DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 65 <-- 65 --> PDF |
DK 634.0.233:634.0.114.448 (262.3—11:210.5) AKTUELNOST I PROBLEMI POŠUMLJIVANJA PRIMORSKOG KRŠA J. ŠAFAR Unatoč mnogim nastojanjima i planski postavljenim operativnim i naučno- istraživačkim programima, u toku posljednjih desetak godina pošumljavanje i sistematska istraživanja za racionalnije osnivanje šuma na primorju malo su se obavljali. Međutim, aktuelnost te problematike neprekidno traje, a u novije doba još je i veća. Potreba za izvršavanjem tih radova pokazuje se u tri vida: Turistička privreda — problem bržeg stvaranja šumskog zelenila i guste sjene uz naselja, turističke objekte, putove, kupališta i drugo, — preporuke Ujedinjenih nacija za brži razvitak turizma u vezi s humanim ciljevima Međunarodne godine turizma; Šumska privreda — pomanjkanje drvne tvari na Mediteranu, uglavnom četinjača, — velika udaljenost Mediterana od sirovinskih baza drveta; Druga privreda — osnivanje vjetrobranih pojasa oko ratarskih zemljišta, — smirivanje i sprečavanje erozije na obalnom području, — zaštita morskih luka od zemljanih nanosa i od vjetrova, — zaštita važnijih saobraćajnica od loših utjecaja bure. Sudeći po svima ekonomskim pokazateljima, u širem društveno-privrednom planu, od svih tih potreba danas i u daljoj budućnosti najaktuelnije je da turistička i šumska privreda nastoje istrasirati zajednički put za sistemsko, brže i racionalnije ozelenjivanje goleti uz sadašnje i buduće turističke objekte. TURISTIČKO ZNAČENJE ŠUMA Turizam je danas vrlo važna grana privrede. Prema približnim podacima Međunarodne unije turističkih organizacija, utržak od međunarodnog turizma iznosio je g. 1966. oko 12 milijardi 800 milijuna američkih dolara. U toku posljednjih deset godina, utržak međunarodnog turizma rastao* je godišnje oko 11%, a svjetski izvoz rastao je godišnje samo 7%. Kad se tome doda i domaći turizam, čitavo turističko tržište »vrijedilo« je godine 1966. ok 65 milijardi dolara, ili 1/3 vrijednosti svjetske međunarodne trgovine. 147 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 66 <-- 66 --> PDF |
U takvom razvitku »turističke industrije« šume imaju sve važniju ulogu. Evropska komisija za šumarstvo FAO, prema Radovčićevom izvještaju u Šumarskom listu, na svojem zasjedanju g. 1967. konstatirala je da je, u vezi s bržim razvitkom turističkog prometa, povećanje iskorišćavanja šuma za razonodu, odmor i oporavak izrastalo u kvalitetno novu pojavu. Porast životnog standarda, duži godišnji odmori, brži ritam suvremenog života, neuropsihosomatske tegobe i oboljenja, sve to i mnogo drugo snažno utječe da se povećao interes za predah u slobodnoj i čistoj šumskoj prirodi. Prema mišljenju navedene komisije, turizam u mnogim evropskim zemljama, osobito u području Sredozemnog mora, postao je vrlo značajan i rentabilan izvor deviza, a u turističkim uslugama koje se danas mnogo traže šumama pripada vrlo velika važnost. Za unapređivanje turističkog prometa na goletima našeg primorskog Krša šume imaju izvanredno veliko značenje, jer: 1. sve veća je potreba za šumskom sjenom u kampovima, plažama, vidikovcima i odmaralištima, osobito zbog sve bržeg razvitka nomadskog tipa turizma; 2. račun rentabiliteta pokazao je (Golub ović-Meštrović, 1966.) da je godišnji prihod turističke eksploatacije priobalnih campingšuma oko 280 puta veći od brutto prihoda koji bi se dobio godišnjim prirastom šume; 3. orijentacijska ispitivanja pokazala su da je prihod u jednoj godini turističke eksploatacije camping-šume mnogo veći nego što iznosi investicija za osnivanje takve šume. RAZVITAK POŠUMLJAVANJA Na području sjevernog Jadrana, prva su pošumljavanja izvršena u današnjem Slovenskom primorju. Na području Istre i Kvarnera, nakon izdatih uredaba o ozelenjivanju Krša, donesen je zakon o pošumljavanju krša g. 1886., pa je osnovan razmjerno velik broj šumskih kultura, za vrijeme talijanske uprave mnogo manje. Isprva su se mnogo unosile listače, a zatim sve više četinjače: alepski, crni i brucijski bor, malo korzički bor i dr. U bivšoj Jugoslaviji postojao je desetak godina vrlo jak centralni »Fond za pošumljavanje krša i goleti« iz kojega su stalno pritjecala sredstva za osnivanje i