DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Sastojina koju smo prikazali u tabeli br. 4 nema tzv. preboran oblik; nije ni preborna ni jednodobna. Raznodobna je, s binomskom strukturom frekvencije broja odraslijih stabala i gustim slojem mladog naraštaja. Ukupan broj stabala vrlo je velik, ali iznad taksacijske granice razmjerno malen. Bukva dominira u gotovo čitavom vertikalnom profilu sastojine. Kad se analizira smjesa vrsta drveća od najviših debljinskih razreda (odnosno, od sloja najstarijeg drveća) prema najnižima (odnosno, najmlađima), može se pretpostaviti da se tekstura razvijala ovako: nekad je prevladavala jela, zatim je počela bukva u sastojinu naglo prodirati te danas posve vlada u srednjim sstojinskim slojevima. Kad se sastojinska klima uravnotežila, jela se dobro podmlađivala ali zbog velikog omjera bukve ta četinjača nije mogla zauzeti dominantniji položaj. I konačno, u najdonjem sastojinskom prostoru ponovno se i vrlo obilno razvio sloj bukovog mladog naraštaja u kojemu se nalazi posve malen broj stabala jele. Ova razmatranja dovode nas do zaključka da je tok razvitka smjese u toj sastojini bio vrlo složen i labilan. Koji su povodi i uzroci bili takvoj pojavi, na ta pitanja moglo bi se odgovoriti tek poslije dugotrajnih ekoloških istraživanja i ispitivanja biotskih odnosa drveća u vezi s promjenama kompleksa čitave biogeocenoze. Tabela br. 5 Sklop krošanja: u višim i srednjim deblj. razredima rijedak Odumiranje stabala: neznatno u svim debljin. razredima Smjesa: bukva, bukva-(jela), bukva-jela, jela-bukva Debljine stabala cm Broj stabala živih po ha suhih Postotak broja bukva stabala jela 70— 70—60 60—50 50—40 40—30 30—20 20—10 2 8 20 36 42 50 146 8 4 8 9 6 10 21 100 100 97 93 89 78 59 — 3 7 11 22 41 10—5 5—1 Svega: Iznad 10 cm pr. pr. 286 734 1324 304 66 33 25 67 75 Ukupan broj stabala u sastojini, po podacima tabele br. 5, je razmjerno malen, osobito iznad taksacijske granice, a od 20 cm pr. pr. na više obrast po broju stabala veoma je malen. Ipak gornji sklopovi krošanja relativno su gusti, jer bukva razvija široku krošnju, pogotovo u rijetkim ssatojinama. Prema tome, sastojinska klima je razmjerno vlažna i hladna. Bukva dominira u svima debljinskim razredima. Omjer smjese ove listače gotovo jednolično pada od najvišeg debljinskog razreda prema najnižima, a zatim je ta pojava nagla. Veoma je značajno da se u toj bukovoj sastojini razvio vrlo gust sloj jelovog podmlatka i mladika. Budući da se ova sastojina, kao i one koje smo prikazali u tabelama br. 1—4, nalazi u području u kojemu se pokrivaju areali jele i bukve, može se |