DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 46     <-- 46 -->        PDF

temperaturnim uslovima vanvegetacionog perioda, ovu pojavu treba smatrati
specifičnom i po našem mišljenju netreba izjednačiti sa pojavom mrazopuca.
Od mrazopuca, kao što znamo, stradaju stabla nekih lišćara zbog nehomogene
građe drveta (cer, hrast, bukva, jasen itd.).


Slika br. 4. Napuklo stablo klona 1-214 u zasadu koji je osnovan jednogodišnjim
sadnicama. Stablo je pre pojave pukotine bilo mehanički oštećeno.
Foto: Ing. I. Herpka


Pri tom se uvek podrazumeva da je nehomogenost građe drveta fenotipsko
svojstvo te vrste drveća.


Polazeći od spomenutih uslova za nastajanje mrazopuca i ponašanja zasada
klona 1-214 od 1956 godine do sada, morali smo predpostaviti da su stabla
od jednogodišnjih sadnica homogene građe a da je drvo stabala koja su
uzgojena od sadnica 2/3 izrazito nehomogeno.


Da bi ovo proverili, mi smo u zasadima pored opažanja i registrovanja
napuklih stabala analizirali i unutrašnji izgled kako napuklih tako i nenapuklih
stabala. U svim zasadima klona 1-214 koji su osnovani sadnicama 2/3 i u
kojima su stabla počela pucati konstatovali smo da pojavi pukotina predhodi
izmena boje u unutrašnjosti stabla.


Centralni deo je smeđe crvene boje. Na raznim visinama stabla, obojenost
zahvata različitu površinu poprečnog preseka. Zona obojenog drveta počinje
od žilišta i obično se proteže do visine nekadašnje sadnice 2/3. Najveću površinu
obojenog drveta kao i najintenzivniju boju imaju poprečni preseci stabala
u zoni vegetacionog sprata sadnice 2/3. Ovo je naročito izraženo u zasa