DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 78     <-- 78 -->        PDF

gućuje se širenje bukve i povećava njena konkurentnost; u nekim okolnostima šablonski
preborni oblik sastojine ne valja; ne valjaju pregusti, slabo vitalni guštici;
dobar rast treba omogućiti najjačima; ne provoditi shematski usmjerene i eksploatacijske
preborne sječe.


Mlinšek D.: Rast i sposobnost reagiranja prašumske bukve; str. 17, tabela 2,
grafikona 8. Na staništima Abieti-Fagetum istraživan je tok razvitka 28 dominantnih
bukovih stabala debljine oko 60—80 cm p. p. (starost 300—400 godina) precizno
diferenciranih po njihovom mikroekotopu, u codručju š. g. Foča iznad rijeke Drine:
visinski rast i temperament, reaktivnost na različitu okolinu po kronoligiji godova
i plošni prirast. Pod utjecajem okoline bukva vrlo nejednolično prirašćuje u visinu;
prva kulminacija između 120. i 170. godine starosti, treća između 200. i 300. Manje
visine postignu stabla koja su u mladosti ili veoma dugo ili veoma malo bila Dotisnuta.
Debljinski prirast kulminira između 180. i 360. godine starosti, ali i kasnije,
a plošni između 350. i 420 godine. Općenito, bukva je veoma vitalna i jake reakcijske
sposobnosti.


Možina I.: O drvu japanskog ariša; str. 30, tabela 11, slika 14. Taj ariš brzo
raste i dobre je kakvoće. Po težini i tvrdoći drva japanski ariš je manje vrijedan
nego evropski ariš, bolji je nego domaća smreka i bor.


Turk Z.: Računanje međusobnih odnosa elemenata normativa za izradu šumskih
drvnih sortimenata; str. 14, formula 8 i njihovi izvodi. U raspravi iznesene su
metode i primjeri međusobnog izračunavanja onih elemenata koji su u praksi najvažniji.
J. Safar


Š o š t a r i ć - P i s a č i ć, K., K o v a č e v i ć, J.: Travnjačka flora i njena poljoprivredna
vrijednost. Sveučilišni udžbenik. Nakladni zavod »Znanje«, Zagreb, 1968
(str. 420, si. 314).


Poljoprivredne površine SFRJ (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i
pašnjaci) zapremaju 14,830.000 ha. Od toga na travnjake tj. na livade i pašnjake
otpada 43,55´Vo (livade 13,18P/o i pašnjake 30,4r:7<>). Ogromna prostranstva od najnižih
položaja u našim velikim ravnicama pa do najviših planinskih visova! Prirodni
travnjaci tj. prirodne livade i pašnjaci su gotovo od jednakog interesa za šumarske
i agronomske stručnjake.


Autori ove monografije, detaljno su obradili floru naših travnjaka. Udžbenik
se dijeli u opći dio (30°/» gradiva) i specijalni dio (70´Vo gradiva), a svaki dio u više
poglavlja. U općem dijelu obrađena su pitanja o travnjacima (postanak i definicija
travnjaka, rasprostranjenost, svojstva, korištenje, njega i si.). U posebnom dijelu
je dan opis sa raznim podacima za 314 travnjačnih biljaka. Za svaku biljku donesen
je crtež (cijela biljka s detaljima). Osim morfološkog opisa izneseni su podaci
za svaku vrstu u pogledu biološko-ekoloških svojstava, geografske rasprostranjenosti,
pripadnost tipu travnjaka, svojstva (kvaliteta), korištenje, njega, suzbijanje
štetnih i škodljivih vrsta.


Ukratko govoreći, djelo je iscrpna monografija o travnjačkim biljkama, te kao
takva prva knjiga ove vrs´.e i našoj zemlji. Na zamjernoj je visini i u odnosu na
međunarodne kriterije. Prvenstveno je udžbenik, ali će korisno poslužiti i drugim
stručnjacima (šumari, agronomi, zootehničari i dr.).


Prof. dr Nevenka Plavšić-Gojković


USKORO IZLAZI IZ ŠTAMPE OVAJ UDŽBENIK:


Šoštarić-Pisačić, K., Kovačevi ć, J.: Travnjačka flora i njena poljoprivredna
vrijednost. Sveučilišni udžbenik. Nakladni Zavod »Znanje« Zagreb, 1968.
(strana 420, n. din 30.—).


Naši prirodni travnjaci (livade i pašnjaci) zapremaju 6,450.000 ha ili cea 44´°/o
sveukupnih poljoprivrednih površina. Oni predstavljaju najveće ogromne još nedrinute
rezerve krmne baze! Neznatnim zahvatima može se brzo aktivirati povećanje
proizvodnje krme na prirodnim livadama i pašnjacima kako u pogledu kvalitete,
tako i u pogledu količine, što može i treba da odigra odsudnu ulogu u unapređenju
našega stočarstva.


160