DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 92 SVIBANJ—LIPANJ GODINA 1968. NEKA EKOLOŠKA OPAŽANJA I REZULTATI SUZBIJANJA MOLJCA JELINIH IGLICA (Argyresthia fundella F. R.) Dr IVAN SPAIC 1. PROBLEM Na području* šumarije Fužine u Gorskom kotaru zapažene su 1954. god. velike štete na jelama. Stabla su ostajala bez iglica, koje su otpadale jer su bile oštećene od nekon nepoznatog insekta. Na poziv tadanjeg upravitelja šumarije dipl. inž. D. Böhma pregledao sam oštećene sastojine i utvrdio da su štete nastale uslijed prenamnoženja moljca jelinih iglica Argyresthia fundella F. R. Ovaj insekt bio je našoj šumarskoj praksi potpuno nepoznat kao šumski štetnik. Međutim štete koje je on prouzrokovao bile su već tada veoma velike. Prema Androić u (1) koji je nastavio istraživati ovaj problem, samo u 1955. god. u napadnutim sastojinama bilo je posječeno oko 10.000 m3 suhih i polusuhih stabala. Oštećivanje je s izvjesnim oscilacijama u intenzitetu i dalje nastavljeno. Sastojina V. Mlaka djelovanjem moljca bila je konačno toliko devastirana da je 1966. god. morala biti posječena. Vjerojatno je to bio povod da se ovom problemu najzad pristupi s potrebnom pažnjom, u prvom redu da se utvrdi prisutnost i stanje zaraze jel. moljca i u drugim šumama Gorskog kotara izvan područja Fužina. Taj pregled je izvršen u proljeće 1967. god. Pokazalo se da su predviđanja stručnjaka bila ispravna, jaka zaraza jel. moljca pronađena je u mnogim šumama izvan Fužina. Na području Fužina, pak, u Bitoraju, zaraza je bila tako jaka da su se sa sigurnošću mogle prognozirati velike štete. Donesena je odluka da se ovog štetnika pokuša suzbiti aviokemijskim putem, što je i učinjeno. S obzirom na pomanjkanje iskustva u suzbijanju jel. moljca akcija je imala karakter pokusa U ovom radu u prvom se redu izvještava o rezultatima tih pokusa. Budući da se radi o praktički novom i nedovoljno poznatom štetniku, nastojalo se — koliko je to ovoga puta bilo moguće — utvrditi i druge podatke o biologiji i ekologiji A. fundella, posebno one koji mogu neposredno utjecati na uspjeh suzbijanja. Dobro poznavanje * Istraživačke radove, koji su ovdje opisani, financiralo je Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija iz Zagreba. Veliku pomoć u izvođenju terenskih radova pružio mi je upravitelj šumarije Fužine dipl. inž. M. Ostojić kao i osoblje te šumarije. Determinaciju parazita jel. moljca izvršili su dr Z. Bouček, Narodni muzeum, Prag i dr J. .Sedivy, Ustfedmi vyzkumny üstav rostlinne vyroby, Prag. Svima navedenim kao i drugim osobama i ustanovama, koje su mi na bilo koji način pomogle u ovdje opisanim radovima, izražavam svoju zahvalnost. 165 |