DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 63     <-- 63 -->        PDF

zemljišnog profila. Osim toga sastav zemljišne faune može poslužiti kao indikator
životnih uslova šumskog tla kao i promjena bioloških procesa u tlu


U zemljišnoj fauni kao humifikatori najjače su zastupljeni nematodi, velike
(Lumbricidae) i male gujavice (Enchytraeidae), grinje (Acarina) i skokunci
(Collembola). Ove grupe organizama važne su za stvaranje humusa, fertilizaciju
tla, aeraciju i prema tome i za sam sastav tla. Gujavice utječu na
količinu dušika, a isto tako i pancirne grinje obogaćuju tlo dušikom, rastvaranjem
organskih tvari u tlu grinje, skokunci kao i mnoge Nematode obogaćuju
tlo fosfatima, nitratima, kalijem, magnezijem i drugim hranljivim mineralnim
tvarima. Bez tih i sličnih životinjskih organizama ne bi se mogla
provoditi izmjena tvari u tlu. U neplodnom je tlu broj tih organizama minimalan
ili nikakav.


U svakom šumskom tlu naći ćemo sve spomenute organizme u različitoj
gustoći populacija, što zavisi u prvom redu o količini organskih tvari, koje
služe kao hrana fauni tla. Svi se ti organizmi hrane u prvom redu biljnim i
životinjskim otpacima, a ima među njima pored saprofaga detritofaga, koprofaga
još i parazita i predatora, koji napadaju druge životinjske organizme
u tlu.


Kod nas se tek u najnovije vrijeme počeli neki stručnjaci baviti proučavanjem
zemljišne faune u šumskom tlu (Stevanović, Tarman, Živadinović)
proučavajući kvalitativni sastav te faune na pojedinim staništima, ali uloga
faune tla u vezi sa plodnošću nalazi se tek u početku istraživanja.


Međutim u poljoprivredi i u šumarstvu u današnjim je prilikama potrebno
proučavati zemljišnu faunu u vezi sa biološkom aktivnošću tla. U našim
šumama ne vrše se zasada zahvati kao što su različite agrotehničke mjere u
poljoprivredi, ali ima i tu zahvata koji poremećuju hidrotermički režim, što
može biti od presudnog značenja za razvoj šume, naročito onda, kada uz te
promjene dođe do masovne pojave nekog štetnika. Golobrst drveća, ako pored
primarnog štetnika prati pojava sekundarnog, nepovoljne klimatske prilike,
osobito suša, može imati katastrofalan karakter osobito u onim. slučajevima,
gdje je radi izvedene kanalizacije ili nekih melioracijskih radova došlo
do sniženja nivoa podzemne vode, što može dovesti do slabijeg razvoja drveća,
pa i do sušenja pogotovu ako je u sastojini došlo do oštećivanja ili brštenja
lišća i zelenih dijelova biljaka. Međutim, u biološkim procesima, koji se
zbivaju u tlu, može doći do poremećenja u izmjeni tvari vezanih sa promjenama
u biocenozi tla. Stoga je potrebno u svim takvim slučajevima pristupiti
biološkom istraživanju tla i ispitati sastav zemljišne faune, jer je ona najbolji
indikator života u tlu, što se opet odražava u zdravstvenom stanju biljaka
naročito drveća.


S obzirom na to, što je na raznim mjestima u šumama došlo do sušenja
većih razmjera, a uzroci te pojave nisu razjašnjeni, ukazala se potreba da se
pristupi biološkoj analizi tla. Kod toga bi bilo najpotrebnije utvrditi kvantitativni
i kvalitativni sastav zemljišne faune na ugroženim površinama. Prema
gustoći populacija utvrdila bi se biološka aktivnost tla, što bi moglo biti od
osnovnog značenja za sušenje stabala. Ako se utvrdi da je zastupljenost gujavica,
skokunaca i grinja slaba, znači da u tlu nema dovoljno hranljivih elemenata,
a to može biti jedan od glavnih razloga sušenja stabala. Kod toga je
potrebno povesti računa i o kvaliteti sastava zemljišne faune, jer obično na