DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 24     <-- 24 -->        PDF

U radu je predložena metoda za utvrđivanje i određivanje intenziteta zaraze
jel. moljca. Ona se temelji na broju kokona na 1.000 iglica. Jakom zarazom
smatralo bi se onu kada se na 1.000 iglica nalazi više od 5 kokona, srednjom
između 0,5—5, a slabom manje od 0,5 kokona. Ovakvo razgraničenje
pojedinih stepena zaraze povezano je s veličinom štete. Jakom zarazom smatram,
naime, onu kod koje nastaje gubitak na prirastu drvne mase veći od
1 m3/ha, srednjom ako je gubitak između 0,1—1 m´Vha, a slabom gubitak manji
od 0,1 m3/ha. Pomoću istih elemenata, koji su naprijed spomenuti, izračunao
sam koliki je broj kokona (budućih gusjenica) na 1.000 iglica potreban da nastanu
štete navedene veličine pa sam na temelju tog obračuna došao do navedenog
broja kokona u pojedinim stepenima zaraze.


Ukupni troškovi suzbijanja iznosili su 80,74 n.din/ha. Od ovog iznosa 47%
otpada na plaćanje usluge poduzećima privredne avijacije, 31% na insekticid,
a 22% na razne ostale troškove u vezi s akcijom suzbijanja.


LITERATURA


1.
Androi ć M. (1960): Argyresthia fundella F. R. (Tineidae) — moljac jelinih
iglica — uzročnik sušenja jele u Gorskom kotaru. Šum. list br. 7/8.
2.
B r a u n s A. (1952): Auftreten der Tannennadelmotte in Norddeutschland. Holz-
Zentralbl. 78, Nr. 84.
3.
Braun s A. (1952): Beitrag zur Biologie der Tannennadelmotte Argyresthia
fundella F. R. (Tineidae, Hyponomeutinae). Nachrichtenblatt d. deutschen Pflanzenschutzdienstes,
Nr. 12.
4.
Burge r H. (1951): Holz, Blattmenge und Zuwachs. Mitteilungen d. Schweiz.
Anstalt f. d. forstl. Versuchswesen, Bd. XXVII, Zürich.
5.
Escheric h K. (1931): Die Forstinsekten Mitteleuropas. Bd. III. Berlin.
6.
Har t ig R. (1896): Die Tannennadelmotte Argyresthia fundella F. R. Tubeufs
Forstlich- Naturwissenschaftliche Zeitschrift. 5. Jhg.
7.
Hör vat I. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Zagreb.
8.
KovačevićŽ . (1956): Primijenjena entomologija. III. knjiga. Šumski štetnici.
Zagreb.
9.
Nüssli n O. — Rhumbler L. (1927): Forstinsektenkunde. IV Aufl. Berlin.
10.
Pfeffe r A. (1961): Ochrana lesu. Praha.
11.
Schwerdtfege r F. (1944): Die Waldkrankheiten. Berlin.
12.
Spai ć I. (1952): Suzbijanje gubara aviometodom. Dopunski pokusi. Institut za
šum. istr., sv. 9. Zagreb.
13.
Spai ć I. (1959): Suzbijanje gubara aviometodom u slavonskim šumama 1957.
godine. Zaštita bilja br. 52—53, Beograd.
14.
S p a i ć I. (1965): Pokusi suzbijanja gusjenica prskanjem šuma iz aviona. U: Rezultati
naučnih istraživanja u akciji suzbijanja gubara (Lymantria dispar L.)
1964 .godine. Poslovno udruženje šum.-priv. organizacija. Zagreb.
15.
Šafa r J. (1965): Problem sušenja jele i način gospodaren;a na Macelj gori.
Šum. list br. 1/2.
EINIGE ÖKOLOGISCHE BEOBACHTUNGEN
UND ERGEBNISSE DER BEKÄMPFUNG VON TANNENNADELMOTTE


(Argyresthia fundella F. R.)


Zusammenfassung


In den Tannenwäldern im Gebiet von Fužine (Gorski Kotar, Kroatien) wurden
im Jahre 1954 beträchtliche Schäden auf Tannenbäumen beobachtet, durch die
Tannennadelmotte Argyresthia fundella F. R. verursacht. Bis zu jener Zeit war
dieses Insekt in diesem Land als Forstschädling praktisch unbekannt und die Kennt