DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 4 <-- 4 --> PDF |
života A. jundella osnovni je preduvjet za pronalaženje efikasnih metoda suzbijanja. Ovo uostalom vrijedi za sve gospodarski značajne insekte. Dosadašnje štete pokazuju da se radi o veoma opasnom štetniku jele, kojega je potrebno svestrano proučiti. U konkretnom slučaju u Gorskom kotaru štete od jel. moljca ne pogađaju samo šumsku privredu nego i elektroprivredu. Šume ugrožene od jel. moljca nalaze se u oborinskom području akumulacionih jezera kod Lokava i Fužina. Na temelju proračuna hidroenergetskog potencijala ovog oborinskog područja izgrađena je hidroelektrana »Nikola Tesla« Tribalj. Ako dođe do masovnog propadanja okolnih šumskih sastojina (kao što se to desilo u Mlaki i nekim drugim sastojinama), promijenit će se i retenciona moć oborinskog područja. To može dovesti do teških posljedica po elektroprivredu jer bi se iz osnova promijenilo hidrološko stanje na temelju kojega je kalkulirana i izgrađena spomenuta elektrana. U šumarskoj je struci već oko stoljeće i pol poznat problem masovnog sušenja jele. Ova pojava postoji i kod nas (Macelj, Papuk, Velebit). Mišljenja stručnjaka o uzrocima sušenja nisu ujednačena. Kao uzroci sušenja ističu se: nepovoljno stanje tla (nedostatak kalcija, smetnje u ishrani kalijem, nedostatna vlaga), zatim klimatske prilike (suša, mraz), šumskouzgojne mjere, otrovni plinovi, biljni i životinjski paraziti (posebno uš Dreifusia nüsslini) i dr. O uzročnicima sušenja jele postoji brojna literatura (v. npr. literaturu koju o tome problemu navodi Schwerdtfegerll, au nas Šafar 15). Ni u jednom od tih radova ne spominje se moljac jel. iglica A. jundella kao uzročnik sušenja. Očito ovaj insekt i nije bio od značaja za navedeni problem. Međutim isto je tako očito da se — barem na našem području — ostalim uzročnicima masovnog sušenja jele pridružio i jedan novi, veoma važan faktor — moljac jelinih iglica Argyresthia jundella. 2. PODACI IZ LITERATURE U šumarskoj literaturi moljac jel. iglica A. jundella veoma se malo spominje. Prvi i do unatrag 15-tak godina jedini podaci o ovom insektu kao šumskom štetniku potječu od H a r t i g a (6) iz 1896. god. Hartig je opisao masovnu pojavu jel. moljca na području šumarija Amberg i Freising u Bavarskoj. Ovaj donedavna jedini podatak o biologiji i štetama od A. jundella spominju u svojim djelima poznati autori kao npr. N ü s s 1 i n-Rhumbler (9), Escherich (5), Pfeffer (10) i dr., a kod nas Kovačević (8). G. 1952. Brauns je objavio dva rada o A. jundella. Prvi (B r a u n s 2) je u stvari bilješka o pojavi moljca kod mjesta Bredstedt u pokrajini Schleswig-Holstein u sjevernoj Njemačkoj i to na kavkaskoj jeli Abies Nordmanniana. Ovdje se također raspravlja o mono- odnosno oligofagiji ovog insekta. U drugom radu (Braun s 3) detaljno je opisan način oštećivanja iglica, a izneseni su i neki novi biološki podaci. Treći autor, koji je iznio originalne podatke o ovom insektu je A ndroi ć (1). On je 1955. god. u Fužinama vršio biološka opažanja i proveo pokuse suzbijanja gusjenica sistematičnim insekticidima, a 1959. god. prigodom nekih drugih radova došao do iskustva da se jel. moljca može suzbijati kontaktnim insekticidima u stadiju leptira. Prema tome Hartig, Brauns i Androić jedini su autori koji su iznijeli originalne podatke o jel. moljcu kao gospodarski štetnom insektu. Svi |