DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Gorski kotar, a naročito uži okoliš risnjačkog masiva, ubraja se u izrazito područje Krša. Izgrađuju ga ponajvećma vapnenci i dolomiti pa su svi krški fenomeni vrlo razvijeni. Vegetacijski pokrov vrlo je raznolik. Najveće površine prekriva šuma bukve i jele (Fagetum craaticum abietetosum Horv.), koja je u okviru novijih tipoloških istraživanja, sa ekološko-gospodarskog gledišta, raščlanjena na nekoliko varijanata odnosno podtipova. OPIS LOKALITETA I SASTOJINA Sve pokusne plohe (oznake 36, 37, 38, 39, 45 i 51) izabrane su u gospodarskoj jedinici Crni Lug, šumski predjel Opaljenac, u šumi bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.). To je valovita zaravan s jako razvijenim mikroreljefom. Ističu se male vrtače s dubljim svježim tlima između kojih su kamenite zaravni i mali grebeni obrasli mahovinom i žestikom (Rhamnusjallax). Prema Pelceru, u ovom facijesu šume, za razliku od ostalih varijanata i facijesa šume bukve i jele, nalazimo od prirode smreku. Jela se vrlo dobro pomlađuje, a smreka dobro. Sastojina ima stablimično preborni oblik. Jedino na plohi 38 nalazimo stablimično do grupimično preborni oblik. Ove su sastojine s gospodarskog gledišta veoma značajne i u njima se obavlja redovna i jaka eksploatacija. METODA RADA Nakon rekognosciranja terena izabrano je šest primjernih ploha. Osnovni taksacijski podaci sa ploha i podaci distribucije stabala prema debljinskim stepenima prikazani su u tabeli 1. Iz podataka se vidi da je struktura sastojina približno jednaka, pa se svih šest ploha može promatrati kao jednu cjelinu. Na plohama su izmjerene visine pomoću hipsometra Blume-Leiss. Ukupno je izmjereno 489 visina. Visine su mjerene i obračunate na 11 načina. Prvi puta je uzeto samo 50 izmjera visina, drugi puta 75, zatim 100, 125, 150, 200, 250, 300, 350, 400 i konačno 489. Distribucija broja izmjera prema debljinskim stepenima izvršena je tako da su najviše zastupljeni srednji debljinski stepeni u kojima se nalazi većina vrijednijih stabala ove sastojine. Izmjere su uzimane po principu slučajnosti, a povećanje broja uzoraka u pojedinom debljinskom stepenu određeno je na temelju relativnog odnosa učešća kod prvog načina od 50 izmjerenih visina. Podaci sa terena obrađeni su u uredu. Visinske krivulje izravnate su prema jednadžbi Mihajlova h = a . e-b/đ (1) (h) je visina stabla umanjena za 1,3 m (a) i (b) su parametri, a (d) je prsni promjer. REZULTATI I DISKUSIJA Neizravnate visine za 250 i 350 izmjera vrlo su slične kao kod načina od 200—400 izmjera i za njih nije obavljen daljnji obračun. Podaci o broju izmjera, neizravnatim i izravnatim visinama prikazani su u tabeli br. 2. |