DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 77 <-- 77 --> PDF |
domaća ölcucna litecatuca POVODOM DVIJU 90-GODIŠNJICA NAŠIH PEDOLOGIJA Najstarije naše pedologije izašle su prije 90 godina. Prvu je napisao prirodoslovac i pedolog Mijo Kišpatić: Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo (str. 337), a drugu Žig a Šugh : Nauka o tlu i gnojidbi (str. 67). Osvrnut ćemo se ukratko na jednu i drugu. ZEMLJOZNANSTVO OBZIROM NA ŠUMARSTVO I GOSPODARSTVO U uvodu naš klasik pedolog veli: »Glavna svrha ovoj knjizi je ta, da pruži učenikom gospodarskoga i šumarskoga zavoda učevnu knjigu, po kojoj će si oni moći uz tumačenje i predavanje učitelja steći toliko znanja u zemljoznanstvu, koliko ga trebaju, da uzmognu napredovati u pojedinim strukama gospodarstva i šumarstva«. Radi se o udžbeniku. Kišpati ć ono što se danas podrazumijeva pod pedologijom naziva »zemljoznanstvo «, koje ubraja u prirodopis (prirodne nauke). Tlo mu je onaj dio zemaljske površine, koji se sastoji iz razdrobljenih i rastrošenih rudnih čestica. To je pojam u gospodarstvu (poljoprivredi) i šumarstvu. U tlu se bilje učvršćuje, iz njega crpe hraniva i vodu. Uz »Uvod« udžbenik sadrži tzv. pet odsjeka (poglavlja) i to I. Vanjski oblik zemlje, II. Preobraćaj zemlje ili dinamična pedologija, III. Sastavine zemaljske kore, IV. Razvitak zemlje i V. Tlo. Prva četiri odsjeka (poglavlja) se ustvari odnose na petrografiju, mineralogiju i geologiju. Peto je poglavlje zapravo ono, što se podrazumijeva modernom pedologijom ili naukom o tlu. NAUKA O TLU I GNOJIDBI Mala, koncizna i vrlo praktična publikacija na zamjernoj visini. Knjiga je podijeljena u dva dijela: I. O tlu i II. o Hranidbi i gnojitbi. U prvom dijelu su slijedeća poglavlja: Postanak tla, o sastavima mekote, temeljne sastojine tla, o zdravici, o podneblju i položaju tla, o upitomljivanju i poboljšanju tla (kalcifikacija, melioracije). U drugom dijelu najprije se ukratko iznosi o biogenim elementima, te pregled ishrane bilja. U šest podpoglavlja govori se o gnojivima: 1. Zračna ili atmosferička, 2. Životinjska, 3. Biljevna, 4. Zivotinjsko-biljevna, 5. Mineralna i 6. Miješana. Obje publikacije prikazuju naša naučna i stručna nastojanja na polju publicistike skoro prije jednog stoljeća. Prof. dr J. Kovačević ZBORNIK BIOTEHNISKE FAKULTETE UNIVERZE V LJUBLJANI svez. XV, 1967. Mlinšek D.: Pođmlađivanje i neke razvojne značajnosti bukovog i jelovog mladika u prašumi na Rogu; str. 32, tabela 5, grafikona 3. Problem podmlađivanja u mješovitim sastojinama glavnih skiofita sve više interesira našu privredu i nauku. U navedenoj studiji za staništa Abieti-Fagetum dinaricum Wr. pisac najprije ukratko iznosi taj problem, program i metode istraživanja, zatim značajke u razvoju prašume, kvalitativne značajnosti, faze optimalne, starenja i raspadanja. Pođmlađivanje nastaje na malim površinama: bukva masovno na većim, jela jednakomjerno i malobrojno na manjim. Bukova stabalca u gušticima su vitka i dobro oblikovane krošnje. Jela i bukva imaju dva usporedna ciklusa koji se međusobno bitno razlikuju i povremeno nadopunjuju. Bukva konkurira jeli masovnošću, jela se odupire bukvi sposobnošću čekanja. U vezi s rezultatima istraživanja, pisac daje upozorenja za uzgajanje: jakim sječama jele u doba njenog najvećeg prirasta orno |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 78 <-- 78 --> PDF |
gućuje se širenje bukve i povećava njena konkurentnost; u nekim okolnostima šablonski preborni oblik sastojine ne valja; ne valjaju pregusti, slabo vitalni guštici; dobar rast treba omogućiti najjačima; ne provoditi shematski usmjerene i eksploatacijske preborne sječe. Mlinšek D.: Rast i sposobnost reagiranja prašumske bukve; str. 17, tabela 2, grafikona 8. Na staništima Abieti-Fagetum istraživan je tok razvitka 28 dominantnih bukovih stabala debljine oko 60—80 cm p. p. (starost 300—400 godina) precizno diferenciranih po njihovom mikroekotopu, u codručju š. g. Foča iznad rijeke Drine: visinski rast i temperament, reaktivnost na različitu okolinu po kronoligiji godova i plošni prirast. Pod utjecajem okoline bukva vrlo nejednolično prirašćuje u visinu; prva