održavanje šumskih kultura. Na području Dalmacije prva pošumljavanja obavljena su u XIX stoljeću. Najprije su se unosile uglavnom listače, a zatim sve više četinjače. Kasnija pošumljavanja bila su sve više namjenska: da se smiruju bujična područja, da se razviju bolje životne okolnosti oko naselja i za unapređivanje turističke privrede i šumske privrede. U prvim godinama socijalističke Jugoslavije obavljana su masovna pošumljavanja, a uspjeh takvog rada bio je prosječno malen. Kasnije, pošto je osnovan i dok je postojao »Fond za unapređivanje šumarstva«, pošumljavanje je dobilo jak i kvalitetno dobar zamah. Kad je fond ukinut i provedena sve veća decentralizacija, pošumljavanja su veoma smanjenja, jer za osnivanje šumskih kultura primorske šumarije mogu izdvajati veoma malena sredstva iz svojih prihoda. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Nakon opsežnijih iskustava, šumske kulture bile su osnivane uglavnom na ovakvim položajima: a) za umirivanje erozije, u području većih bujica i si. b)u okolici priobalnih i bližih zaobalnih naselja, c) na boljim staništima za stvaranje sirovinske baze. SI. 1. Stablo crne topole u Omišu kod Splita. Posađena uz rub morske obale, ova topola iskorišćava filtriranu morsku vodu. Pošumljavanja što ih danas na obalnom području Jadrana obavljaju šumarije, odnosno šumska gospodarstva, odraz su uglavnom lokalnih estetskosentimentalnih, ili turističkih, etičkih i sličnih poticaja, a malo zbog općih privrednih i ekološko-meliorativnih potreba. Šumsko-privredna pošumljavanja izvršavaju se veoma malo. U doba jačeg razvitka turizma, priobalne kulture šumskog drveća mnogo se eksploatiraju za kampove, weekend-naselja i dr., a prihodi od tog iskorišćavanja idu u blagajne turističke privrede koja te kulture nije osnovala a ponajviše ih ni ne održava. Zbog preopterećenosti turističkom eksploatacijom šumske sastojine se degradiraju, oštećuju mehanički, i ponegdje, požarima. Turistička privreda ulaže posve neznatna sredstva za osnivanje novih turističkih šuma, pa se već danas grade turistički objekti na obešumljenim ili slabo ošumljenim zemljištima. VRSTE DRVEĆA Na jadranskom području naše zemlje pošumljavalo se najviše četinjačama. Standardne vrste četinjača bile su crni bor i alepski bor, manje primorski bor i mnogo brucijski bor. Crni bor unosio se na području submediterana. počesto i u eumediteranu. Alepski bor bio je glavna vrsta drveća za pošumljavanja eumediteranskog područja, ali se ponegdje introducirao i u subme |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 68 <-- 68 --> PDF |
diteran-u. Alepski bor, primorski bor i čempres najviše su se sadili u Dalmaciji, brucijski bor pretežno u Istri i na kvarnerskim otocima. Veoma malo su unošene druge vrste četinjača: borovi (pinj i korzički), jele (grčka i španjolska), cedrovi, tuje, duglazija i dr. Od listača sadili su se nekad hrastovi (medunac, česmina, cer), bagrem, rašeljka, crni jasen, crni grab, pajasen, koprivić, kesten, dud, platane i dr. Uspjeh je bio prosječno malen. Po debljini, visini i volumenu stabala, od svih unesenih vrsta listača najznačajnije su topole: crna, bijela, siva, eurameričke sorte, ponegdje i jasika (trepetljika). Ima stabala debelih do 50, 100, pa i do 150 cm u prs. visini; broj stabala debljine 40—60 cm nije nalen. Na temelju izvršene inventure, na području Istre, Hrv. primorja i Dalmacije ima u priobalnom pojasu oko 100.000 odraslijih topolovih stabala. Makar pejzažno neprikladne, unosile su se topole prvenstveno zbog bržeg stvaranja zelenila i sjene, zatim za podizanje burobranih pojasa uz poljoprivredna zemljišta i dr. Za pošumljavanje može se upotrijebiti veći broj vrsta četinjača u eumediteranu nego u submediteranu. Razlog je taj što su u eumediteranskom području manji ekstremi klime, valovi temperature razmjerno su spljošteni, prosječno je veća dubina i bolji sastav tla, autohtona vegetacija uglavnom se bolje održala, biogeocenoza je općenito bogatija. Zato rezultati pošumljavanja mogu u tom području biti prosječno bolji. U submediteranu mogu se uspješno osnivati kulture uglavnom od dviju vrsta četinjača. To su crni bor i brucijski bor, ali i primorski bor ponegdje ;da bi se introdukcijom tih vrsta