DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 15 <-- 15 --> PDF |
raznih drugih otrovanih insekata. Osim na kontrolnim platnima masovno uništenje leptira jel. moljca moglo se zapaziti svuda po šumi na tlu bez trave ili na lokvama vode. Na čistinama u jako zaraženim odjelima tamno tlo bilo je ponekad išarano bjelkastim leptirićima kao da je bio počeo promicati snijeg. Iz podataka tab. 4 razabire se da je broj ukupno pronađenih mrtvih leptira na pojedinim, kontr. platnima veoma različit. To je odraz stanja zaraze u pojedinim odjelima. Napominje se da su platna bila veličine 0,8 X 0,8 m = 0,64 m2. U tab. 5 ovi su podaci preračunati na površinu od 1 m2. Podaci o broju uništenih leptira prikupljeni na kontr. platnima kao i opaženo golemo mnoštvo uginulih leptira u šumi bez sumnje pokazuju da se jelinog moljca može uspješno suzbijati opisanim načinom. S druge strane iz njih se ne može razabrati koliki je stvarno postignuti uspjeh. Može biti da je znatan dio leptira preživio tretiranje i produžio zarazu. S obzirom na neuspjeh u prvoj seriji zamagljivanja to je čak i vrlo vjerojatno. Postignuti uspjeh bio bi jasniji kad bi se broj uništenih leptira mogao izraziti postotkom od ukupnog broja leptira prije tretiranja. Mi znamo broj uništenih leptira, ali ne znamo koliko je bilo leptira, što je za takav obračun neophodno potrebno. Pitanje je da li će se takav podatak ikada moći dovoljno pouzdano utvrditi. Međutim postoji i jedan drugi put da se postignuti uspjeh brojčano izrazi. To je pokušaj da se utvrdi koliku opasnost po šumu predstavljaju uništeni leptiri odnosno kolika je šteta spriječena njihovim uništenjem. Pokušao sam to izračunati. Odmah napominjem da elementi, koje sam pri tome uzimao u obračun, predstavljaju vrlo široke prosjeke i da su nesigurni. Prema tome i krajnji rezultati isto su tako nepouzdani i služe više za orijentaciju. Čini mi se, međutim, da je put ispravan. Kad bi se bolje poznavalo elemente koji su uzeti u obračun, a njih bi se daljnjim istraživanjima moglo pobliže i pouzdanije utvrditi, rezultati bi bili mnogo sigurniji. Proračun efekta suzbijanja temelji se na dva osnovna pitanja i to: 1) kolika se buduća šteta može očekivati od jednog leptira tj. koliko će jelinih iglica biti uništeno od gusjenica koje će dati leptir i 2) koliko je iglica potrebno za proizvodnju 1 m3 jelovine. Već pri odgovoru na prvo pitanje nailazi se na poteškoće. Bilo bi potrebno znati koliko jaja prosječno odloži jedna ženka jel. moljca. Osim toga za preciznije proračune trebalo bi još znati omjer spolova u populaciji leptira protiv kojih je provedeno suzbijanje, zatim mortalitet odloženih jaja odnosno gusjenica. Biologija jel. moljca općenito je nedovoljno proučena pa se nigdje ne može naći podatak o tome koliko jaja odloži ženka ovog insekta. Ovo se, dakle, moralo ocijeniti prema drugim vrstama, srodnim jel. moljcu. Međutim takav podatak ne postoji ni za druge vrste roda Argyresthia pa čak ni za vrste drugih rodova podfamilije Hyponorneutinae. S obzirom na neke druge mikroleptire smatram prihvatljivim da ženka jel. moljca odlaže četrdesetak jaja. Računajući s omjerom spolova 1 : 1 te uzevši u obzir mortalitet (paraziti su izgleda praktički bez djelovanja — v. dalje) u kalkulacijama sam uzeo da jedan leptir u budućnosti znači 15 gusjenica. Na teemlju nekih opažanja* zaključio * Nekoliko puta tokom juna nastojao sam utvrditi u šumi na koliko uništenih iglica dolazi prosječno jedan kokon. (= 1 odrasla gusjenica). Rezultat brojanja bio je različit, ali gotovo uvijek veći od 15. Pri tome treba uzeti u obzir da je u to vrijeme određeni, možda i znatan broj uništenih iglica bio već otpao. Gusjenice su tokom svog života aktivne barem 3 mjeseca u jesen i 1 mjesec u proljeće tj. barem 120 dana. Kad bi se u jednoj iglici zadržale samo 6 dana značilo bi to oko 20 uništenih iglica. Doduše može biti da mlada gusjenica u jesen ostaje i znatno duže u jednoj iglici. No Androi ć (1) je primijetio u proljeće da je gusjenica ostala u iglici svega jedan dan. Iz svega ovoga zaključujem da broj od 15 uništenih iglica tokom čitavog života jedne gusjenice nije prevelik. |