DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 33     <-- 33 -->        PDF

RAZMATRANJA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA
Tab. 4
Karakteristične tačke krivulje tečajnog prirasta širine krošanja


Die charakteristischen Punkte der Kurve des laufenden Zuwachses der Kronenbreiten


a


03 o


cj ^
"O 05


´S .2 a


oj L CO


a> o
CO W
m B a
t-i CO


o


> m


Fagetum er. montanum bukva VI 25,23 60,84
Blechno-Fagetum bukva II 48,32 97,66
Fagetum er. abietetosum jela XXVI 27,35 73,55
Blechno-Abietetum bukva XIX 22,24 73,43
Blechno-Abietetum jela XIX 19,22 58,95
Blechno-Abietetum jela XX 26,95 59,67
Fagetum er. subalpinum bukva VIII 13,56 31,48
Fagetum er. subalpinum bukva XVII 17,48 39,87


plohe
Versuchsfläche


di, 3 kod
kojeg kulminira
kš´
di, 3 bei dem
die Kulmination
von
kš´ eintritt


di, 3 kod kojeg
je kš´
jednak nuli
di, 3 bei dem
kš´ auf Null
absinkt


Iz podataka u tabeli 2 proizlazi da se širine krošnja istraživanih vrsta
drveća međusobno razlikuju. Bukova stabla imaju redovito širu krošnju od
jelovih stabala istoga debljinskog stepena. No, ni krošnje istih vrsta drveća
nisu jednake u svim zajednicama. Najuže krošnje imaju bukova stabla u pretplaninskoj
šumi bukve, a najšire bukova stabla u zajednici bukve s rebračom.
Jelova stabla u šumi jele s rebračom imaju šire krošnje od jelovih stabala u
šumi jele s bukvom u tanjim debljinskim stepenima, a uže u jačim debljinskim
stepenima. Iako ekološki faktori nisu jedini koji utječu na širinu krošanja,
postoji očigledna pravilnost odnosa između ovih faktora i širine krošanja.
Daljnja istraživanja u vezi s tim problemom dat će nam jasniju sliku o navedenim
odnosima.


Rezultati istraživanja su nedvojbeno pokazali da su krošnje bukovih stabala
mnogo ekspanzivnije od krošanja jele. Tečajni godišnji prirast širina krošanja
bukve kreće se od 1,0—9,5 cm, a jele 1,0—3,5 cm. Do sličnih rezultata


o tečajnom prirastu promjera krošanja došao je i Miletić (1954). Autor je u
svojim istraživanjima ekspanzije krošanja bukve dobio da se tečajni godišnji
prirast kreće od 2,2—6,6 cm (prosječno 4,6 cm). On smatra da je taj prirast
malen. Na žalost detaljnija usporedba s našim podacima nije moguća jer u
citiranom radu nije navedeno u kojoj je zajednici proveden pokus.
I intenzitet širenja krošanja različit je u pojedinim zajednicama. Najintenzivnije
širenje krošanja bukve je u zajednici Blechno-Fagetum, zatim u zajednici
Blechno-Abietetum, a u zajednici Fagetum cr. montanum tečajni prirast
širina krošanja je znatno niži od prirasta u prve dvije zajednice. Zanimljivu
pojavu intenziteta širenja bukovih krošanja imamo u zajednici Fagetum
cr. subalpinum. Na plohi XVII intenzitet prirašćivanja je znatno jači od
prirasta na plohi VIII. U našim radovima spoznali smo da se zajednica pretplaninske
bukve, iako biljnosociološki shvaćena jedinstveno, treba raščlaniti
u 4 podtipa. Plohe VIII i XVII nalaze se u dva različita podtipa, i to se jasno
može uočiti iz toka ekspanzije krošanja.