DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 57 <-- 57 --> PDF |
teksturom, visoka podzemna voda) treba novim kulturama proširiti hibride crne topole; — u sastojinama manjeg boniteta i tamo, gdje to stojbinski uvjeti dozvoljavaju, treba provesti poboljšanje stojbine; preporuča se pokušati unijeti borovac robiniju, johu, brezu itd. — treba forsirati uvođenje i čuvanje mješovitih vrsta drveća i grmlja u sastojine radi održanja stupnja obrasta, radi pokrivanja tla i melioracije tla, te radi gnijezdenja korisnih ptica koje se hrane gusjenicama; — u sastojinama dobrog prođuktiviteta preporuča se također podržavati lipu, trešnju, jasen i grab. Da bi se u buduće izbjeglo pojavi ugibanja stabala treba sa radovima na njezi šuma započeti prije nego se dovrši sklapanje krošanja, pa ih provoditi sve do početka pomladnih sječa, te zadržati sklop od najmanje 0,8. Istovremeno je potrebno sistematskom njegom šuma odgovarajućeg intenziteta nastojati da stabla nakon 80—100 god., u sastojinama II i III boniteta formiraju krošnje od najmanje 7 m promjera (odnosno 35 m2) a u onim IV boniteta neka je njihov promjer 5 m (odnosno 20 m2). Provedena istraživanja jasno su pokazala, da stabla sa simetričnim krošnjama čiji je promjer manji od 3 m (to su općenito suvladajuća stabla) nemaju nikakove šanse da svoj prirast reaktiviraju. Ova su stabla najprije izložena sušenju i ugibanju te moraju u okviru radova na njezi šuma biti najprije iz sastojina uklonjena. Na staništima bogatim na hranivima, preporuča se odmah nakon izvršenog iskorišćavanja — primijeniti manje skupu tehniku, tj. ne treba uklanjati panj eve već tlo samo površno obraditi. Ta obrada može biti kompenzirana sa dvo ili trorednom sadnjom žira. U slučaju guste sadnje od 1,5X0,75 m, mogu se redovi hrastovih biljaka izmjenjivati sa redovima grmlja i pomoćnih vrsta, uz odgovarajuću njegu u prvim godinama. U teškim tlima (čvrsta pseudoglejna, jako izlužena tla) preporuča se temeljita obrada tla, što u pojedinim slučajevima uključuje vađenje panjeva, dublje prekopavanje, prethodne poljske kulture, primjena mjera za poboljšanje tla odnosno sadnja na rabate itd. U šumama u kojima dolazi do dugotrajnih poplava i pojava zamočvarenja mora mreža odvodnje biti smanjena na najpotrebniji stupanj i to se čini radi odstranjenja prekomjerne površinske vode sa onih parcela, na kojima se stvara prirodni pomladak, te za odvodnju do 30 cm dubine sa parcela gdje treba izvršiti pomlađenje umjetnom sadnjom biljaka. U drugim dijelovima treba voda da ostane jer vrši pozitivan utjecaj na prirast a po tome i na prinos. Osobita pažnja treba da bude obraćena na zaštitne mjere kao i na praćenje te kontrolu defolijatora, kojeg je apsolutno potrebno trajno suzbijati, jer se i u budućnosti mogu ponoviti prirodni uvjeti koji pogoduju ugibanju. Bez suzbijanja defolijatora nemožese predstaviti kako bi se moglo predusresti ugibanje hrastova. Istovremeno potrebno je suzbijanje pepelnice i primjena drugih u službenim tehničkim naredbama i uputama predviđenih zaštitnih propisa. 139 |