kulminacija između 120. i 170. godine starosti, treća između 200. i 300. Manje visine postignu stabla koja su u mladosti ili veoma dugo ili veoma malo bila Dotisnuta. Debljinski prirast kulminira između 180. i 360. godine starosti, ali i kasnije, a plošni između 350. i 420 godine. Općenito, bukva je veoma vitalna i jake reakcijske sposobnosti. Možina I.: O drvu japanskog ariša; str. 30, tabela 11, slika 14. Taj ariš brzo raste i dobre je kakvoće. Po težini i tvrdoći drva japanski ariš je manje vrijedan nego evropski ariš, bolji je nego domaća smreka i bor. Turk Z.: Računanje međusobnih odnosa elemenata normativa za izradu šumskih drvnih sortimenata; str. 14, formula 8 i njihovi izvodi. U raspravi iznesene su metode i primjeri međusobnog izračunavanja onih elemenata koji su u praksi najvažniji. J. Safar Š o š t a r i ć - P i s a č i ć, K., K o v a č e v i ć, J.: Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Sveučilišni udžbenik. Nakladni zavod »Znanje«, Zagreb, 1968 (str. 420, si. 314). Poljoprivredne površine SFRJ (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i pašnjaci) zapremaju 14,830.000 ha. Od toga na travnjake tj. na livade i pašnjake otpada 43,55´Vo (livade 13,18P/o i pašnjake 30,4r:7<>). Ogromna prostranstva od najnižih položaja u našim velikim ravnicama pa do najviših planinskih visova! Prirodni travnjaci tj. prirodne livade i pašnjaci su gotovo od jednakog interesa za šumarske i agronomske stručnjake. Autori ove monografije, detaljno su obradili floru naših travnjaka. Udžbenik se dijeli u opći dio (30°/» gradiva) i specijalni dio (70´Vo gradiva), a svaki dio u više poglavlja. U općem dijelu obrađena su pitanja o travnjacima (postanak i definicija travnjaka, rasprostranjenost, svojstva, korištenje, njega i si.). U posebnom dijelu je dan opis sa raznim podacima za 314 travnjačnih biljaka. Za svaku biljku donesen je crtež (cijela biljka s detaljima). Osim morfološkog opisa izneseni su podaci za svaku vrstu u pogledu biološko-ekoloških svojstava, geografske rasprostranjenosti, pripadnost tipu travnjaka, svojstva (kvaliteta), korištenje, njega, suzbijanje štetnih i škodljivih vrsta. Ukratko govoreći, djelo je iscrpna monografija o travnjačkim biljkama, te kao takva prva knjiga ove vrs´.e i našoj zemlji. Na zamjernoj je visini i u odnosu na međunarodne kriterije. Prvenstveno je udžbenik, ali će korisno poslužiti i drugim stručnjacima (šumari, agronomi, zootehničari i dr.). Prof. dr Nevenka Plavšić-Gojković USKORO IZLAZI IZ ŠTAMPE OVAJ UDŽBENIK: Šoštarić-Pisačić, K., Kovačevi ć, J.: Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Sveučilišni udžbenik. Nakladni Zavod »Znanje« Zagreb, 1968. (strana 420, n. din 30.—). Naši prirodni travnjaci (livade i pašnjaci) zapremaju 6,450.000 ha ili cea 44´°/o sveukupnih poljoprivrednih površina. Oni predstavljaju najveće ogromne još nedrinute rezerve krmne baze! Neznatnim zahvatima može se brzo aktivirati povećanje proizvodnje krme na prirodnim livadama i pašnjacima kako u pogledu kvalitete, tako i u pogledu količine, što može i treba da odigra odsudnu ulogu u unapređenju našega stočarstva. 160 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Autori su napisali sveučilišni (univerzitetski) udžbenik, odnosno monografiju o »Travnjačkoj flori i njenoj poljoprivrednoj vrijednosti«. U općem dijelu opisane su značaj, osebine i sistematizacija travnjaka, te osebine tratine i njena reakcija na faktore staništa i agromjere (gnojidbu). U specijalnom dijelu opisano je 314 travnjackih vrsta sa slijedećim podacima: botaničke, biološke i ekološke osobine, rasprostranjenost, pripadnost tipu travnjaka, poljoprivredna vrijednost ili štetnost (škodljivost), reakcija na agrozahvate i načini suzbijanja. Za svaku vrstu dan je precizan crtež s detaljima (314 crteža). Zasebno je iznesena originalna metodika utvrđivanja kvalitete i kvalitetnog ekvivalenta travnjaka uz kvalitetnu klasifikaciju za 833 biljne vrste. Knjiga je od interesa za cijeli niz struka: agronomi, veterinari, šumari, botaničari i dr. Narudžbe slati pismeno sa pouzećem na adresu: Poljoprivredni fakultet — skriptarnica — Zagreb (Maksimir). |