DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Polazeći od pretpostavke da slojevi stabala (točnije, njihovih krošanja) donekle odražavaju starosni tok razvitka sastojine, iz navedenog pregleda i iznesenih razmatranja izlazi da je omjer smjese jele i bukve u mješovitim sastojinama tipa prašume veoma promjenljiv odnosno nestabilan i da ovisi višemanje o nepoznatim promjenama u kompleksu bioekocenotskih faktora. Izmjena omjera jele i bukve toliko je rasprostranjena da su tu pojavu na području sjevernih Dinarida Hrvatske stručnjaci u toku prošlih 100 godina često opisivali. Prvi je taj proces objavio Šule k (1866.): na mnogim mjestima gdje su prije bile bukove sastojine sada su jelove, i obratno, gdje je nekad u jelovim sastojinama bukva bila pojedinačno primješana sada gotovo nema jele. W e s s e 1 y (1876.) zabilježio je ovo: mnogi podaci svjedoče da i u hrvatskokrajiškim šumama jedna vrsta drveća mjestice smjenjuje drugu; osobito često bukva dolazi iza jele, a jela iza bukve. Takvu pojavu primijetio je i M ileti ć (1928.). Potiskivanje smrče jelom i bukvom opazio je Vajd a (1933.). Izmjenu smjese jele i bukve opisao je i Mil as (1950.). Na tu pojavu upozorio je Safa r (1948., 1950., 1951., 1952., 1953.) i brojčano je prikazao (1955., 1965.. 1967.), za područje Slovenije Jurhar (1964.), Mlinšek i Gašperšič (1967.), i drugi. ZAKLJUČAK Istraživanja o razvitku omjera smjese u mješovitoj prašumi jele i bukve na tlima karbonatne podloge, unatoč nedovoljnosti tog rada, omogućuju da se dadu zaključci koji mogu barem orijentacijski služiti operativi kad se razmatraju problemi o tokovima prirodnog podmlađivanja: 1. Omjer smjese jele i bukve veoma je labilan, pa je spontana izmjena smjese tih skiofitnih vrsta drveća redovna pojava. Dinamika ovog razvitka prosječno je postepena, ali gdjekad i brza. 2. Sto je učešće jele u višim slojevima sastojine veće, u nižim slojevima prosječno veći je omjer bukve; kad u smjesi viših slojeva dominira bukva, u nižim slojevima ta listača ponajviše ima manji omjer smjese. 3. Što je sklop sastojine više vertikalno-stepeničast, izmjena omjera smjese je uglavnom polaganija. U sastojinama koje imaju nejednoličniju strukturu broja stabala dinamika izmjene smjese je uglavnom naglija; često se razvija više-manje dvoslojan oblik sastojine. 4. Razlike omjera smjese po vertikalnom profilu sklopa prosječno veće su u rjeđim i nejednoličnijim sastojinama nego u gušćim sastojinama koje imaju potpuniju tzv. prebornu strukturu. Kad se usporede ovi zaključci sa zaključcima navedenim za područje gospodarskih šuma, može se ustvrditi da se labilnost odnosa u recentnom razvitku smjese jele i bukve povećava jakom eksploatacijom i, pogotovo, naglim sječama jedne vrste drveća, jer se izmjenom gustoće, teksture i strukture sklopa krošanja poremećuje prirodna ravnoteža biogeocenotskog kompleksa i tako ubrzava dinamika razvojnih faza teksture. Budući da se u privrednim šumama poslije »bukove faze« ne može nekoliko desetljeća čekati na naredne faze u kojima predvidljivo treba da se obilnije podmladi jela, mora se u intenzivnom gospodarenju izvršiti umjetno očetinjavanje. 221 |