DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 46 <-- 46 --> PDF |
temperaturnim uslovima vanvegetacionog perioda, ovu pojavu treba smatrati specifičnom i po našem mišljenju netreba izjednačiti sa pojavom mrazopuca. Od mrazopuca, kao što znamo, stradaju stabla nekih lišćara zbog nehomogene građe drveta (cer, hrast, bukva, jasen itd.). Slika br. 4. Napuklo stablo klona 1-214 u zasadu koji je osnovan jednogodišnjim sadnicama. Stablo je pre pojave pukotine bilo mehanički oštećeno. Foto: Ing. I. Herpka Pri tom se uvek podrazumeva da je nehomogenost građe drveta fenotipsko svojstvo te vrste drveća. Polazeći od spomenutih uslova za nastajanje mrazopuca i ponašanja zasada klona 1-214 od 1956 godine do sada, morali smo predpostaviti da su stabla od jednogodišnjih sadnica homogene građe a da je drvo stabala koja su uzgojena od sadnica 2/3 izrazito nehomogeno. Da bi ovo proverili, mi smo u zasadima pored opažanja i registrovanja napuklih stabala analizirali i unutrašnji izgled kako napuklih tako i nenapuklih stabala. U svim zasadima klona 1-214 koji su osnovani sadnicama 2/3 i u kojima su stabla počela pucati konstatovali smo da pojavi pukotina predhodi izmena boje u unutrašnjosti stabla. Centralni deo je smeđe crvene boje. Na raznim visinama stabla, obojenost zahvata različitu površinu poprečnog preseka. Zona obojenog drveta počinje od žilišta i obično se proteže do visine nekadašnje sadnice 2/3. Najveću površinu obojenog drveta kao i najintenzivniju boju imaju poprečni preseci stabala u zoni vegetacionog sprata sadnice 2/3. Ovo je naročito izraženo u zasa |