DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 69 <-- 69 --> PDF |
kao i u slivu Trebišnjice. Ovdje se daje kratak prikaz najvažnijih prirodnih uslova koji su u tijesnoj vezi sa rasprostranjenošću ove vrste. U pogledu klimatskih uslova, rasprostranjenje ove vrste pretežno se poklapa sa područjem submediteranske klime, koja je uslovljena blizinom mora. Sa povećanjem nadmorske visine opada utjecaj mediterana kao i sa udaljavanjem od mora prema unutrašnjosti. Među glavna obilježja submediteranske klime ističu se relativno blage i kišovite zime, topla i suha ljeta kao i neravnomjeran raspored padavina po mjesecima i godišnjim dobima. Za prikaz klimatskih uslova područja uzeti su podaci meteoroloških stanica: Mostar, Ljubuški, Stolac i Trebinje, a za predstavu znatno izmijenjene submediteranske klime koriste se podaci za Jablanicu i Bileću. Temperature Padavine Indeks suše u veget. per. Početak i kraj perioda 10° C Meteorološka stanica Nadmorska visina m Srednja god. temp. C» CO c M . CO L.2 4J QJ a T3 T3 "a o CO cu Ol ´L g aE L c .2 O i—1 >3 L L .= 3 >2 a; 5 OJ W) SH 0) CD GJ -đ _ 3 O OJO 0 c > a t/3 > u & gg Mostar 59 14,8 20,5 16. 3. 246 1415 539 38,1 53 17 17. 11. Ljubuški 98 15,2 20,9 15. 3. 253 1366 462 33,8 50 14 23. 11. Stolac 64 14,7 20,4 14. 3. 247 1119 485 40,6 42 11 16. 11. Trebinje 273 14,0 19,3 26. 3. 236 1574 512 33,0 60 13 17. 11. Bileća 476 11,8 17,7 11. 4. 205 1514 562 37,1 64 16 2. 11. Jablanlca 192 11,8 17,7 5. 4. 206 1837 632 34,3 77 24 28. 10. Submediteranskoj klimi posebno obilježje daje raspored padavina po godišnjim dobima, koji se znatno razlikuje u pojedinim mjestima. Najmanja količina padavina je u ljetnim mjesecima (juli i avgust). Od ukupne godišnje količine padavina otpada na ljetni period: u Mostaru 12,8´%, Stocu 15,1%, Ljubuškom 11,2%, Trebinju 11,8´%, Bileći 12,9% i Jablanici 11,8%. Najviše oborina pada u novembru, zatim u oktobru, a rede u decembru mjesecu. Od ostalih nepovoljnih klimatskih elemenata značajno je štetno dejstvo vjetrova — naročito bure koja smanjuje vlažnost zemljištu, relativnu vlagu vazduha, povećava transpiraciju biljaka te pospješuje degradaciju zemljišta odnošenjem čestica. Posebno se ističe aridnost klime izraženu kroz indeks suše najsušnijeg mjeseca koji se kreće od 14 do 24. Ovakvi ekološki faktori uslovili su pojavu na ovim staništima pretežno termofilnih i kserofilnih drvenastih vrsta, među koje se može ubrojati i zanovijet (tilovina). P o geološko j građ i prema postojećoj geološkoj karti (Simić i saradnici 1954 g.), najveći dio ovog područja pripada rudistnim krečnjacima gornje krede. Manji dio područja izgrađen je iz donje krednih i jurskih dolomita (područje oko Raške Gore, Tihaljine, Stoca, uzani pojas od Ljubinja preko 231 |