četinjača postigao što veći uspjeh, treba prema njihovim ekološkim zahtjevima izabrati odgovarajuća staništa, ali to je zadatak posebne studije. Na bolja staništa submediterana mogu se uspješno unositi i topole; osobito uz obale voda, bile one slatke, slane ili boćate (brakične). ZAŠTO SE MNOGO POŠUMLJAVALO CRNIM BOROM? Dosadašnja iskustva pokazuju da su za šumsko ozelenjivanje primorskog krša najbolje četinjače. Prvenstveno borovi. Od roda Pinus, za pošumljavanje sjevernog i srednjeg primorskog područja najviše se uzimao crni bor. Ta se vrsta bora prosječno dobro prilagođuje veoma raznovrsnim staništima, od hladnije zone eumediterana i raznih položaja submediterana do zone primor ske šume bukve i toplijih položaja areala jele-bukve. Makar razmjerno vrlo polagano raste, zbog velike klijavosti sjemena, jednostavne proizvodnje sad nica, male osjetljivosti kod manipulacije biljkama i sadnje te dobre ekološke adaptivnosti, crni bor je bio gotovo standardna vrsta drveća za pošumljavanje u pojedinim krajevima primorskog područja. Razlog da je crni bor često bio najglavnija četinjača za osnivanje šum skih kultura jest vjerojatno i taj što je on razmjerno mnogo autohtono ras prostranjen na zapadnim obroncima Dinarida. Disjunktno je raširen u visin skoj amplitudi širine oko 1000 m, kako to pokazuju ostaci ostataka nekadaš njih borovih šuma. Paleobotanički, to su relikti iz prijašnjih geoloških doba. Sjeme našeg crnog bora sabiralo se ne samo za domaće potrebe, nego se i mnogo izvozilo, najviše u Austriju. Nalazišta crnog bora na sjevernom Vele bitu A n i ć je svrstao u zajednicu Pinetum nigrae submediteraneum, nala zište kod Grobničkog polja iznad Rijeke Horva t je uvrstio u zajednicu Chamaebuxo-Pinetum croaticum, a sastojine dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra ssp. dalmatica) determinirane su, po Horvatiću , u fitocenoze Geni |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 69 <-- 69 --> PDF |
sto-Ericetum verticillatae pinetosum dalmaticae i Erico-Rosmarinetum pinetosum dalmaticae. Jovančevi ć je opisao crnoborove sastojine otoka Korčule. SI. 2. Sastojina brucijskog bora u fazi dovršnog sijeka i prirodnog obnavljanja. Predjel Vrh kod Poreča u Istri. Da bi se areal prirodne rasprostranjenosti crnog bora mogao jasnije pregledati, radi orijentacije iznosimo, po podacima navedenih pisaca i naših orijentacijskih ispitivanja, pokazatelje o značajnijim autohtonim sastojinama tog bora po geografskim okolišima i približno po nadmorskim visinama. Autohtone sastojine crnog bora na zapadnim obroncima Dinariđa Područje Okoliš Predjel Nadm. visina m Rječina Grobničko polje Borija (Kilavac) 450 Vratnik Senjska draga Borovo, Borova glavica, Rončevića dolci, Sijaset 400 S. Velebit Jurjevo Ilijaševica, Borova draga i dr. 5—600 S. Velebit Jablanac Visibaba, Budimvrh, 700—1250 Plančice, Lisac i dr. i više J. Velebit Zadar-Starigrad Nacionalni park V. i M. Paklenica 500—1000 Dinara Knin Surdup, Crni tavani 250—900 Dalm. Zagora Sinj-D, Muć Borovača 600 Biokovo Makarska Nevistine i dr. 500—700 Pelješac Orebić Sv. Ilija 60O—750 o. Brač Nerežišće Or´lovica, Borova glava 600—700 o. Hvar Plitve Borovik 500 o. Korčula Pupnat Progana, Idro, Prvodraža lokva 450—550 15! |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Autohtoni crni bor je, dakle, rasprostranjen gotovo od mora do oko 1300 m n. v. U prosjeku, danas imamo najviše tih nalazišta od oko 400 do 700 m n. v. Značajno je da se crni bor na svojim staništima uglavnom veoma malo podmlađuje, a svuda veoma polagano raste i ne postizava velike debljine i, pogotovo, visine. Na otoku Hvaru smo opazili da se poslije požara crnoborove sastojine proširuje alepski bor. Navedeni orijentacijski podaci o disjunktnom arealu autohtonih nalazišta crnog bora dovoljan su pokazatelj o razlozima koji su iz bioekološkog i sjemenarskog gledišta utjecali na odluke da se tom vrstom bora što više pošumljuje u submediteranu. Ali, makar je crni bor, u odnosu na druge vrste roda Pinus, veoma prilagodljiv različitim klimatskim i pedosferskim okolnostima, na većini staništa, pogotovo u toplijoj zoni primorja, nedovoljno se razvija i ima malen prirast. U eumediteranu i u gotovo čitavoj toplijoj zoni