ


a


T3


T3


"a o CO


cu Ol ´L g


aE L c


.2 O


i—1


>3 L L .= 3


>2 a;


5


OJ W)


SH 0)


CD GJ -đ


_


3


O


OJO


0 c


> a


t/3 >


u


&


gg


Mostar 59 14,8 20,5 16. 3. 246 1415 539 38,1 53 17


17. 11.
Ljubuški 98 15,2 20,9 15. 3. 253 1366 462 33,8 50 14
23. 11.
Stolac 64 14,7 20,4 14. 3. 247 1119 485 40,6 42 11
16. 11.
Trebinje 273 14,0 19,3 26. 3. 236 1574 512 33,0 60 13
17. 11.
Bileća 476 11,8 17,7 11. 4. 205 1514 562 37,1 64 16
2. 11.
Jablanlca 192 11,8 17,7 5. 4. 206 1837 632 34,3 77 24
28. 10.
Submediteranskoj klimi posebno obilježje daje raspored padavina po godišnjim
dobima, koji se znatno razlikuje u pojedinim mjestima. Najmanja


količina padavina je u ljetnim mjesecima (juli i avgust). Od ukupne godišnje
količine padavina otpada na ljetni period: u Mostaru 12,8´%, Stocu 15,1%,
Ljubuškom 11,2%, Trebinju 11,8´%, Bileći 12,9% i Jablanici 11,8%. Najviše
oborina pada u novembru, zatim u oktobru, a rede u decembru mjesecu.


Od ostalih nepovoljnih klimatskih elemenata značajno je štetno dejstvo
vjetrova — naročito bure koja smanjuje vlažnost zemljištu, relativnu vlagu
vazduha, povećava transpiraciju biljaka te pospješuje degradaciju zemljišta
odnošenjem čestica. Posebno se ističe aridnost klime izraženu kroz indeks suše
najsušnijeg mjeseca koji se kreće od 14 do 24. Ovakvi ekološki faktori uslovili
su pojavu na ovim staništima pretežno termofilnih i kserofilnih drvenastih
vrsta, među koje se može ubrojati i zanovijet (tilovina).


P o geološko j građ i prema postojećoj geološkoj karti (Simić i saradnici
1954 g.), najveći dio ovog područja pripada rudistnim krečnjacima gornje
krede. Manji dio područja izgrađen je iz donje krednih i jurskih dolomita
(područje oko Raške Gore, Tihaljine, Stoca, uzani pojas od Ljubinja preko


231