DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Odgovor na ovo pitanje povezao sam s veličinom štete. Jakom zarazom smatram onu kod koje nastaje gubitak veći od 1 m3/ha drvne mase, srednjom ako je taj gubitak između 0,1—1 m3/ha, a slabom ako je gubitak manji od 0,1 m3/na. Ovako razlučene stepene zaraze iskazao sam brojem kokona na 1000 iglica, do kojeg sam pak došao računskim putem na isti način kako je to prikazano u poglavlju 8. Po tome obračunu gubitak od 1 m3/ha nastaje ako se na 1000 iglica nalazi prosječno 5 kokona.* Prema tome predlažem da se jakom zarazom smatra onu kada se na 1000 iglica nađe više od 5 kokona, srednjom između 0,5—5 kokona, a slabom manje od 0,5 kokona na 1000 iglica. Po svoj prilici su ove brojke preniske. S obzirom na prirodni mortalitet za uništenje 1000 iglica vjerojatno je potrebno više od 5 kokona. Međutim o toku prirodnog mortaliteta kod jel. moljca ne znamo gotovo ništa. Opreza radi bolje je neku zarazu precijeniti nego potcijeniti. Kad jelinog moljca budemo bolje proučili, moći ćemo navedene brojke tačnije odrediti. 13. TROŠKOVI SUZBIJANJA U svakoj akciji suzbijanja visina troškova ima odlučnu važnost. Opće je pravilo da troškovi suzbijanja ne smiju biti veći od štete koja bi nastala da suzbijanje nije provedeno. Od ovog pravila odustaje se samo u iznimnim slučajevima i to iz posebnih razloga. U tab. 7 iskazani su troškovi ovdje opisanih radova na suzbijanju jel. maljca. Oni su razvrstani na tri glavne grupe izdataka. Ako se ukupni troškovi suzbijanja (91.800 n.din) podijele s ukupno tretiranom površinom (1137 ha) izlazi da dvokratno tretiranje po 1 ha stoji 80,47 n.din. U tablici je naveden i postotak s kojim pojedina grupa izdataka sudjeluje u ukupnim troškovima. Ovdje je potrebno napomenuti da u podacima o troškovima ima manjih odstupanja od očekivanih troškova. Tako je npr. s poduzećima privredne avijacije cijena aviousluga utanačena sa 17,50 n.din/ha. Za dvokratno tretiranje to bi iznosilo 35,00 n.din/ha, a u tabeli stoji 38,02 n.din/ha, koliko je stvarno izdano. Do toga je došlo zbog priznavanja troškova ponavljanja neuspjelih lijetova u prvoj seriji zamagljivanja. Osim toga prigodom obračuna s ovim poduzećima veličina tretirane površine zaokružena je na pune desetice hektara, što ovdje nije učinjeno. Ipak, radi se o manjim odstupanjima koji ne utječu znatnije na iznos i relativni odnos pojedinih glavnih stavki troškova suzbijanja. Ukupni troškovi suzbijanja leptira jel. moljca iznosili su dakle 80,47 n.din/ha. To je veliki iznos koji pokazuje da je aviokemijsko suzbijanje leptira jel. moljca više nego dvostruko skuplje od suzbijanja gusjenica u hrastovim šumama. U kakvom je odnosu taj izdatak prema spriječenoj šteti? U tab. 5 prikazani su podaci orijentacionog proračuna štete, koja je ovom akcijom spriječena. Kako se razabire veličina spašenog prirasta kreće se između 0,23—4,46 nr´Vha. Bilo bi teško izračunati prosječni spašeni prirast po 1 ha za čitavu tretiranu površinu. Poznavajući stanje zaraze i imajući u vidu navedene brojke vjerujem da on iznosi najmanje 1 m3/ha. Prosječna vrijednost 1 m3 jelovine u ovim kvalitetnim sastojinama sigurno iznosi barem 80 n.din. S druge strane treba imati u vidu da troškove suzbijanja treba raspo * Da bude uništeno 228,000.000 iglica (= 1 m1) potrebno je 1,140.000 kokona. Prema tome za uništenje 1000 iglica treba 5 kokona. |