DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 61 <-- 61 --> PDF |
DK 634.0.522.2/.31 UTJECAJ BROJA IZMJERA VISINA NA SASTOJJNSKU VISINSKU KRIVULJU STIPANIČIC ANTE Iz Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA Sastojinska visinska krivulja jedan je između osnovnih podataka kod određivanja postojećeg stanja sastojine. Pomoću visine centralnog-plošnog stabla (Wiedemann) ili srednjeg plošnog stabla, zatim pomoću visine stabala između 38 i 50 cm p. p. (Flury — 1929) bonitiraju se sastojine, određuje se tarifni niz i obračunava drvna zaliha sastojine. Izravnata visinska krivulja daje sliku visinskog rasta i visinskog prirasta sastojine. Zbog svega je toga važno visinu sastojine ustanoviti što točnije, ali ne uz prevelike troškove. Najpraktičniji instrumenti za mjerenje visina stabala su visinomjeri na bazi padomjera (Blume-Leiss, Haga i drugi). Standardna devijacija pogrešaka mjerenih visina je kod visinomjera Blume-Leiss h = 1,0—1,5%. Iako je rad s takvim visinomjerima jednostavan i relativno brz, ipak je potrebno odrediti najmanji mogući broj mjerenja pomoću kojih se dobiva realna visinska krivulja, a da se ne troši suvišno vrijeme. U okviru tipoloških radova Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma Instituta izabrano je na području gospodarske jedinice Crni Lug više primjernih ploha, između kojih je za razmatranje u ovoj radnji izdvojeno šest. Pomoću podataka izmjere s ovih ploha pokušao sam odrediti koliki treba biti broj mjerenja visina ukupno i u pojedinim debljinskim stepenima, da bi se dobili dovoljno tačni podaci za konstrukciju visinske krivulje. OPĆENITE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA S obzirom na geografski položaj, Gorski kotar predstavlja planinsku barijeru između primorskog i kopnenog dijela Hrvatske pa se tu primjećuju očigledni utjecaji submediteranske i kontinentalne klime. Srednja god. temperatura zraka iznosi za stanicu Delnice 7,7° C. Oborine su dobro raspoređene u toku godine. U Delnicama ukupna godišnja količina oborina iznosi 2486 mm, ali se ona povećava uporedno sa većom nadmorskom visinom. U okviru djelatnosti institutskog Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma — ovaj su rad financirali: Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija, Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti u Beogradu i Republički fond za naučni rad SRH u Zagrebu. |