DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 33 <-- 33 --> PDF |
RAZMATRANJA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA Tab. 4 Karakteristične tačke krivulje tečajnog prirasta širine krošanja Die charakteristischen Punkte der Kurve des laufenden Zuwachses der Kronenbreiten a 03 o cj ^ "O 05 ´S .2 a oj L CO a> o CO W m B a t-i CO o > m Fagetum er. montanum bukva VI 25,23 60,84 Blechno-Fagetum bukva II 48,32 97,66 Fagetum er. abietetosum jela XXVI 27,35 73,55 Blechno-Abietetum bukva XIX 22,24 73,43 Blechno-Abietetum jela XIX 19,22 58,95 Blechno-Abietetum jela XX 26,95 59,67 Fagetum er. subalpinum bukva VIII 13,56 31,48 Fagetum er. subalpinum bukva XVII 17,48 39,87 plohe Versuchsfläche di, 3 kod kojeg kulminira kš´ di, 3 bei dem die Kulmination von kš´ eintritt di, 3 kod kojeg je kš´ jednak nuli di, 3 bei dem kš´ auf Null absinkt Iz podataka u tabeli 2 proizlazi da se širine krošnja istraživanih vrsta drveća međusobno razlikuju. Bukova stabla imaju redovito širu krošnju od jelovih stabala istoga debljinskog stepena. No, ni krošnje istih vrsta drveća nisu jednake u svim zajednicama. Najuže krošnje imaju bukova stabla u pretplaninskoj šumi bukve, a najšire bukova stabla u zajednici bukve s rebračom. Jelova stabla u šumi jele s rebračom imaju šire krošnje od jelovih stabala u šumi jele s bukvom u tanjim debljinskim stepenima, a uže u jačim debljinskim stepenima. Iako ekološki faktori nisu jedini koji utječu na širinu krošanja, postoji očigledna pravilnost odnosa između ovih faktora i širine krošanja. Daljnja istraživanja u vezi s tim problemom dat će nam jasniju sliku o navedenim odnosima. Rezultati istraživanja su nedvojbeno pokazali da su krošnje bukovih stabala mnogo ekspanzivnije od krošanja jele. Tečajni godišnji prirast širina krošanja bukve kreće se od 1,0—9,5 cm, a jele 1,0—3,5 cm. Do sličnih rezultata o tečajnom prirastu promjera krošanja došao je i Miletić (1954). Autor je u svojim istraživanjima ekspanzije krošanja bukve dobio da se tečajni godišnji prirast kreće od 2,2—6,6 cm (prosječno 4,6 cm). On smatra da je taj prirast malen. Na žalost detaljnija usporedba s našim podacima nije moguća jer u citiranom radu nije navedeno u kojoj je zajednici proveden pokus. I intenzitet širenja krošanja različit je u pojedinim zajednicama. Najintenzivnije širenje krošanja bukve je u zajednici Blechno-Fagetum, zatim u zajednici Blechno-Abietetum, a u zajednici Fagetum cr. montanum tečajni prirast širina krošanja je znatno niži od prirasta u prve dvije zajednice. Zanimljivu pojavu intenziteta širenja bukovih krošanja imamo u zajednici Fagetum cr. subalpinum. Na plohi XVII intenzitet prirašćivanja je znatno jači od prirasta na plohi VIII. U našim radovima spoznali smo da se zajednica pretplaninske bukve, iako biljnosociološki shvaćena jedinstveno, treba raščlaniti u 4 podtipa. Plohe VIII i XVII nalaze se u dva različita podtipa, i to se jasno može uočiti iz toka ekspanzije krošanja. |