DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Nakon opsežnijih iskustava, šumske kulture bile su osnivane uglavnom na ovakvim položajima: a) za umirivanje erozije, u području većih bujica i si. b)u okolici priobalnih i bližih zaobalnih naselja, c) na boljim staništima za stvaranje sirovinske baze. SI. 1. Stablo crne topole u Omišu kod Splita. Posađena uz rub morske obale, ova topola iskorišćava filtriranu morsku vodu. Pošumljavanja što ih danas na obalnom području Jadrana obavljaju šumarije, odnosno šumska gospodarstva, odraz su uglavnom lokalnih estetskosentimentalnih, ili turističkih, etičkih i sličnih poticaja, a malo zbog općih privrednih i ekološko-meliorativnih potreba. Šumsko-privredna pošumljavanja izvršavaju se veoma malo. U doba jačeg razvitka turizma, priobalne kulture šumskog drveća mnogo se eksploatiraju za kampove, weekend-naselja i dr., a prihodi od tog iskorišćavanja idu u blagajne turističke privrede koja te kulture nije osnovala a ponajviše ih ni ne održava. Zbog preopterećenosti turističkom eksploatacijom šumske sastojine se degradiraju, oštećuju mehanički, i ponegdje, požarima. Turistička privreda ulaže posve neznatna sredstva za osnivanje novih turističkih šuma, pa se već danas grade turistički objekti na obešumljenim ili slabo ošumljenim zemljištima. VRSTE DRVEĆA Na jadranskom području naše zemlje pošumljavalo se najviše četinjačama. Standardne vrste četinjača bile su crni bor i alepski bor, manje primorski bor i mnogo brucijski bor. Crni bor unosio se na području submediterana. počesto i u eumediteranu. Alepski bor bio je glavna vrsta drveća za pošumljavanja eumediteranskog područja, ali se ponegdje introducirao i u subme |