DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 54 <-- 54 --> PDF |
smrče i da jela neobično snažno prodire na staništa trajnijih bukovih panjača gdje su se nekad nalazile mješovite sjemenjače jele i bukve. Zbog premalog prostora ovdje ne možemo iznositi pretpostavke i postavke o povodima i uzrocima te pojave, već samo napominjemo da se obrazloženja mogu tražiti na temelju poznavanja svojstava drveća i biogeocenologye. Kakve su razvojne faze smjese u mješovitoj prašum i jele i bukve, tj. u cenozama koje su se razvijale uglavnom pod utjecajem kompleksa ekoloških i biotskih faktora a malo pod utjecajem antropogenih faktora? Prva opažanja o razvitku smjese u mladom naraštaju obavili smo pred oko jedan i pol decenija na Ličkoj Plješevici iznad Bihaća odnosno rijeke Une* te je zaključeno uglavnom ovo: — izmjena omjera smjese redovna je pojava na malim površinama, — jela se najbolje podmlađuje pod sklopom bukve-(jele) i bukve, — bukva se dobro podmlađuje pod sklopom jele-(bukve) i bukve-(jele). Ta ispitivanja nastojali smo pred oko pet godina upotpuniti i proširiti istraživanjima na temelju opsežnijih brojčanih podataka; prekasno, jer je poslije eksploatacije sječa preostala mala površina sekundarne prašume na graničnom dijelu između Bosne i Hrvatske. Istraživanja su obavljena na području zajednice Fagetum croaticum abietetosum Horv. odnosno Abieti-Fagetum dinaricum Treg., na nadmorskim visinama oko 900—1150 m, u dobrim staništima ravničastih položaja ili uvala gdje se razvio gust novi naraštaj. Na šest ploha mjerena su sva živa stabla od 1 cm prsnog promjera; izbrojena su i sva suha stabla i panjevi za koje je ocijenjen prsni promjer. Po našoj metodici, omjer smjese bukve, jele i smrče u tabelama naveden je u postocima tako da svaki debljinski razred odnosno stepen daje ukupan iznos 100%. U opisu ploha iznad tabela, smjesa vrsta drveća iznesena je po vertikali sastojine: od najdebljih (najstarijih) stabala prema najtanjima (najmlađima). Na temelju ocjene današnjih odnosa u teksturi po debljinskim (unekoliko starosnim) razredima odnosno stepenima, u interpretaciji brojčanih podataka iznesene su pretpostavke o vremenskom toku i dinamici spontane izmjene jele i bukve. Tabela br. 1 Sklop krošanja: vrlo gust Odumiranje stabala: u najvišim debljinskim razredima Smjesa: jela-(smrča), bukva-jela, jela-(bukva) Debljine stabala cm Broj stabala živih po ha suhih Postotak broja bukva jela stabala srnrča TOTO— 60 60—50 50—40 40—30 30—20 20—10 5 25 30 45 60 105 275 25 20 15 — — — 38 57 59 65 100 88 81 62 43 41 35 12 19 — — — — 10—5 5—1 460 860 41 21 56 72 3 7 Svega Iznad 10 cm pr. pi 1865 545 60 * Proces podmlađivan´a jele i bukve u hrvatskim prašumama. Šumarski list 11/1953. |