DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— intenzivnim pašarenjem, što je dovelo do smanjenja ili dapače nestajanja primiješanih vrsta kao i do smanjenja korisnih ptic a, koje igraju veliku ulogu u sprečavanju masovnog razmnažanja insekata; — primjenom »120 godišnje ophodnje« kod većeg dijela iz panja nastalih sastojina, te krutom primjenom principa potrajnosti, što je imalo za posljedicu prorjeđivanje krošanja progaljivanje sastojina te stvaranje povoljnih uvjeta razmnažanja defolijatora. Radi toga je način gospodarenja hrastovim šumama jedan od stalnih primarnih faktora koji stalno stvaraju okolnosti pogodne za pojavu i razvoj onih faktora koji vode do ugibanja hrastova. 12. Studiranjem debljine, visine i volumnog prirasta stabala ustanovilo se ovo: — debljinski prirast kod hrasta počinje rano (u drugoj polovici mjeseca marta); njegov je ritam snažan i siže od početka vegetacije do juna; prema tome intenzivni prirast pada u prvu polovicu fiziološkog vegetacijskog perioda i to u onaj njegov dio u kojem se stvaraju godovi, stoga se mora obratiti najveća pažnja intaktnom podržavanju kompleksnih funkcija koje u tom periodu rasta vrši lišće; — kod golobrst a po defolijatorima ima debljinski prirast smanjenje vrijednosti te pokazuje brojna kolebanja, dapače i onda kada u tom periodu padnu obilne oborine; energija prirasta u debljinu bitno opada defolijacijom stabala. Na istraženim pokusnim plohama se ustanovilo, da je smanjenje prirasta u debljinu nakon jednostruke defolijacije stabala iznosilo 40%, a nakon dvostruke 60%. U slijedećem vegetacijskom periodu smanjio se prirast još više, piri čem je na istim plohama kod stabala — koja nisu u međuvremenu uginula — nakon jednostruke defolijacije to smanjenje iznosilo 50l(l/o a kod dvostruke 75´%. Kod stabala, koja su se već nalazila u procesu ugibanja također je primijećeno slabljenje tizioloških procesa; brzina kolanja sokova bila je smanjena za 10—50%. U sastojinama pokusnih ploha u području Barbosi (Šumarija Snagov), Lucieni (Šumarija Gaiesti), Resca (Šumarija Caracal) i Doineagul (Šumarija Dragasani) bilo je ustanovljeno, da je posljednjih 10—16 god. debljinski i visinski prirast bitno opao. Na pokusnim plohama Barbosi i Doineagul već se u periodu 1928—1932, kada je u razvoju drveća nastupila prva kriza, zapazilo smanjenje rasta i razlike među drvećem. Iz toga proizlazi, da je u tim šumama počela pojava ugibanja već prije 25—30 god. pa se tada polagano i postepeno razvijala. Ova se pojava povećala u sadašnjem periodu 1956—1957 kada je veliki broj drveća uginuo. Na pokusnim plohama Lucieni i Resca je osjetljivost drveća i njihova raznolikost obzirom na rast započela godine 1944—1950. Iako je ovdje pojava ugibanja započela kasnije nego u Barbosi-u i Doineagulu, ipak se razvila brže pri čem je totalno ugibanje većine stabala nastupilo najednom. Većina su stabala uginula u godinama 1955—1957; intenzitet ugibanja dosegao je najvišu tačku u godini 1956 i u proljeće god. 1957. Treba naglasiti da su totalno 132 |