DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 53 <-- 53 --> PDF |
DK 634.0.228.81:634.0.174.7 Abies alba: 634.0.176.1 Fagus silv. TOKOVI IZMJENE SMJESE JELE I BUKVE U PRAŠUMI* J. ŠAFAR (Zagreb) Iz Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu Izmjena teksture odnosno omjera smjese po vrstama drveća biološki je veoma značajna pojava, ekološki vrlo interesantna a ekonomski važna. Najviše je ta pojava rasprostranjena u planinskim i brdskim trajnim šumama, osobito u sastojinama glavnih skiofita, tj. jele i bukve, čiji se areali međusobno mnogo pokrivaju. U nastojanju da se zamršen kompleks problema o spontanoj izmjeni omjera bukve i jele na području naših gospodarski h šuma barem donekle razmrsi, izvršili smo i podrobnija istraživanja** a zaključci iz tih ranijih radova uglavnom su ovi: — spontana izmjena smjese jele i bukve redovna je pojava na malim površinama; snažno proširivanje jedne ili druge vrste drveća na velikim površinama posljedica je utjecaja jakih vanjskih sila, osobito neposrednog i posrednog djelovanja čovjeka koji je — općenito, jakom eksploatacijom, i posebno, jakim sječama ili jele ili bukve — naglo izmijenio kompleks ekoloških faktora i prvotni biocenotski sastav sastojina; — mješovite šume u kojima su se nekad vršile jake sječe bukve, ponegdje na temelju gospodarskog cilja da se poveća omjer jele, nakon 1—3 desetljeća ponajviše je naglo osvajao novi bukov naraštaj; naprotiv, mješovite šume u kojima su se mnogo sjekla jelova i smrčeva stabla i tako favorizirala bukva, takve šume prosječno više su se podmlađivale jelom; odnosno — na dinarskim planinama i panonskim gorama Hrvatske koje danas imaju veliku drvnu masu jele, osobito u višim debljinskim razredima, na njima je rasprostranjeniji bukov mladi naraštaj (ukoliko nije uništen obaranjem velikog broja debelih stabala) tako da se ponegdje nalaze i dvoslojne sastojine: u gornjim slojevima jela s bukvom, u najdonjem sloju bukva s ponešto jele; planine i gore na kojima je sječama četinjača nekada proizveden velik omjer smjese bukve danas su razmjerno dobro obraštene novim naraštajem jele; — u pojedinim predjelima značajne su pojave da se jela u arealu bukve obilnije podmlađuje pod sklopom prirodno ili, još više, umjetno prisutne * Izvadak iz predstudije na predlaganu moju temu »Problem održavanja i podmlađivanja jele«. ** Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele. Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb 1955., str. 147—189. — Pojava širenja bukve na Dinaridima Hrvatske. Šumarski list 1965., str. 198—217. — Izmjena bukve i jele na panonskim gorama. Šumarski list 1967., str. 291—298. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 54 <-- 54 --> PDF |
smrče i da jela neobično snažno prodire na staništa trajnijih bukovih panjača gdje su se nekad nalazile mješovite sjemenjače jele i bukve. Zbog premalog prostora ovdje ne možemo iznositi pretpostavke i postavke o povodima i uzrocima te pojave, već samo napominjemo da se obrazloženja mogu tražiti na temelju poznavanja svojstava drveća i biogeocenologye. Kakve su razvojne faze smjese u mješovitoj prašum i jele i bukve, tj. u cenozama koje su se razvijale uglavnom pod utjecajem kompleksa ekoloških i biotskih faktora a malo pod utjecajem antropogenih faktora? Prva opažanja o razvitku smjese u mladom naraštaju obavili smo pred oko jedan i pol decenija na Ličkoj Plješevici iznad Bihaća odnosno rijeke Une* te je zaključeno uglavnom ovo: — izmjena