DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 63 <-- 63 --> PDF |
zemljišnog profila. Osim toga sastav zemljišne faune može poslužiti kao indikator životnih uslova šumskog tla kao i promjena bioloških procesa u tlu U zemljišnoj fauni kao humifikatori najjače su zastupljeni nematodi, velike (Lumbricidae) i male gujavice (Enchytraeidae), grinje (Acarina) i skokunci (Collembola). Ove grupe organizama važne su za stvaranje humusa, fertilizaciju tla, aeraciju i prema tome i za sam sastav tla. Gujavice utječu na količinu dušika, a isto tako i pancirne grinje obogaćuju tlo dušikom, rastvaranjem organskih tvari u tlu grinje, skokunci kao i mnoge Nematode obogaćuju tlo fosfatima, nitratima, kalijem, magnezijem i drugim hranljivim mineralnim tvarima. Bez tih i sličnih životinjskih organizama ne bi se mogla provoditi izmjena tvari u tlu. U neplodnom je tlu broj tih organizama minimalan ili nikakav. U svakom šumskom tlu naći ćemo sve spomenute organizme u različitoj gustoći populacija, što zavisi u prvom redu o količini organskih tvari, koje služe kao hrana fauni tla. Svi se ti organizmi hrane u prvom redu biljnim i životinjskim otpacima, a ima među njima pored saprofaga detritofaga, koprofaga još i parazita i predatora, koji napadaju druge životinjske organizme u tlu. Kod nas se tek u najnovije vrijeme počeli neki stručnjaci baviti proučavanjem zemljišne faune u šumskom tlu (Stevanović, Tarman, Živadinović) proučavajući kvalitativni sastav te faune na pojedinim staništima, ali uloga faune tla u vezi sa plodnošću nalazi se tek u početku istraživanja. Međutim u poljoprivredi i u šumarstvu u današnjim je prilikama potrebno proučavati zemljišnu faunu u vezi sa biološkom aktivnošću tla. U našim šumama ne vrše se zasada zahvati kao što su različite agrotehničke mjere u poljoprivredi, ali ima i tu zahvata koji poremećuju hidrotermički režim, što može biti od presudnog značenja za razvoj šume, naročito onda, kada uz te promjene dođe do masovne pojave nekog štetnika. Golobrst drveća, ako pored primarnog štetnika prati pojava sekundarnog, nepovoljne klimatske prilike, osobito suša, može imati katastrofalan karakter osobito u onim. slučajevima, gdje je radi izvedene kanalizacije ili nekih melioracijskih radova došlo do sniženja nivoa podzemne vode, što može dovesti do slabijeg razvoja drveća, pa i do sušenja pogotovu ako je u sastojini došlo do oštećivanja ili brštenja lišća i zelenih dijelova biljaka. Međutim, u biološkim procesima, koji se zbivaju u tlu, može doći do poremećenja u izmjeni tvari vezanih sa promjenama u biocenozi tla. Stoga je potrebno u svim takvim slučajevima pristupiti biološkom istraživanju tla i ispitati sastav zemljišne faune, jer je ona najbolji indikator života u tlu, što se opet odražava u zdravstvenom stanju biljaka naročito drveća. S obzirom na to, što je na raznim mjestima u šumama došlo do sušenja većih razmjera, a uzroci te pojave nisu razjašnjeni, ukazala se potreba da se pristupi biološkoj analizi tla. Kod toga bi bilo najpotrebnije utvrditi kvantitativni i kvalitativni sastav zemljišne faune na ugroženim površinama. Prema gustoći populacija utvrdila bi se biološka aktivnost tla, što bi moglo biti od osnovnog značenja za sušenje stabala. Ako se utvrdi da je zastupljenost gujavica, skokunaca i grinja slaba, znači da u tlu nema dovoljno hranljivih elemenata, a to može biti jedan od glavnih razloga sušenja stabala. Kod toga je potrebno povesti računa i o kvaliteti sastava zemljišne faune, jer obično na |