DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Tab. 1 Sadašnje stanje zaraze jel. moljca A. fundella u Gorskom kotaru (prema brojnosti kokona u maju 1987.) Gegenwärtiger Befallszustand der Tannennadelmotte A. fundella im Gebiet von Gorski Kotar (gemäss der Kokonzahl im Mai 1967). ŠumarijaForstamtPovršina gosp. .´ed. u kojima pridolazi jela Fläche d. WirtschaftsIntenzitet zaraze Befallsrate einheit wo die Tannevorkommt jak stark srednji mittelstark slab schwach ukupnagesamt zaražena befallen ha ha °/o ha ">/ ha V» ha «Vo Klana 5.354 2.513 47 1.263 23 846 16 404 8 Prezid 5.599 5.503 98 254 5 1.273 22 3.976 71 Mrkapalj Delnice 9.335 7.741 9.171 4.253 98 55 1.939 182 21 2 4.603 889 49 11 2.629 3.182 28 42 Tršće 4.375 3.042 70 3.042 70 Rijeka Fužine 1.551 5.645 294 3.888 19 69 977 17 920 16 294 1.991 19 36 Zalesina 550 100 18 100 18 Skrad 8.705 1.037 12 1.037 12 Ravna Gora 6.267 2.011 32 2.011 32 Crni Lug Gerovo 5.790 8.542 1.748 7.434 30 87 1.361 5.353 24 63 387 2.081 6 24 Sum. gosp. Delnice 69.454 40.994 59 4.615 7 15.245 22 21.134 30 4. POKUSNI OBJEKT Pokusi suzbijanja jel. moljca, kao uostalom i druga opažanja koja se ovdje opisuju, provedeni su na području šumarije Fužine i to u šum. predjelu Bitoraj, koji spada u gospodarsku jedinicu Kobiljak—Bitoraj. Čitava ova gosp. jedinica ima površinu od 2.640 ha. U šum. predjelu Bitoraj, naročito u odjelima 12, 13, 19, 20, 33, 39 i dr. zaraza je bila veoma jaka. Donja strana grančica na nekim stablima u ovim jako zaraženim odjelima gotovo se bijelila od velikog mnoštva kokona jel. moljca. Bilo je, međutim, odjela (npr. 16, 17, 36) u kojima je zaraza bila slaba tako da se na grančicama tek pomnijim pregledom mogao pronaći po koji kokon. Ipak, uzevši u cjelini, zaraza je u Bitoraju bila jaka tako da su jelama prijetile velike štete. Već prigodom planiranja radova bilo je odlučeno da se pokusi suzbijanja provedu na površini od oko 1.000 ha. Nakon pregleda stanja zaraze u Bitoraju je u tu svrhu određena suvisla površina od 1.137 ha. Na ovoj površini nalaze se srednjodobne i stare sastojine jele i bukve, koje se u pojedinim odjelima približavaju ili prebornom ili jednodobnom tipu. Uzevši u cjelini jele ovdje ima više od bukve, odnos je najčešće 0,8 : 0,2 u njenu korist, iako je u manjem broju odjela bukva zastupana sa 0,5 pa i 0,6. Na ovom području jela veoma dobro uspijeva tako da su to većim dijelom veoma lijepe sastojine. Unutar ove za pokusno tretiranje određene površine ima i sastojina tako dobre kvalitete da su one izdvojene kao sjemenska baza. Biljnosociološki ove sastojine pretežno pripadaju skupu bukovo-jelovih šuma Fagetum croaticum abietetosum Horv. (7). |