omjera smjese redovna je pojava na malim površinama, — jela se najbolje podmlađuje pod sklopom bukve-(jele) i bukve, — bukva se dobro podmlađuje pod sklopom jele-(bukve) i bukve-(jele). Ta ispitivanja nastojali smo pred oko pet godina upotpuniti i proširiti istraživanjima na temelju opsežnijih brojčanih podataka; prekasno, jer je poslije eksploatacije sječa preostala mala površina sekundarne prašume na graničnom dijelu između Bosne i Hrvatske. Istraživanja su obavljena na području zajednice Fagetum croaticum abietetosum Horv. odnosno Abieti-Fagetum dinaricum Treg., na nadmorskim visinama oko 900—1150 m, u dobrim staništima ravničastih položaja ili uvala gdje se razvio gust novi naraštaj. Na šest ploha mjerena su sva živa stabla od 1 cm prsnog promjera; izbrojena su i sva suha stabla i panjevi za koje je ocijenjen prsni promjer. Po našoj metodici, omjer smjese bukve, jele i smrče u tabelama naveden je u postocima tako da svaki debljinski razred odnosno stepen daje ukupan iznos 100%. U opisu ploha iznad tabela, smjesa vrsta drveća iznesena je po vertikali sastojine: od najdebljih (najstarijih) stabala prema najtanjima (najmlađima). Na temelju ocjene današnjih odnosa u teksturi po debljinskim (unekoliko starosnim) razredima odnosno stepenima, u interpretaciji brojčanih podataka iznesene su pretpostavke o vremenskom toku i dinamici spontane izmjene jele i bukve. Tabela br. 1 Sklop krošanja: vrlo gust Odumiranje stabala: u najvišim debljinskim razredima Smjesa: jela-(smrča), bukva-jela, jela-(bukva) Debljine stabala cm Broj stabala živih po ha suhih Postotak broja bukva jela stabala srnrča TOTO— 60 60—50 50—40 40—30 30—20 20—10 5 25 30 45 60 105 275 25 20 15 — — — 38 57 59 65 100 88 81 62 43 41 35 12 19 — — — — 10—5 5—1 460 860 41 21 56 72 3 7 Svega Iznad 10 cm pr. pi 1865 545 60 * Proces podmlađivan´a jele i bukve u hrvatskim prašumama. Šumarski list 11/1953. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Prosuđujući razvitak omjera smjese po podacima tabele br. 1, u davnoj prošlosti prevladavala je jela s nešto smrče. Ali, zbog sušenja debelih stabala gornji sklopovi krošanja bili su sve rjeđi, i u tako izmijenjenom kompleksu mikroklimatskih faktora (vjerojatno i pedosferskih) termoheliofilnija i agresivnija bukva naglo je nadirala i zajedno s jelom zatvarala donje slojeve sastojine. U takvim okolnostima povećala se vlaga zraka i tla, mikroklima je postala svježija i zajedno s vjerojatnim kemijskim i mikrobiotskim promjenama tla omogućila je da skiofitnija, higrofilnija i termofobnija jela postepeno zauzme najdonje slojeve sastojine (v. od 70 do 1 cm pr. pr. padajući pa rastući niz procentualnih podataka za jelu). U toku predvidljivog daljnjeg (budućeg) razvitka sastojine debela jelova stabla će odumirati, pa će u najgornjim slojevima zavladati mješovita smjesa krošanja bukve i jele a u srednjim slojevima dominirat će jela. Kakav će biti omjer smjese u narednim podmlađivanjima? Odgovor na to pitanje može se pouzdanije dobiti kad se razmotre sastavi drugih sastojina. Tabela br. 2 Sklop krošanja: gust, u donjim slojevima veoma gust Odumiranje stabala: veoma intenzivno u čitavom profilu Smjesa: iela, jela-bukva, bukva-(jela), jela-bukva Debljine stabala Broj stabala po ha Postotak : broja stabala cm živih suhih bukva jela smrča TO6 8 — 100 TO—60 12 6 22 78 — 60—50 24 18 47 53 — 50—40 50 22 63 37 — 40—30 76 22 T5 23 2 30—20 114 26 76 17 7 20—10 174 22 67 33 — 10—5 314 51 49 — 5—1 712 45 55 — Svega Iznad 10 cm pr. pi 1482 456 124 Sastojina prikazana snimkom u tabeli br 2 nalazi se na pećinastom zemljištu na kojemu je veoma rasprostranjena žestika (Rhamnus falax). U toj sastojim dominira bukva u srednjim i nižim debljinskim razredima. Smrče ovdje gotovo i nema, jer ono nekoliko stabala u srednjim debljinskim razredima nema značajniju edifikatorsku ulogu. Broj živih stabala ovdje je mnogo manji nego u prethodnoj sastojini, a broj posušenog drveća dvostruko je veći i rasprostranjen u svim debljinskim razredima. Većina posušenog materijala potječe od četinjača. Razmatrajući sadašnji odnos učešća jele i bukve u dva najviša debljinska razreda, može se pretpostaviti da je u davnoj prošlosti omjer jele bio veći, a zatim sve manji. Poslije te faze povećava se omjer jele. Unatoč rjeđem sklopu krošanja i većem sušenju stabala u svima debljinskim razredima, bukva po broju stabala nije uspjela zauzeti dominantnu ulogu u smjesi mladog naraštaja, nego je kodominantna. U srednjim sastojinskim slojevima ta je listača, doduše, mnogo zavladala, ali se jela razmjerno dobro održala. Makar se, po više-manje relativnim podacima iznesenima u tabelama br. 1 i 2 omjer smjese razmjerno mirno razvijao, ipak je prirodna izmjena omjera jele i bukve u njihovim mješovitim sastojinama toliko očigledna da nema sumnje o redovitosti te pojave. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Tabela br. 3 Sklop krošanja: vrlo gust, osobito u najdonjem sloju Odumiranje stabala: vrlo intenzivno Smjesa: jela, bukva-(smrča, jela), bukva-(jela, smrča), jela-bukva Debljine Broj štaba´La po ha Postotak broja stabala stabala cm živih suhih bukva jela smrča 70— 10 5 — 100 — 70—60 15 15 — 100 — 60—50 40 20 62 13 25 50—40 55 25 78 11 11 40—30 65 15 82 12 6 30—20 90 20 83 17 — 20—10 145 25 76 24 — 10—5 390 60 37 3 5—1 945 39 55 6 Svega 1755 125 Iznad 10 cm pr. pr. 420 Prema brojčanim podacima tabele br. 3, sastojina ima veoma značajan tok razvitka smjese. U najvišem debljinskom razredu dominira jela. U gornjim i srednjim slojevima gotovo posve prevladavaju krošnje bukve, u najdonjim slojevima jela započinje dobivati dominantniju ulogu. Razmatrajući iznesene podatke, može se pretpostaviti da je u davnoj prošlosti učešće odraslijih stabala jele bilo mnogo veće nego je danas. Zbog sušenja stabala koje se nastavilo sve do našeg doba sklop krošanja se prorijedio, naglo je nadirala bukva i gotovo posve okupirala sastojinu, te su njene krošnje vjerojatno potisnule velik broj stabala smrče koja je manje tolerantna prema zasjenjivanju nego jela. Poslije te faze razvitka, najprije polagano a zatim tako snažno nadire jela da je bukva u podmlatku i mladiku ne može prevladati. Daljnji tok razvitka smjese bit će ovakav: bukova i preostala jelova najdeblja stabla će odumirati, pa će u najgornjem sloju biti odnos smjese bukvajela, u srednjim slojevima jela-bukva, a u najdonjem sloju vjerojatno bukvajela ili jela-(bukva). U gospodarskoj šumi sličnog sastava može se uzgojnim postupcima regulirati omjer smjese mladog naraštaja prema odredbama cilja gospodarenja, tj. može se još više povećati učešće jele u odnosu na bukvu. Tabela br. 4 Sklop krošanja: prosječno vrlo gust, u gornjim dijelovima rijedak Odumiranje stabala: intenzivno Smjesa: bukva-jela, bukva-(jela), bukva, bukva-jela-(smrča), bukva-(jela) Debljine stabala Broj stabala po ha Postotak broja stabala cm živih suhih bukva jela smrča 70— 20 25 25 71 4 70—60 20 10 73 27 — 60—50 35 5 100 — — 