DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 61     <-- 61 -->        PDF

DK 634.0.114.67—01


VAŽNOST ISTRAŽIVANJA FAUNE U ŠUMSKOM TLU


Ž. KOVACEVIC


Kao što u poljoprivrednom tako još više u šumskom tlu dosada se nije
posvećivala gotovo nikakva pažnja proučavanju i istraživanju zemljišne faune.
Ukoliko su se vršila neka istraživanja, ona su se uglavnom odnosila na
štetnike, i to najviše one, koji oštećuju vanjske dijelove drveća. O štetnicima
u tlu vodila se izvjesna briga o onima u rasadnicima i mladim kulturama, ali
o onima u šumskim sastojinama, osobito starijima, nije se vodilo računa, jer
je tu vrlo rijetko dolazila do većeg izražaja šteta izazvana štetnicima koji žive
u tlu.


Sušenje drveća pripisivano je najviše pojavi štetnika kao što su gubar i
slični štetnici u bjelogoričnim šumama, naročito hrastovim, te potkornjacima
i još nekim štetnicima u crnogoričnim šumama. Manje je računa vođeno o
posljedicama izvjesnih melioracija, kanalizacije, odvodnjavanja, cestogradnje
i sličnih pothvata, koji dovode do promjene hidrotermičkog režima u tlu. Te
promjene u izvjesnoj mjeri svakako ubrzavaju posljedice šteta koje čine različiti
štetnici kad se masovno pojave. Jedna je od najobičnijih pojava sušenje
stabala poslije napada gubara, koje često prati kao sekundarna pojava još i
hrastova pepelnica. Takva sušenja u hrasticima kao i sušenja u crnogoričnim
šumama srednje Evrope od strane gusjenica duvne (Lymantria monacha) i
potkornjaka kao sekundarnih štetnika, poznata su unatrag nekoliko stoljeća.
Ali o tim se pojavama ranije vodilo mnogo manje računa nego danas kad ima
sve manje šumskih površina, a potreba drva postaje sve veća (mnogo više
radi industrije nego kao ogrjev).


Za razvoj biljnog pokrova posebno značenje ima biocenoza tla, i to ne
samo za prirodne, već još više za kulturne biljne zajednice. U tlu živi velik
broj biljnih i životinjskih organizama koji imaju kao biotički faktor najveće
značenje za biološke procese, a napose za biološku aktivnost odnosno plodnost
tla. Iako se ranije nije posvećivala veća pažnja biocenozi tla, izuzev mikroflore
i gujavica, danas u svim zemljama sa razvijenom poljoprivredom i šumarstvom,
radi se sve više na proučavanju zemljišne mikroflore, a još više
na proučavanju faune tla.


Kod proučavanja tla u novije vrijeme pretežu biološke metode istraživanja
ekološke osnove tala, pa danas prevladava u nauci proučavanja zemljišta
izraz pedobiologija , a ne kao do sada pedologija. Proučavanje zemlje
sve se više veže uz proučavanje biocenoze tla. Razlike koje su poznate između
pojedinih vrsta tala odražavaju se sve jasnije u razlikama sastava zemljišne
biocenoze. Kod toga treba uzeti u obzir da su u sadanjim prilikama promjene
biljnog pokrova podvrgnute ne samo u poljoprivredi već isto tako i u šumar


143