DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 35     <-- 35 -->        PDF

ziju krošanja imaju stabla bukve u zajednicama Fagetum cr. montanum
Horv., Blechno-Abietetum Horv. i Fagetum cr. subalpinum Horv. (ploha
XVII). Prema širini i ekspanziji krošanja slijede stabla jele u zajednicama
Fagetum cr. abietetosum Horv. i Blechno-Abietetum Horv. Najslabiji intenzitet
prirasta krošanja i najuže krošnje imaju stabla bukve u zajednici
Fagetum cr. subalpinum Horv. (ploha VIII).


4.
Kulminaciju tečajnog prirasta promjera krošnje postižu stabla bukve u
zajednici:
Fagetum cr. montanum Horv. kod promjera 25,23 cm,
Blechno-Fagetum Horv. ,, ,, 48,32 cm,
Blechno-Abietetum Horv. „ „ 22,24 cm,
Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha VIII ,, ,, 13,56 cm,
Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha XVII ,, ,, 17,48 cm,
a stabala jele u zajednici:
Fagetum cr. abietetosum Horv. ,, ,, 27,35 cm,
Blechno-Abietetum Horv. ploha XIX ,, ,, 26,95 cm.
Do navedenih promjera mogu se u odgovarajućim zajednicama provoditi
intenzivni uzgojni radovi oblikovanja i njege sastojina jer će krošnje
brzo reagirati na zahvate. Intenzitet zahvata treba opadati približavanjem
prirasta promjera krošanja prema nuli.


5.
Tečajni prirast promjera krošanja jednak je teoretski nuli za bukvu u zajednici:
Fagetum cr. montanum Horv. kod promjera 60,84 cm,
Blechno-Fagetum Horv. ,, ,, 97,66 cm,
Blechno-Abietetum Horv. ,, ,, 73,43 cm,
Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha VIII ,, ,, 31,48 cm,
Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha XVII ,, ,, 39,87 cm,
a za jelu u zajednici:
Fagetum cr. abietetosum Horv. ,, ,, 73,55 cm,
Blechno-Abietetum Horv. ploha XIX ,, ,, 58,95 cm,
Blechno-Abietetum Horv. ploha XX ,, ,, 59,67 cm.
Kod promjera većih od ovih ne bi se smjelo provoditi zahvate oblikovanja
sastojina jer krošnje ne mogu više reagirati na uzgojne zahvate.


LITERATURA


1.
Badou x E.: L´allure de l´accroissement dans la foret jardinee, Ann. Inst. fed.
Rech. for. Zürich 1949.
2.
Bertovi ć S. et al.: Tipološke značajke šuma u g. j . »Brod na Kupi«, Radovi
Instituta, Zagreb, 1967 (u rukopisu).
3.
Bertovi ć S. et al.: Ekološko-gospodarske značajke i tipovi šuma na području
Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja, Radovi Instituta, Zagreb 1967 (u rukopisu).
4.
Brina r M.: Pomen velikosti in oblike krošnje, Gozd. Vestnik, 1952.
5.
Burge r H.: Holz, Blattmenge und Zuwachs; Mitt. Schweiz. Anst. forstl. Versuchswes.
(Die Tanne, 1951, Die Buche, 1950).
6.
Hengs t E.,: Der Kronenbau der Buche im Erzgebirge, Forstwiss. Cbl., 1964.
7.
Ho rva t I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske, Prirodosl. Istraživ., 30, Zagreb
1962.
8.
Mileti ć 2.: Istraživanje širenja (ekspanzije) krune u prebornoj sastojim bukve,
Glasnik šum. fakulteta, Beograd 1954.
9.
Sommer H. G: Tannenkronen im Plenterwald, Forstwiss. Cbl., 1961.