DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— intenzivnim pašarenjem, što je dovelo do smanjenja ili dapače
nestajanja primiješanih vrsta kao i do smanjenja korisnih ptic
a, koje igraju veliku ulogu u sprečavanju masovnog razmnažanja insekata;
— primjenom »120 godišnje ophodnje« kod većeg dijela iz panja nastalih
sastojina, te krutom primjenom principa potrajnosti, što je imalo za posljedicu
prorjeđivanje krošanja progaljivanje sastojina te stvaranje povoljnih uvjeta
razmnažanja defolijatora.
Radi toga je način gospodarenja hrastovim šumama jedan od
stalnih primarnih faktora koji stalno stvaraju okolnosti pogodne za pojavu i
razvoj onih faktora koji vode do ugibanja hrastova.


12. Studiranjem debljine, visine i volumnog prirasta stabala ustanovilo
se ovo:
— debljinski prirast kod hrasta počinje rano (u drugoj polovici
mjeseca marta); njegov je ritam snažan i siže od početka vegetacije do juna;
prema tome intenzivni prirast pada u prvu polovicu fiziološkog vegetacijskog
perioda i to u onaj njegov dio u kojem se stvaraju godovi, stoga se mora obratiti
najveća pažnja intaktnom podržavanju kompleksnih funkcija koje u tom
periodu rasta vrši lišće;
— kod golobrst a po defolijatorima ima debljinski prirast smanjenje
vrijednosti te pokazuje brojna kolebanja, dapače i onda kada u tom periodu
padnu obilne oborine; energija prirasta u debljinu bitno opada defolijacijom
stabala.
Na istraženim pokusnim plohama se ustanovilo, da je smanjenje prirasta
u debljinu nakon jednostruke defolijacije stabala iznosilo 40%, a nakon dvostruke
60%. U slijedećem vegetacijskom periodu smanjio
se prirast još više, piri čem je na istim plohama kod stabala — koja
nisu u međuvremenu uginula — nakon jednostruke defolijacije to smanjenje
iznosilo 50l(l/o a kod dvostruke 75´%.


Kod stabala, koja su se već nalazila u procesu ugibanja također je primijećeno
slabljenje tizioloških procesa; brzina kolanja sokova bila je smanjena
za 10—50%.


U sastojinama pokusnih ploha u području Barbosi (Šumarija Snagov),
Lucieni (Šumarija Gaiesti), Resca (Šumarija Caracal) i Doineagul (Šumarija
Dragasani) bilo je ustanovljeno, da je posljednjih 10—16 god. debljinski i visinski
prirast bitno opao. Na pokusnim plohama Barbosi i Doineagul već se
u periodu 1928—1932, kada je u razvoju drveća nastupila prva kriza, zapazilo
smanjenje rasta i razlike među drvećem. Iz toga proizlazi, da je u tim šumama
počela pojava ugibanja već prije 25—30 god. pa se tada polagano i postepeno
razvijala. Ova se pojava povećala u sadašnjem periodu 1956—1957 kada
je veliki broj drveća uginuo.


Na pokusnim plohama Lucieni i Resca je osjetljivost drveća i njihova
raznolikost obzirom na rast započela godine 1944—1950. Iako je ovdje pojava
ugibanja započela kasnije nego u Barbosi-u i Doineagulu, ipak se razvila brže
pri čem je totalno ugibanje većine stabala nastupilo najednom. Većina su
stabala uginula u godinama 1955—1957; intenzitet ugibanja dosegao je najvišu
tačku u godini 1956 i u proljeće god. 1957. Treba naglasiti da su totalno


132