DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 24 <-- 24 --> PDF |
U radu je predložena metoda za utvrđivanje i određivanje intenziteta zaraze jel. moljca. Ona se temelji na broju kokona na 1.000 iglica. Jakom zarazom smatralo bi se onu kada se na 1.000 iglica nalazi više od 5 kokona, srednjom između 0,5—5, a slabom manje od 0,5 kokona. Ovakvo razgraničenje pojedinih stepena zaraze povezano je s veličinom štete. Jakom zarazom smatram, naime, onu kod koje nastaje gubitak na prirastu drvne mase veći od 1 m3/ha, srednjom ako je gubitak između 0,1—1 m´Vha, a slabom gubitak manji od 0,1 m3/ha. Pomoću istih elemenata, koji su naprijed spomenuti, izračunao sam koliki je broj kokona (budućih gusjenica) na 1.000 iglica potreban da nastanu štete navedene veličine pa sam na temelju tog obračuna došao do navedenog broja kokona u pojedinim stepenima zaraze. Ukupni troškovi suzbijanja iznosili su 80,74 n.din/ha. Od ovog iznosa 47% otpada na plaćanje usluge poduzećima privredne avijacije, 31% na insekticid, a 22% na razne ostale troškove u vezi s akcijom suzbijanja. LITERATURA 1. Androi ć M. (1960): Argyresthia fundella F. R. (Tineidae) — moljac jelinih iglica — uzročnik sušenja jele u Gorskom kotaru. Šum. list br. 7/8. 2. B r a u n s A. (1952): Auftreten der Tannennadelmotte in Norddeutschland. Holz- Zentralbl. 78, Nr. 84. 3. Braun s A. (1952): Beitrag zur Biologie der Tannennadelmotte Argyresthia fundella F. R. (Tineidae, Hyponomeutinae). Nachrichtenblatt d. deutschen Pflanzenschutzdienstes, Nr. 12. 4. Burge r H. (1951): Holz, Blattmenge und Zuwachs. Mitteilungen d. Schweiz. Anstalt f. d. forstl. Versuchswesen, Bd. XXVII, Zürich. 5. Escheric h K. (1931): Die Forstinsekten Mitteleuropas. Bd. III. Berlin. 6. Har t ig R. (1896): Die Tannennadelmotte Argyresthia fundella F. R. Tubeufs Forstlich- Naturwissenschaftliche Zeitschrift. 5. Jhg. 7. Hör vat I. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Zagreb. 8. KovačevićŽ . (1956): Primijenjena entomologija. III. knjiga. Šumski štetnici. Zagreb. 9. Nüssli n O. — Rhumbler L. (1927): Forstinsektenkunde. IV Aufl. Berlin. 10. Pfeffe r A. (1961): Ochrana lesu. Praha. 11. Schwerdtfege r F. (1944): Die Waldkrankheiten. Berlin. 12. Spai ć I. (1952): Suzbijanje gubara aviometodom. Dopunski pokusi. Institut za šum. istr., sv. 9. Zagreb. 13. Spai ć I. (1959): Suzbijanje gubara aviometodom u slavonskim šumama 1957. godine. Zaštita bilja br. 52—53, Beograd. 14. S p a i ć I. (1965): Pokusi suzbijanja gusjenica prskanjem šuma iz aviona. U: Rezultati naučnih istraživanja u akciji suzbijanja gubara (Lymantria dispar L.) 1964 .godine. Poslovno udruženje šum.-priv. organizacija. Zagreb. 15. Šafa r J. (1965): Problem sušenja jele i način gospodaren;a na Macelj gori. Šum. list br. 1/2. EINIGE ÖKOLOGISCHE BEOBACHTUNGEN UND ERGEBNISSE DER BEKÄMPFUNG VON TANNENNADELMOTTE (Argyresthia fundella F. R.) Zusammenfassung In den Tannenwäldern im Gebiet von Fužine (Gorski Kotar, Kroatien) wurden im Jahre 1954 beträchtliche Schäden auf Tannenbäumen beobachtet, durch die Tannennadelmotte Argyresthia fundella F. R. verursacht. Bis zu jener Zeit war dieses Insekt in diesem Land als Forstschädling praktisch unbekannt und die Kennt |