DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 12 <-- 12 --> PDF |
razdoblja (maj)t koje iz grafikona nisu vidljive pa su stoga navedene u tabeli. Vje rujem da će to korisno poslužiti prigodom budućih sličnih opažanja za objašnjenje eventualne razlike u započimanju eklozije leptira. Podaci tabele prikupljeni su na meteorološkoj stanici III reda ,koja se nalazi u mjestu Fužine na nadm. visini od oko 720 m. Ona je u zračnoj liniji udaljena oko 3 km od početka, a oko 8 km od središta pokusnog objekta. Razumljivo je da su temperature u samom pokusnom šumskog objektu bile drugačije od onih u Fuži nama s obzirom na utjecaj nadmorske visine, ekspozicije, šum. sastojine i dr. Među tim opći tok kretanja temperatura svakako je na oba mjesta bio isti. Prigodom svake buduće akcije protiv leptira jel. moljca bit će neophodno pratiti tok eklozije jer o tome ovisi početak akcije i broj tretiranja. S tim u vezi smatram korisnim upozoriti na ovo: Nakon početka eklozije teoretski bi se sukcesivno svakog dana moralo naći sve više praznih kokona ili eventualno jednako kao i prethodnog dana, ali nikako manje. Praktički moglo bi se dogoditi da se ponekad ipak nađe ma nje praznih kokona nego prethodnih dana, no razlika ne bi smjela biti velika. Iz podataka tab. 2 vidi se da je u odj. 12 i 72 zaista bilo tako. U ovim odje lima broj praznih kokona stalno se povećavao, a samo 1—2 puta desila su se manja odstupanja. Međutim u odj. 30 odstupanja je bilo više, a razlike su bile veće. Objašnjenje ovome vjerojatno je u mikroklimi. Kokoni su traženi na više stabala kao i na podstojnim stabalcima na potezu od pedesetak metara. Na sjevernoj ekspoziciji (odj. 12 stalna sjena) i na zaravanku (odj. 72) tempe rature su na ovolikom potezu jednoličnije nego na južnoj ekspoziciji (odj. 30) gdje postoje veće temperaturne razlike između osunčanog i zasjenjenog dijela krošnje. Činjenica da su na južnoj ekspoziciji utvrđene češće i veće oscilacije u broju praznih kokona vjerojatno je uzrokovana time što je na pojedine dane pregledano znatno više kokona ili iz osunčanog ili iz zasjenjenog dijela krošnje. 7. ORGANIZACIJA I PROVEDBA SUZBIJANJA Kao što je već navedeno, bilo je odlučeno da se suzbijanje obavi zamagljivanjem (toplom aerosol metodom) iz aviona i to u dva navrata: prvi puta čim započne eklozija leptira, a drugi puta nakon cea 15 dana. Nakon toga odlučilo bi se o eventualnoj potrebi trećeg tretiranja. Kao insekticid upotrebljen je 20%-tni DDT-preparat »Pantakan« zagrebačke tvornice »Chromos«. Bilo je predviđeno da se deponira 3 lit./ha ovog preparata, a to znači 600 g/ha aktivne insekticidne materije. Ovo je nešto veća doza od one koju najčešće upotrebljavamo protiv raznih gusjenica u hrastovim nizinskim šumama. U prvoj seriji zamagljivanja utrošeno je međutim 3,72 lit/ha insekticida i to zbog ponavljanja nekih neuspjelih lijetova (v. dalje). U drugoj seriji utrošak insekticida iznosio je 2,94 lit/ha dakle onoliko koliko je bilo planirano. S obzirom na pokusni značaj akcHe i reljef ovog gorskog područja htjelo se provjeriti da li su za obavljanje tretiranja pogodniji veći ili manji avioni. Zbog toga je prvo tretiranje obavljeno s velikim avionom AN> sovietske proizvodnje, a drugo s malim avionom P´per-Paunnee američke proizvodnje. Za uzletište se koristio uređeni aerodrom na Grobničkom polju. Zračna udaljenost ovog aerodroma do središta pokusnog objekta iznosila je oko 25 km. (Uz sam pokusni objekt nalazi se nrostrano Ličko polje. Ono se, nažalost, nije moglo koristiti za uzletište zbog neravnog terena, čije bi uređenje bilo odviše skupo. Osim toga vrlo česte jutarnje magle na Ličkom polju onemogućile bi pravovremeno dovršenje tretiranja). Dne 3. VI primijećeni su u Bajti prvi leptiri. Bio je to signal za početak akcije, koja je odmah započela. Prva serija tretiranja obavljena je u vremenu |