submediterana crni bor nije ekonomičan za osnivanje kultura u bilo koju svrhu: šumskoprivrednu, turističku ili drugu. Crni bor može se racionalno upotrebljavati za pošumljavanje na najlošijim i lošim staništima submediterana (ako je to potrebno), kao što su ova: skeletna do veoma skeletoidna tla, predjeli veoma izloženi buri. Na bolja staništa, pogotovo u eumediteranu i u klimatski i pedološki umjerenijoj zoni submediterana, moraju se za pošumljavanja izabrati druge vrste drveća. Rezultati pregleda i ispitivanja postojećih kultura četinjača pokazali su da barem na boljim staništima submediterana i na mnogim staništima eubmediterana može brucijski bor dati veće privredne uspjehe nego crni bor i alepski bor. Takva postavka osniva se na komparativnim podacima o vitalnosti, prirasnom potencijalu, otpornosti i kakvoći stabala na raznim staništima. ZAKLJUČNE NAPOMENE Na temelju opažanja, ispitivanja i nedovršenih istraživanja o izboru glavnih vrsta drveća za potrebe šumske privrede, turističke i druge privrede, možemo, zasad orijentacijski, zaključiti ovo: iz ekološkog i ekonomskog gledišta mogu se za pošumljavanje izabrati ove glavne vrste roda Pinus: a) u eumediteranskom području — alepski, primorski i brucijski bor, b) u toplijoj zoni submediterana — brucijski bor, c) u hladnijoj zoni submediterana — crni bor, d) u vlažnijim tlima i uz obale voda (slatkih i slanih) — topole. Ovo su grubi prosjeci. Dublji studij će pokazati da, kad se ulažu veća sredstva za umjetno osnivanje sastojina, navedeni pokazatelji nisu dovoljni. Potrebno je da se podrobnije ispitaju bioekološka svojstva pojedinih vrsta drveća, pa i njihovih svojta i križanaca, i staništa na kojima za određene potrebe šumarstva, turizma i poljoprivrede treba intenzivnijim postupkom osnivati nove sastojine šumskog drveća. 152 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 71 <-- 71 --> PDF |
LITERATURA A n i ć, M.: Crni bor na sjevernom Velebitu. Glasnik za šumske pokuse Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zagrebu. 1957. H o r v a t, I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Jugosl. akademija znanostiumjetnosti. Acta biologica II. Prirodoslovna istraživanja. 1962. Horvatić , S.: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Jugosl. akademija znanosti i umjetnosti. Acta biologica IV. Prirodoslovna istraživanja. 1963. Glubović, U. -Meštrović, S.: Turistička renta kao funkcija šumskih sastojina uz Jadransko more i magistralu. Šumarski list, 1966. Jovančević , M.: Prirodna nalazišta crnog bora (Pinus nigra ssp. dalmatica Vis.) na otoku Korčuli. Narodni šumar, 1961. Š a f a r, J.: Sjemenske baze crnog bora na području Hrvatske. Obavijesti Instituta za šumar, i lovna istraživanja. Zagreb, 1959. Š a f a r, J.: Problemi proizvodnosti kultura crnog bora u submediteranskoj zoni. Šumarski list, 1962. PROBLEMS OF AFFORESTATION OF THE LITTORAL KARST Summary In the afforestation of the Karst area are interested mainly the following three Dranches of the economy: forestry, tourism and agriculture. The most important of these is tourism, a fact testified by the author by the dala of the International Union of Tourist Organizations and Europsan Commission for Forestry (FAO), and especially by data on an excessive tourist exploitation and high tourist rent of forests established on the coasts af the Adriatic sea. On the basis of a historical review of the Karst afforestation and an analysis of the ecologic and economic significance of the forest tree species, the author comes in connexjpn with his previous studies to the preliminary conclusion that for afforestation purposes the following principal species of the genus Pinus may be chosen: a; in the eu-Mediterranean area P. halepensis, P. pinaster (maritima) and P. brutia, b) in the warmer zone of the sub-Mediterranean area P. brutia, c) in the colder zone of the sub-Mediterranean area P. nigra, d) in more humid soils and along the coast bf fresh and salt waters the genus Populus. Those are rough averages. When larger invesments are made for an artificial establishment of forest stands, deeper, exhaustive investigations of the tree species and their varieties and of individual sites are neccessary. |