DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Osim intenziteta širenja krošanja nas je posebno zanimao moment kada
intenzitet širenja kulminira, kao i kada se prirast krošanja u širinu teoretski
približava nuli.


Iz tabele 4 vidimo da bukova stabla u zajednici Fagetum cr. montanum
postižu maksimum širenja krošanja u debljinskom stepenu 25, a prirast prestaje
u debljinskom stepenu 60 cm. U toj se zajednici mogu provoditi najintenzivniji
uzgojni zahvati u grupama i skupinama bukovih stabala čiji srednji
promjer nije prešao 25 cm, jer će krošnje tada najbrže reagirati na zahvat.
Intenzitet zahvata treba opadati između debljinskog stepena 25 i 60. Poslije
debljinskog stepena 60 cm u spomenutoj zajednici uzgojni zahvati oblikovanja
nisu opravdani jer krošnje više ne mogu reagirati na te zahvate. Iz tabele 4
vide se ti promjeri i za ostale zajednice, razvrstani prema vrstama drveća.


Zanimljivo je usporediti te karakteristične tačke u odnosu na biljne zajednice.
Već na prvi pogled može se vidjeti da kulminacija (i prestanak) prirašćivanja
nastupa to kasnije što su ekološki uvjeti za razvoj pojedine vrste
drveća povoljniji. U zajednici Blechno-Fagetum uvjeti za razvoj bukve su najpovoljniji
te maksimum prirašćivanja krošnje nastupa kod 48 cm, a prestanak
kod 98 cm. Nešto manje povoljni uvjeti za razvoj bukve su u zajednici Blechno-
Abietetum, gdje maksimum prirašćivanja nastupa kod 22 cm, a prestanak kod
73 cm. U istoj zajednici taj maksimum za jelu nastupa kod 19 cm (ploha XIX),
odnosno 27 cm (ploha XX), a prestanak prirasta za obje plohe kod 59 cm. I iz
navedenih se podataka vidi razlika u prirašćivanju krošnje u odnosu na vrst
drveća. U zajednici Fagetum cr. abietetosum krošnje jelovih stabala postižu
maksimum prirašćivanja kod promjera 27 cm, a prirast praktički prestaje kod
promjera 74 cm.


Najraniji maksimum intenziteta širenja krošanja postižu bukova stabla u
zajednici Fagetum cr. subalpinum. Maksimum u toj zajednici nastupa kod promjera
stabla 13,5 cm (ploha VIII) odnosno 17,5 cm (ploha XVII), a prestanak
prirasta kod promjera 31,5 cm (ploha VIII) odnosno 40,0 cm (ploha XVII). U
navedenoj zajednici mogu se provoditi intenzivniji uzgojni zahvati oblikovanja
krošanja samo do promjera stabala 13,5 (17,5) cm. Poslije promjera 31,0 (40,0)
cm prestaje svaka mogućnost oblikovanja krošanja.


Naša istraživanja trebalo bi nastaviti te proširiti i na druge vrste drveća
i zajednice. Bilo bi od vrijednosti kad bi se za gospodarski najvažnije vrste
drveća i zajednice odredilo najpovoljnije razdoblje za provedbu uzgojnih zahvata,
kao i vrijeme kada s tim radovima treba prestati. Nadamo se da će nam
se ukazati prilika, da detaljnije i opširnije proučimo spomenuti problem i tako
pridonesemo njegovu rješavanju.


ZAKLJUČAK


Na temelju istraživanja kojim se intenzitetom šire krošnje stabala bukve
i jele u raznodobnim sastojinama zapadne Hrvatske — na 7 primjernih ploha
i u 5 zajednica — mogu se donijeti slijedeći zaključci:


1.
Širine i intenzitet širenja krošanja zavise o vrsti drveća. Bukova stabla
imaju šire krošnje i jači intenzitet širenja krošanja od stabala jele.
2.
Širine i intenzitet širenja krošanja za istu vrstu drveća različiti su u pojedinim
zajednicama.
3.
Najveće širine i najjaču ekspanziju imaju krošnje bukovih stabala u zajednici
Blechno-Fagetum Horv. Podjednako široke krošnje i sličnu ekspan