50—40 50 10 100 — — 40—30 105 20 100 — — 30—20 45 15 51 42 7 20—10 90 10 57 33 10 10—5 295 88 12 — 5—1 1735 100 — — Svega Iznad 10 cm pr. pr. 2395 365 95 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Sastojina koju smo prikazali u tabeli br. 4 nema tzv. preboran oblik; nije ni preborna ni jednodobna. Raznodobna je, s binomskom strukturom frekvencije broja odraslijih stabala i gustim slojem mladog naraštaja. Ukupan broj stabala vrlo je velik, ali iznad taksacijske granice razmjerno malen. Bukva dominira u gotovo čitavom vertikalnom profilu sastojine. Kad se analizira smjesa vrsta drveća od najviših debljinskih razreda (odnosno, od sloja najstarijeg drveća) prema najnižima (odnosno, najmlađima), može se pretpostaviti da se tekstura razvijala ovako: nekad je prevladavala jela, zatim je počela bukva u sastojinu naglo prodirati te danas posve vlada u srednjim sstojinskim slojevima. Kad se sastojinska klima uravnotežila, jela se dobro podmlađivala ali zbog velikog omjera bukve ta četinjača nije mogla zauzeti dominantniji položaj. I konačno, u najdonjem sastojinskom prostoru ponovno se i vrlo obilno razvio sloj bukovog mladog naraštaja u kojemu se nalazi posve malen broj stabala jele. Ova razmatranja dovode nas do zaključka da je tok razvitka smjese u toj sastojini bio vrlo složen i labilan. Koji su povodi i uzroci bili takvoj pojavi, na ta pitanja moglo bi se odgovoriti tek poslije dugotrajnih ekoloških istraživanja i ispitivanja biotskih odnosa drveća u vezi s promjenama kompleksa čitave biogeocenoze. Tabela br. 5 Sklop krošanja: u višim i srednjim deblj. razredima rijedak Odumiranje stabala: neznatno u svim debljin. razredima Smjesa: bukva, bukva-(jela), bukva-jela, jela-bukva Debljine stabala cm Broj stabala živih po ha suhih Postotak broja bukva stabala jela 70— 70—60 60—50 50—40 40—30 30—20 20—10 2 8 20 36 42 50 146 8 4 8 9 6 10 21 100 100 97 93 89 78 59 — 3 7 11 22 41 10—5 5—1 Svega: Iznad 10 cm pr. pr. 286 734 1324 304 66 33 25 67 75 Ukupan broj stabala u sastojini, po podacima tabele br. 5, je razmjerno malen, osobito iznad taksacijske granice, a od 20 cm pr. pr. na više obrast po broju stabala veoma je malen. Ipak gornji sklopovi krošanja relativno su gusti, jer bukva razvija široku krošnju, pogotovo u rijetkim ssatojinama. Prema tome, sastojinska klima je razmjerno vlažna i hladna. Bukva dominira u svima debljinskim razredima. Omjer smjese ove listače gotovo jednolično pada od najvišeg debljinskog razreda prema najnižima, a zatim je ta pojava nagla. Veoma je značajno da se u toj bukovoj sastojini razvio vrlo gust sloj jelovog podmlatka i mladika. Budući da se ova sastojina, kao i one koje smo prikazali u tabelama br. 1—4, nalazi u području u kojemu se pokrivaju areali jele i bukve, može se |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 58 <-- 58 --> PDF |
pretpostaviti da je na tom staništu nekad rasla mješovita sastojina u kojoj je jela možda i dominirala. Na temelju tih i prijašnjih razmatranja o tokovima izmjene smjese u sastojinama tipa prašume može se pouzdano pretpostaviti pa i zaključiti kakav će biti naredni razvitak omjera smjese. Tabela br. 6 Sklop krošanja: u gornjim slojevima rijedak Odumiranje stabala: veoma intenzivno Smjesa: jela-bukva, bukva, jela-bukva, bukva-jela, bukva-(jela) Debljine stabala Broj stabals i po ha Postotak broja stabala cm živih suhih bukva jela TI 40 30 10 90 TO—60 30 25 30 70 60—50 25 15 100 — 50—40 35 — — 40—30 15 20 100 — 30—20 60 25 75 20—10 135 60 40 10—5 515 83 17 5—1 2460 96 4 Svega: Iznad 10 cm pr. pr. 3280 305 125 U sastojini koju razmatramo na temelju brojčanih podataka tabele br. 6 struktura po broju živih stabala je dvoslojna, tj. srednji dio vertikalnog prostora sastojine veoma je malo ispunjen asimilacijskim aparatom drveća. Najgornji dio sastojine zauzele su krošnje uglavnom jele, srednji vertikalni prostori ispunjeni su krošnjama bukve, a u nižim nalazi se jela s bukvom i bukva s jelom. U sloju mladog naraštaja sklop je veoma gust, posve dominira bukva. Obrast po broju stabala u srednjim i višim slojevima sastojine je rijedak. Razmjerno velik broj debljih i najdebljih stabala osušio se, pa sklop gornjih slojeva sastojine nije gust. Na temelju iznesenog može se smatrati da je veoma neuravnotežena struktura i gustoća sastojine utjecala da je razvitak omjera smjese bio veoma neuravnotežen. Jela je u sloju odraslijeg drveća uspjela da zauzme samo dio vertikalnog profila sastojine. Kad su se gornji slojevi sušenjem drveća znatno prorijedili, bukva je i u najdonjirn slojevima agresivno osvajala svoj prirodan areal. Takva sastojina samo je djelomično i privremeno omogućila snažnije nadiranje i dominaciju jele (v. deblj. razrede 10—30 cm). Kad sažmemo podatke po pril. tabelama br. 1—6 o spontanoj izmjeni smjese jele (smrče) i bukve, dobivamo u grubom prosjeku ovaj posljedak (brojke 1—10 uz vrste drveća označuju omjer smjese po broju stabala): Slojevi T a b e 1 e r. krošanja 1 3 4 naifornji jelO -jelO -jelO -je7-bu3 -bulO je9-bul gornji je8-bu2 je5-bu5 je4-bu6 je3-bu7 -bulO je4-bu6 srednji je5-bu5 je3-bu7 je2-bu8 -bulO jel-bu9 -bulO donji je4-bu6 je4-bu6 je2-bu8 je5-bu5 je3-bu7 je4-buri najdonji je7-bu3 je5-bu5 je5-bu5 jel-bu9 je7-bu3 jel-bu9 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Polazeći od pretpostavke da slojevi stabala (točnije, njihovih krošanja) donekle odražavaju starosni tok razvitka sastojine, iz navedenog pregleda i iznesenih razmatranja izlazi da je omjer smjese jele i bukve u mješovitim sastojinama tipa prašume veoma promjenljiv odnosno nestabilan i da ovisi višemanje o nepoznatim promjenama u kompleksu bioekocenotskih faktora. Izmjena omjera jele i bukve toliko je rasprostranjena da su tu pojavu na području sjevernih Dinarida Hrvatske stručnjaci u toku prošlih 100 godina često opisivali. Prvi je taj proces objavio Šule k (1866.): na mnogim mjestima gdje su prije bile bukove sastojine sada su jelove, i obratno, gdje je nekad u jelovim sastojinama bukva bila pojedinačno primješana sada gotovo nema jele. W e s s e 1 y (1876.) zabilježio je ovo: mnogi podaci svjedoče da i u hrvatskokrajiškim šumama jedna vrsta drveća mjestice smjenjuje drugu; osobito često bukva dolazi iza jele, a jela iza bukve. Takvu pojavu primijetio je i M ileti ć (1928.). Potiskivanje smrče jelom i bukvom opazio je Vajd a (1933.). Izmjenu smjese jele i bukve opisao je i Mil as (1950.). Na tu pojavu upozorio je Safa r (1948., 1950., 1951., 1952., 1953.) i brojčano je prikazao (1955., 1965.. 1967.), za područje Slovenije Jurhar (1964.), Mlinšek i Gašperšič (1967.), i drugi. ZAKLJUČAK Istraživanja o razvitku omjera smjese u mješovitoj prašumi jele i bukve na tlima karbonatne podloge, unatoč nedovoljnosti tog rada, omogućuju da se dadu zaključci koji mogu barem orijentacijski služiti operativi kad se razmatraju problemi o tokovima prirodnog podmlađivanja: 1. Omjer smjese jele i bukve veoma je labilan, pa je spontana izmjena smjese tih skiofitnih vrsta drveća redovna pojava. Dinamika ovog razvitka prosječno je postepena, ali gdjekad i brza. 2. Sto je učešće jele u višim slojevima sastojine veće, u nižim slojevima prosječno veći je omjer bukve; kad u smjesi viših slojeva dominira bukva, u nižim slojevima ta listača ponajviše ima manji omjer smjese. 3. Što je sklop sastojine više vertikalno-stepeničast, izmjena omjera smjese je uglavnom polaganija. U sastojinama koje imaju nejednoličniju strukturu broja stabala dinamika izmjene smjese je uglavnom naglija; često se razvija više-manje dvoslojan oblik sastojine. 4. Razlike omjera smjese po vertikalnom profilu sklopa prosječno veće su u rjeđim i nejednoličnijim sastojinama nego u gušćim sastojinama koje imaju potpuniju tzv. prebornu strukturu. Kad se usporede ovi zaključci sa zaključcima navedenim za područje gospodarskih šuma, može se ustvrditi da se labilnost odnosa u recentnom razvitku smjese jele i bukve povećava jakom eksploatacijom i, pogotovo, naglim sječama jedne vrste drveća, jer se izmjenom gustoće, teksture i strukture sklopa krošanja poremećuje prirodna ravnoteža biogeocenotskog kompleksa i tako ubrzava dinamika razvojnih faza teksture. Budući da se u privrednim šumama poslije »bukove faze« ne može nekoliko desetljeća čekati na naredne faze u kojima predvidljivo treba da se obilnije podmladi jela, mora se u intenzivnom gospodarenju izvršiti umjetno očetinjavanje. 221 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 60 <-- 60 --> PDF |
VERLAUF DES WECHSELS DES MISCHUNGSVERHÄLTNISSES ZWISCHEN BUCHE UND TANNE IM URWALD Zusammenfassung Nach seinen umfangreichen Arbeiten über den Wechsel der Tanne und Buche in den Wirtschaftswäldern (1955, 1965, 1967, u. a. m.) wurden vom Autor auch die Forschungen im Urwald auf Karbonatböden (900—1150 m ü. M.) durchgeführt. Auch hier wurde die rechnerische Methode angewandt: die Summe der prozentuellen Anteil der Baumarten in jeder Durchmesser- (einigermassen Alters-) Klasse wurde mit 100 angenommen. In Tabellen 1—6 sind die Zahlen der stehenden lebendigen und dürren Stämme (auch der Stubben) sowie die prozentuellen Anteile des Mischungsverhältnisses der Buche und Tanne (Fichte) nach der Stammzahl wiedergegeben. Die Schlussfolgerungen sind die folgenden: 1. Das Mischungsverhältnis der Tanne und Buche ist sehr unbeständig, so dass der spontane Wechsel der Mischung dieser Schattenholzarten eine übliche Erscheinung darstellt. Die Dynamik dieser Entwicklung geht stufenweise, manchmal aber auch schnell vor sich. 2. Je grösser der Anteil der Tanne in höheren Bestandesschichten, desto grösser im Durchschnitt die Beteiligung der Buche in niedrigeren Schichten; wenn in der Mischung der höheren ´Schichten die Buche herschend ist, dann ist das Mischungsverhältnis dieser Laubholzart in niedrigeren Schichten meistens geringer. 3. Je mehr der Bestandesschluss vertikal-stufcnartig ausgebildet ist, um so langsamer ist der Wechsel des Mischungsverhältnisses. In Beständen, welche eine ungleichmässigere Struktur der Stammzahlen ausweisen, ist die Dynamik des Mischungswechsels hauptsächlich schneller; es entwickelt sich dort häufig eine mehr oder weniger zweischichtige Bestandesform. 4. Die Unterschiede des Mischungsverhältnisses — mit Rücksicht auf das Vertikalprofil des Bestandesschlusses — sind im Durchchnitt grösser in den lichteren und ungleichmässigeren Beständen als in den dichteren Beständen, welche die sogenannte Plenterstruktur aufweisen. |